Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U Crnoj Gori postoji veliki prostor za razvoj faktoringa, pri čemu je neophodna veća finansijska edukacija mikro, malih i srednjih preduzeća na tu temu, ocijenjeno je na panelu u okviru konferencije Digitalne inovacije u svrhu unapređenja finansijske pismenosti.
Izvršni direktor Financial Solutionsa (FS), Ilija Ivanović, kazao je da je ta kompanija osnovana prije četiri godine, kada je počela da se bavi faktoringom, proizvodom koji omogućava kompanijama da prodajom svojih potraživanja brže ista naplate i poboljšaju svoju likvidnost i finansijsku stabilnost.
“Ovu uslugu nudi nekoliko tržišnih igrača i komercijalnih banaka, kao i Investiciono-razvojni fond (IRF)”, rekao je Ivanović na panelu pod nazivom Finansije i inovacije.
On je ocijenio da situacija na tržištu nije sjajna, jer sama struktura učesnika na tržištu govori da većina njih obavlja taj posao kao sporednu djelatnost. Banke i IRF su, kako je naveo, fokusirane na kreditiranje biznisa.
“Targetiramo mikro, male i srednje biznise, kojima su sredstva najpotrebnija i koja vrlo često nijesu ni interesantna bankama”, rekao je Ivanović.
On je naveo da je obim faktoring transakcija jako mali i da zaostajemo za regionom.
“Postoji veliki prostor za razvoj ovog proizvoda i njegovu veću promociju. Takođe je potrebna veća finansijska edukacija mikro, malih i srednjih preduzeća na ovu temu”, ocijenio je Ivanović.
On je objasnio da njihova kompanija omogućava da na vrlo jednostavan i transparentan način preduzeća brže naplate svoja sredstva i dođu do novca.
“Plasirali smo u proteklom periodu oko 70 miliona EUR crnogorskoj privredi i podržali više od 200 srednjih i malih biznisa”, rekao je Ivanović.
On je naveo da su bili svjesni digitalne transformacije, jer su prije dvije godine odlučili da digitalizuju procese koje sprovode u radu.
Izvršni direktor i osnivač Fin Spot-a, Miljan Gudelj, je govoreći o svojoj kompaniji, kazao da su posao pravili iz ugla korisnika.
“U tom trenutku u Srbiji nije bilo dostupno brzo, kratkoročno finansiranje. Naša plataforma je zamišljena da bude jednostavna za klijenta, da proces dostavljanja fakture koju žele da naplate bude prost i dostupan, a s druge strane da neka finansijska institucija može da kvalitetno obradi neki zahtjev”, rekao je Gudelj.
On je naveo da su došli do jednog zrelog proizvoda, koji je dobar za klijente.
“Skroz druga tema je koliko su oni edukovani da to koriste, ali i tu ima dosta napretka”, dodao je Gudelj.
On je kazao da se trude da omoguće klijentima da dobiju naplatu odmah.
Gudelj je podsjetio da je u Srbiji 2021. godine donešen Zakon o digitalnoj imovini, koji je ostavio ozbiljan prostor za inovacije u domenu digitalne imovine.
“Uspjeli smo da kreiramo digitalni token, koji ima karakterisitke obveznice. Investiranjem u tu platformu napravili smo sistematizovan način da pravnim i fizičkim licama, umjesto da nam daju pozajmice, mi njima prodamo digitalnu imovinu koja im daje pravo na određeni prinos”, objasnio je Gudelj.
Direktorica projekta kreditiranje.me, Vanja Stanišić, kazala je da je to prvi crnogorski posrednik u kreditiranju.
“Ovo je nova usluga na tržištu, a inovacija leži u tome da digitalizujemo naše usluge”, rekla je Stanišić.
Prema njenim riječima, kao neko ko je više godina radio u bankarstvu, crnogorsko tržište je veoma malo, ali kompetitivno.
“Klijenti su suočeni sa velikim brojem usluga, preplavljeni su informacijama o tome šta će dobiti i je li to ono što traže”, navela je Stanišić.
Klijenti, kako je kazala, često nemaju informacije o tome šta ih to čeka na tom putu.
“Imamo našu platformu gdje klijent može online ili lično da popuni upitnik koji ima osnovne informacije o potrebama klijenta i njegovom finansijskom stanju. Na bazi toga prikupljamo ponude od banaka sa kojima sarađujemo i klijentu dostavljamo sistematizovan pregled ponuda, koja je oslobođena bankarskog žargona”, precizirala je Stanišić.
Ona je navela da je njihova usluga besplatna za klijente.
“Dajemo doprinos njegovoj finansijskoj pismenosti, a banka dobije informisanog klijenta. Svaka ponuda koju klijent dobije je personalizovana za njega, u skladu sa njegovim stanjem pripremamo personalizovane ponude”, dodala je Stanišić.
Osnivač kompanije ProfitApp, Vojin Rašković, rekao je da su planirali da naprave aplikaciju koja donosi kešbek, a onda su krenuli u jako ozbiljan i skup biznis.
“Da sam znao koliko će sve da košta, ne bih sigurno krenuo”, naveo je Rašković.
On je rekao da su u Crnoj Gori testirali čitav projekat, kako bi korisnik dobio odmah cashback.
“Otvorili smo firmu u Srbiji i krenuli u pravi fintech”, kazao je Rašković.
On je naveo da su otvorili firmu u Austriji i Sloveniji i tada shvatili kolika je njihova finansijska nepismenost, ali u svakom segmentu poslovanja i kontaktu sa regulatorima su učili.
“Glavna misija je da uvežemo EU sa SEPA tržištem, da može korisnik iz Austrije ili Njemačke da pošalje novac ovdje i da korisnik može bilo gdje u Evropi ili svijetu koristiti aplikaciju”, dodao je Rašković.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
