Ulcinj, (MINA-BUSINESS) – Ulcinj ima odlične uslove za plasiranje poljoprivrednih i tradicionalnih proizvoda i lokalna samouprava bi trebalo više nego ikad da se okrene stvaranju uslova za razvoj domaće proizvodnje, saopšteno je na konferenciji u Podgorici.
Konferenciju su organizovali Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Dr. Martin Schneider-Jacoby Association (MSJA) u okviru projekta Foodnected za pilot lokaciju Ulcinj.
Projektni koordinator CZIP-a, Zoran Popović, kazao je da je Foodnected projekat vođen vizijom okupljanja proizvođača i potrošača kroz zajednicu prakse zasnovanu na zajedničkim vrijednostima.
„Skraćivanjem distance između proizvođača i potrošača i razvojem etičkog kodeksa ekoloških i društvenih vrijednosti za način na koji se hrana proizvodi i konzumira, projekat se bavio nedostacima u preovlađujućem tržišnom sistemu i preokretanjem nepravedne situacije sa kojom se suočavaju mali proizvođači”, rekao je Popović.
On je napomenuo da je kroz Foodnected rađeno na olakšavanju pojave kratkolančanih sistema ishrane koji rade za prirodu i ljude, kako za potrošače tako i za male proizvođače koji zavise od njih, prenosi PR Centar.
Izvršna direktorica MSJA, Zenepa Lika, je rekla da su se u projekat uključili zato što Ulcinj ima ogroman potencijal.
„Smatramo da je vrijeme da se okrenemo prirodi u Ulcinju i dobrim stvarima iz prirode, koje će ići u korist toj opštini kao turističkoj destinaciji“, kazala je Lika.
Ona je, između ostalog, napomenula da su u okviru projekta odradili strateški plan održivog razvoja za Opštinu Ulcinj, ali da uspjeh zavisi od toga koliko su povezani i koliko komuniciraju jedni sa drugima.
Lika je objasnila da je Foodnected baziran na zaštitu pejzaža, prostora, ali i autohtonih vrsta.
„Cilj je podsticanje lokalnih proizvođača da se fokusiraju na dobra iz svog mjesta i povezivanje različitih stejkholdera. Cilj je povezivanje i usmjeravanje na kvalitet, a ne na kvantitet“, poručila je Lika.
Nakon prezentacije Foodnected projekta, učesnici su razgovarali o implementacij strateškog plana i budućnosti Slow Food koncepta na području Ulcinja.
Predstavnica Slow Food Montenegro – Bjelasica, Komovi i Prokletije, Sabina Ramović, saopštila je da je SlowFood nastao 1986. godine u znak protesta na otvaranju Mekdonalsa, a samo tri godine kasnije postaje globalni projekat potpisom manifesta u Parizu.
„Nadam se da će uskoro postajati Slowfood zajednica u Ulcinju i da će taj projekat u Crnoj Gori dobiti veće razmjere“, kazala je Ramović.
Ona je napomenula da članovi mogu biti manji proizvođaći, vlasnici restorana, pa čak i pojedinac koji se bavi proizvodnjom na tradicionalan način.
„Ono što je jako bitno je da potrošači i proizvođači moraju ići ruku pod ruku, jer ne mogu biti razdovjeni. Zato su nam potrošači jako bitni, jer želimo da podignemo njihovu svijest o tome koliko je izbor hrane značjan za očuvanje životne sredine i lokalnu ekonomiju“, istakla je Ramović.
Prema njenim riječima, jedan od njihovih slogana je da svako ima jednak pristup zdravoj i dobroj hrani.
„Zato smo jako zadovoljni što imamo priliku da proširimo SlowFood na području teritorije Ulcinj ai prenesemo svoje znanje i iskustva”, rekla je Ramović.
Načelnica Direkcije za šeme kvaliteta, organsku proizvodnju i zemljišnu politiku u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Merisa Mekić, napomenula je da je Ulcinj pogodan prvo zbog svog geografskog položaja, jer tu već postoji razvijen turizam koji ima mehanizam za plasiranje poljoprivrednih i tradicionalnih proizvoda.
„Ako analiziramo Ulcinj u odnosu na druge lokalne samouprave, onda vidimo da ova opština ima dobar potencijal, kratak tržišni lanac i relativno očuvanu prirodu, dok je pravna tekovina na držanom nivou u velikoj mjeri uskađena sa konceptima Evropske unije“, saopštila je Mekić.
Prema njenim riječima, velike slabosti su neizanteresovanost proizvođača i potrošača i usko praćenje tradicije, kako bi se nešto sačuvalo.
„Ne treba ići u krajnost kada je tradicija u pitanju, jer neke korake treba ubrzati i rifrešovati i sigurna sam da se u tom slučaju neće izgubiti tradicija. Samo je bitno pronaći tu nit između tradicije i mijenjanja“, objasnila je Mekić.
Ona je, između ostalog, napomenula da postoji i nedostatak podataka o proizvodnji i prodaji, kao i nedovoljno korišćenje finansijskih sredstava za unapređivanje proizvodnje.
„Negdje ćete vidjeti u prvoj ponudi pice i hamburgere, a u kućnim varijantama naše tradicionalne proizvode. To znači da sve treba da obrnemo i da plasiramo lokalnu samoupravu sa svojom tradicijom i svojim znanjem. Cilj je što manje brze hrane i serviranje proizvoda koji su postali ‘viđeni’ i koji nijesu specifični“, kazala je Mekić.
Direktor Turstičke organizacije (TO) Ulcinj, Ćazim Hodžić, rekao je da je sada turisti ne žele da provode samo vrijeme na moru, već i u seoskim ruralnim dijelovima.
„Ulcinj jeste proznat po moru i plažama, ali jedan ozbiljan turista ne može da bude samo na plaži, već mora da vidi sve ljepote i prirodu Ulcinja“, rekao je Hodžić.
Zato, kako je dodao, podržavaju projekat Foodnected, koji će omogućiti turistima da vide širu sliku Ulcinja.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
