Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorsku ekonomiju u prošloj godini karakteriše rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), zaposlenosti i zarada, radi čijeg daljeg osiguranja je neophodno ubrzati proces strukturalnih reformi, podsticati privatne investicije i izvoz, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubović.
“Ekonomiju Crne Gore u prošloj godini karakteriše rast BDP-a, zaposlenosti, obima usluga, posebno u turizmu, građevinarstvu i maloprodaji, stranih direktnih investicija, ali i još visoka nezaposlenost i deficit robnog prometa sa inostranstvom”, rekao je Golubović u intervjuu agenciji Mina-business.
On je ocijenio da je fiskalna konsolidacija započeta 2017. godine dala pozitivne rezultate u smislu povećanja izvornih prihoda budžeta, smanjenja rashoda za socijalna davanja, kao i usporavanja rasta fonda zarada u javnom sektoru.
“Rizici koji bi mogli negativno uticati na ostvarenje rasta u narednim godinama su usporavanje rasta u Evropskoj uniji (EU), moguće pooštravanje uslova finansiranja, regionalna politička situacija, usporavanje investicionog ciklusa mimo planirane dinamike, potencijalne vremenske nepogode koje bi uticale na rast turizma, poljoprivrede i energetike”, naveo je Golubović.
Prema njegovim riječima, mogućnost pooštravanja finansijskih uslova na međunarodnom tržištu zahtijeva preduzimanje aktivnosti na smanjenju javnog duga i spoljne neravnoteže zemlje.
“Takođe, u cilju smanjenja tih rizika, osiguranja daljeg rasta i poboljšanja uslova na tržištu rada, neophodno je ubrzati proces strukturalnih reformi, podsticati privatne investicije i izvoz, nastavati sa implementacijom mjera fiskalne konsolidacije i zadržati stabilnost finansijskog sektora, kao preduslova održive srednjoročne stabilnosti ukupnog sistema”, poručio je Golubović.
On je podsjetio da je tokom tri kvartala prošle godine, crnogorska ekonomija ostvarila prosječni rast od 4,8 odsto.
“Veći rast crnogorske ekonomije doprinio je otvaranju novih radnih mjesta u privatnom sektoru. Tokom devet mjeseci prošle godine zaposlenost je veća 2,6 odsto u odnosu na isti period 2017, prvenstveno u proizvodnom sektoru, građevinarstvu i turizmu”, precizirao je Golubović.
On je, odgovarajući na pitanje da prokomentariše spoljnotrgovinski deficit države, kazao da njega karakteriše visoka uvozna zavisnost, nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom i rastući deficit trgovinskog bilansa.
“Negativan odnos izvoza i uvoza dijelom se pokriva prihodima od usluga u čijoj strukturi dominantno učešće ima turizam. Visoka uvozna zavisnost crnogorske privrede posljedica je usko proizvodne baze i visoke korelacije između uvoza robe i turizma. Ovome treba dodati i značajne infrastrukturne, kao i investicije u gradnju novih turističkih kapaciteta, koji su generator uvoza”, naveo je Golubović.
Prema njegovim riječima, ključni nosioci rasta, u srednjem roku, su turizam sa pratećim djelatnostima, energetika, poljoprivreda i prerađivačka industrija.
“Turizam je strateška privredna grana, koja ima veliki potencijal za dalji rast. Stoga treba raditi na kreiranju raznovrsnije turističke ponude, te unaprjeđenju smještajnih kapaciteta sa hotelima viših kategorija. Potrebna je bolja umreženost i povezanost priobalja sa ostalim djelovima zemlje, a u cilju produženja sezone i davanja impulsa za razvoj sjevera. Daljim razvojem turizma pruža se šansa za razvoj i niza povezanih privrednih djelatnosti”, ocijenio je Golubović.
Sektor energetike je, kako je kazao, jedan od ključnih oblasti u kojoj postoje velike mogućnosti za razvoj.
“Crna Gora raspolaže sa velikim potencijalom za proizvodnju energije posebno iz obnovljivih izvora, što može predstavljati jednu od centralnih oblasti za investiranje u budućnosti”, dodao je Golubović.
Prema njegovim riječima, neiskorišćene mogućnosti u sektoru poljoprivrede su bogatstvo raznog ljekovitog i samoniklog bilja, zatim u šumskim predjelima pečurke, medonosno bilje, šumski plodovi, te neiskorišćeni potencijal u oblasti organske proizvodnje, slatkovodnog i morskog ribarstva.
“Pored toga, bogatstvo domaćom sirovinom u sektoru drvne industrije otvara mogućnosti za ulaganje i razvoj ovog sektora”, rekao je Golubović.
On je, govoreći o investicionim projektima koji se realizuju, najviše u turizmu, kazao da je posljednjih godina posebna pažnja posvećena ulaganjima u infrastrukturu, koja predstavlja ograničavajući faktor za ubrzaniji ekonomski razvoj.
“Veliki kapitalni projekti u infrastrukturu, turističku industriju i energetiku su u toku što doprinosi većoj uposlenosti kapaciteta, rastu zaposlenosti i ukupne ekonomije”, smatra Golubović.
On je kazao da vjeruje da će realizacija velikih investicija u turizmu dati dodatni razvojni impuls tom sektoru. Izgradnja turističkih rizorta, marina, luksuznih hotela i vila, kao što su Luštica bay i Portonovi, obogatiće i unaprijediti turističku ponudu i učiniti Crnu Goru još prepoznatljivijom turističkom destinacijom.
“Multiplikativni efekti razvoja turizma utiču na razvoj i drugih privrednih grana – saobraćaja, trgovine, bankarstva, poljoprivrede, građevinarstva, a reflektuju se i kroz povećano zapošljavanje i uspješan ruralni razvoj”, naveo je Golubović.
Prema njegovim riječima, izazovi za sektor turizma u daljim fazama razvoja su kvalitet saobraćajne infrastrukture, tretman otpadnih voda i čvrstog otpada, trajanje turističke sezone, ravnomjerniji regionalni razvoj, nedostatak kvalifikovane radne snage, te je na njima potrebno raditi u narednom periodu.
“U cilju privlačenja većeg broja turista potrebno je nastaviti aktivnosti na formiranju zajedničkih turističkih proizvoda koji će obogatiti turističku ponudu, te doprinijeti promociji regiona, podsticati diverzifikaciju turističke ponude kroz razvoj zdravstvenog, vjerskog, kulturnog, nautičkog, kongresnog i drugih vidova turizma, te nastaviti i povećati finansijsku podršku za razvoj inovativnih turističkih proizvoda”, precizirao je Golubović.
On je, odgovarajući na pitanje kako unaprijediti poresku disciplinu, s obzirom na to da je poreski dug jedan od velikih problema sa kojima se suočava crnogorska ekonomija, kazao da poreski dug ima tendenciju pada zahvaljujući naplati potraživanja kroz reprogram, pomjeranjem roka dospijeća reprogramiranih obaveza, te isknjižavanju dijela potraživanja kod likvidiranih preduzeća.
“Ipak, u cilju obezbjeđivanja poreske discipline i unaprjeđenja postupaka naplate poreskog duga potrebno je sprovoditi redovne poreske kontrole prema svim poreskim obveznicima, sprječavati i otklanjati nepravilnosti u privrednom poslovanju, te obavljati redovne kontrole u dijelu poštovanja rokova za izmirenje naplate poreskih dugova”, poručio je Golubović.
On je, ocjenjujući regionalnu saradnju crnogorskih privrednika sa kolegama iz okruženja, kazao da je ekonomska integracija i saradnja privrednika posebno važna za male privrede kao što je crnogorska.
“Prednosti regionalne ekonomske integracije su mnogobrojne, od kojih su, između ostalih, lakši pristup većoj bazi potrošača, većem broju kvalifikovanih radnika, dodatnim izvorima finansiranja i novim tehnologijama”, naveo je Golubović.
Prema njegovim riječima, imajući u vidu različite prednosti i slabosti svake od zemalja regiona, postoji prostor za zajednički nastup na EU tržište od kojih će svi imati koristi po osnovu ekonomske reginalne saradnje Zapadnog Balkana.
Golubović je, govoreći o saradnji PKCG sa medijima u Crnoj Gori, kazao da ta institucija ima jako dobru saradnju sa medijima, kako kroz praćenje događaja koje organizuju, tako i promociju privrede kojoj posvećuju veliku pažnju.
“Za poslovnu zajednicu je neophodno da bude informisana o svim važnim privrednim temama i aktivnostima Komore, u čemu mediji imaju nezamjenljivu ulogu”, zaključio je Golubović.
