Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim berzama su prošle sedmice cijene dionica porasle, pri čemu su na Wall Streetu dostigle nove rekordne nivoe, što se zahvaljuje trgovinskom dogovoru između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine, kao i ishodu parlamentarnih izbora u Britaniji.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice ojačao 0,4 odsto, na 28.135 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,7 odsto, na 3.168 bodova, a Nasdaq indeks 0,9 odsto, na 8.734 boda, prenosi Hina.
Nove najviše nivoe tih indeksa u istoriji zahvaljuju se dogovoru SAD-a i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma, čime je izbjegnuto uvođenje dodatnih američkih carina na kineski uvoz, koje je danas trebalo da stupe na snagu.
U petak su, naime, predsjednik SAD-a Donald Trump i kineski zvaničnici objavili da su dogovorili prvu fazu trgovinskog sporazuma.
“Kina je pristala na mnoge strukturne promjene i masovnu nabavku poljoprivrednih, energetskih i drugih proizvoda i usluga”, poručio je Trump.
Iz Kancelarije američkog trgovinskog predstavnika (USTR) saopšteno je da sporazum pokriva intelektualno vlasništvo, prenos tehnologije, poljoprivredu, finansijske usluge, valutu i stranu razmjenu.
Trgovinski predstavnik SAD-a, Robert Lighthizer, kazao je da je Peking pristao da kupi dodatnih 32 milijarde USD američkih poljoprivrednih proizvoda u naredne dvije godine, što je otprilike 16 milijardi USD više na godišnjem nivou u odnosu na bazu iz 2017. godine.
“Taj iznos bi se mogao povećati za još po pet milijardi USD svake godine”, dodao je Lighthizer.
Vašington je pritiskao Peking da se obaveže na kupovinu poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 50 milijardi USD u narednoj godini, čemu se Peking opirao.
Lighthizer je kazao da je to vrlo važan korak naprijed u uravnoteženju američko-kineskih trgovinskih odnosa i da sporazum uključuje niz strukturnih promjena.
S druge strane, Vašington je pristao da suspenduje carine na 160 milijardi USD vrijedan kineski uvoz koje je trebalo da stupe na snagu danas.
SAD će zadržati 25 odsto carina na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijardi USD, ali će prepoloviti carine na 7,5 odsto na uvoz vrijedan 120 milijardi USD.
Podršku tržištima pružilo je i uvjerenje ulagača da će američka centralna banka , Federalne reserve (Fed) zadržati popustljivu monetarnu politiku.
U srijedu su na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici čelnici Feda ostavili ključne kamatne stope nepromijenjene, u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, i poručili da se u narednoj godini očekuje nastavak umjerenog rasta ekonomije i niska stopa nezaposlenosti.
Fed je, takođe, poručio da će u odlučivanju o kamatnim stopama i dalje pratiti prigušene inflacione pritiske i razvoj situacije u svijetu.
Fed je od početka godine kamate smanjio u tri navrata po 0,25 postotnih bodova.
To je, uz nadu ulagača da će Kina i SAD postići trgovinski dogovor, najvažniji razlog zbog kojeg je S&P 500 indeks u ovoj godini porastao oko 26 odsto i dostigao najviše nivoe u istoriji.
I na evropskim berzama su cijene dionica prošle sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,6 odsto, na 7.353 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,9 odsto, na 13.282 poena, a pariski CAC 0,8 odsto, na 5.919 bodova.
Ulagače je ohrabrio ishod parlamentarnih izbora u Britaniji, prema kojima će konzervativci imati apsolutnu većinu u novom sazivu parlamenta, što će premijeru Borisu Johnsonu omogućiti da sprovede Brexit 31. januara, kako je i obećao.
Na izborima su konzervativci osvojili 365 mandata od ukupno 650 zastupnika u britanskom parlamentu, što je njihov najveći izborni uspjeh od 1987. godine.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks skočio 2,9 odsto, na 24.023 boda.
