Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Centralna banka (CBCG) je, prema scenariju nižeg rasta, za ovu godinu prognozirala stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,2 odsto, dok bi usljed višeg ona bila 4,6 odsto, saopštio je njen viceguverner Nikola Fabris.
On je, u intervjuu Pobjedi, kazao da je CBCG pripremila dva scenarija imajući u vidu visok stepen neizvjesnosti, zbog kojih će se projekcija ažurirati tokom godine.
Fabris je kazao i da je inflacija sa kojom se Crna Gora suočila bila neizbježna u maloj i visokootvorenoj, eurizovanoj ekonomiji kao što je crnogorska. Ona, prema njegovim riječima, nije pozitivan fenomen, ali je benignija kada se javlja kao “uvezena”, nego kada je u pitanju isključivo “domaća”.
On je dodao i da je inflacija u Crnoj Gori rezultat prelivanja cijena sa međunarodnih tržišta.
“Globalna inflacija je dijelom posljedica monetarnog preobilja koje je kreirano u godinama borbe protiv globalne finansijske krize, pa potom pandemije, a dijelom rata u Ukrajini. Sa inflacijom se suočava cijeli svijet”, rekao je Fabris.
On je rekao da bi se uticaj rata u Ukrajini, pored rasta cijena velikog broja proizvoda, mogao odraziti i na strane direktne investicije i turističke tokove.
“Kada je riječ o Crnoj Gori, negativni efekti su najvidljiviji u pogledu povećanja cijena velikog broja proizvoda, posebno hrane i naftnih derivata. Viša globalna inflacija, koja je značajnim dijelom rezultat tog konflikta, može voditi povećanju referentnih kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB), koje će, sa svoje strane, povećati troškove finansiranja kako za državu i privredu, tako i za građane”, naveo je Fabris.
On je podsjetio da su sve međunarodne finansijske institucije zbog rata u Ukrajini smanjile projektovanu stopu rasta crnogorskog i globalnog BDP-a za ovu godinu.
Fabris je dodao da se negativni efekat uvođenja sankcija Rusiji može pojaviti u vidu nižeg nivoa priliva stranih direktnih investicija iz te zemlje, imajući u vidu da su one prethodnih godina bile značajne.
“Negativan efekat je moguć i po osnovu turističkih tokova, jer su prethodne godine turisti iz Rusije i Ukrajine ostvarili 25 odsto ukupnih noćenja”, podsjetio je Fabris.
On smatra da će ostvarivanje Vladine projekcije od milijardu EUR prihoda od turizma u ovoj godini biti vrlo izazovno.
“Biće vrlo izazovno ostvariti projektovanih milijardu EUR prihoda od turista i ne bih bio iznenađen da prihod bude nešto niži. Ipak, imajući u vidu tekuće okolnosti, to ne treba smatrati lošim rezultatom, naročito ukoliko ostvarimo rast prihoda u odnosu na prethodnu godinu”, kazao je Fabris.
On je podsjetio da je projekcija Vlade urađena prije izbijanja rata u Ukrajini i da je u tom trenutku bila optimistična, ali ne i neostvariva.
“Posljednjih mjeseci se situacija značajno izmijenila i evidentno je da ćemo imati manji broj turista iz Rusije i Ukrajine u odnosu na inicijalno projektovani. Dio tih turista bi mogao biti kompenzovan sa drugih tržišta. U Crnu Goru je već došao jedan broj Rusa i Ukrajinaca, sa intencijom da ostanu duži period od klasičnog turističkog boravka i inicijalne procjene ukazuju da su u pitanju osobe veće platežne moći od prosjeka”, saopštio je Fabris.
(
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
