Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vijeće Privrednog suda usvojilo je prigovor kompanije Pomorski saobraćaj na odluku kojom im je odbijen predlog za uvođenje privremene mjere u postupku protiv Morskog dobra, te ukinuo prvobitno rješenje i predmet vratio na ponovni postupak prvostepenom sudu.
U obrazloženju prigovora punomoćnici Pomorskog saobraćaja napominju da jedinu pravnu ocjenu koju je sud dao u pobijanom rješenju jeste da se doslovno Zaključku Vlade može derogirati i staviti van snage bilo koji ugovor u ovoj državi, iako je to zabranjeno činiti, a ako se to pokuša učiniti, to sud ne bi smio dozvoliti, a očigledno dozvoljava, piše Pobjeda.
“Naime, shodno članu Uredbe o Vladi Crne Gore, Zaključkom se utvrđuju stavovi o pojedinim pitanjima od značaja za sprovođenje politike i u slučaju kada Vlada ne donosi druge akte. Dakle, Zaključak Vlade nema pravnu snagu konstitutivnog djelovanja, već deklaratornog-utvrdujućeg stava o pojedinim pitanjima, te se tim pravnim aktom ne mogu stavljati raniji zaključci van snage”, navodi se, između ostalog, njihovom prigovoru.
Iz Pomorskog saobraćaja napominju da Uredba i zaključci Vlade ni u kojem smislu ne mogu imati jaču pravnu snagu od zakonskih imperativnih normi.
“Ugovor o korišćenju morskog dobra i Aneks istog su dvostrano obavezni ugovori zaključeni u skladu sa Zakonom o morskom dobru, Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe i Zakonu o obligacionim odnosima, te proizvode pravno dejstvo interprates- među ugovornim stranama. S tim u vezi, razlozi za raskidanja ugovora i Aneksa istog, ne postoje, niti imaju svoje uporište u zakonu ili ugovoru, pa na ovoj način ugovor nije mogao biti raskinut”, tvrde iz Pomorskog dodajući da prostom izjavom volje ugovor ne može biti jedonstrano raskinut.
U prigovoru se navodi da kako je Aneksom, trajanje osnovnog ugovora produženo na period do dodjele predmetne koncesije, te činjenicu da nikada nije raspisan javni oglas, niti dodijeljena koncesija za obavljanje djelatnosti linijskog pomorskoga saobraćaja na relaciji Kamenari-Lepetani, ugovor nije mogao prestati da važi, niti je mogao biti raskinut jednostranom izjavom volje protivnika predlagača.
Takođe, kako stoji u obrazloženju, sud nije ispitao i o tome dao razloge da li je protivnik predlagača imao zakonski osnov da kod dvostrano obaveznog ugovora, koji je između stranaka zaključen 18. februara 2004. godine i čije važenje je produženo zaključenjem njegovog aneksa 6. avgusta 2018. godine, jednostrano raskine ugovor.
“Odnosno da li je time povrijedio odredbu člana i ugovora koji je zaključen medu strankama i odredbe Zakona o obligacionim odnosima, čijim odredbama su definisani uslovi za jednostrani raskid ugovora, pa samim tim i da se na osnovu zaključka Vlade Crne Gore mogao raskinuti predmetni ugovor”, ukazuju iz Vijeća Privrednog suda.
U odgovoru na prigovor iz Morskog dobra ističu da se Pomorski saobraćaj u prigovoru samo bavi svojim “proizvoljnim tumačenjem” hijerarhije akata i pravne snage koje imaju.
“Prvobitno ukazuje da su zaključci Vlade od 9. februara na snazi i nijesu osporeni nijednom odlukom nadležnog suda, pa sa tim u vezi su obavezujući za postupanje za sve na koje se odnose. Dalje ukazuje da je Vlada Crne Gore shodno članu 8 stav 1 i 2 Zakona o morskom dobru nadležna za donošenje odluke kojom se uređuju uslovi, vrijeme korišćenja morskog dobra i visina naknade, dok u skladu sa navedenom odlukom”, tvrde iz Morskog dobra.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
