London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice blago pale, prvi put nakon sedam sedmica rasta, jer je pojava novog soja koronavirusa u Britaniji izazvala zabrinutosti zbog mogućeg slabljenja potražnje za crnim zlatom.
Cijena barela na londonskom tržištu prošle sedmice je pala dva odsto, na 51,29 USD, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,6 odsto, na 48,23 USD, prenosi SEEbiz.
Cijene nafte neprestano su rasle od kada su objavljene vijesti o razvoju prve vakcine protiv koronavirusa, što je podstaklo nadu da će se uskoro ekonomske aktivnosti u svijetu normalizovati, a potražnja za crnim zlatom porasti.
Međutim, prošle sedmice je vijest o novom soju koronavirusa u Britaniji, koji se širi brže od dosadašnjeg, prekinula taj trend.
Britanska vlada je proglasila karantin za London i jugoistok Engleske, a kako bi se spriječilo širenje tog virusa, više od 50 zemalja u svijetu privremeno je obustavilo letove iz Ujedinjenog kraljevstva.
Zbog toga su u drugi plan pale vijesti o početku vakcinacije protiv Covida 19 u mnogim zemljama, što se smatra ključnim za normalizaciju života, a time i za oporavak potražnje za naftom.
Ipak, kasnije se tržište smirilo, nakon poruka da je vakcinu protiv koronavirusa moguće brzo prilagoditi novom soju.
U skraćenoj radnoj sedmici zbog božićnih praznika podršku tržištu pružio je dogovor republikanaca i demokrata u američkom Kongresu, nakon višemjesečnih stranačkih pregovora, o novom paketu fiskalnih podsticajnih mjera.
Taj paket podsticaja ekonomiji vrijedan je gotovo 900 milijardi USD, uključujući pomoć nezaposlenima i malim preduzećima.
Pozitivno je na tržište uticao dogovor Evropske unije i Britanije o trgovinskim odnosima nakon brexita.
Neki analitičari očekuju da će cijene i dalje padati.
“Okruženje još nije sklono riziku. S obzirom na razmjere dvomjesečnog rasta nafte, ne može se isključiti dublja korekcija”, rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e.
Trgovci pažljivo prate i proizvodnju. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici trebalo bi u januaru da povećaju proizvodnju za 500 hiljada barela dnevno. Još nema znakova da ih je pad cijena pokolebao u toj namjeri.
Uz to, posljednjih mjeseci raste proizvodnja u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). U petak je kompanija Baker Hughes izvijestila da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih i gasnih postrojenja povećan već 14. Sedmicu od posljednjih 15, za dva postrojenja, na ukupno 348, najviši nivo od maja.
To je, doduše, i dalje znatno manji broj aktivnih postrojenja nego na početku godine, međutim otvaranje novih postrojenja pokazuje da proizvođačima odgovara rast cijena te da bi se trend povećanja proizvodnje mogao nastaviti.
U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže nivoe u posljednjih 20-ak godina. Međutim, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući ogromnim fiskalnim i monetarnim podsticajnim mjerama u najvećim svjetskim ekonomijama, što je podstaklo oporavak ekonomskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Dalje kretanje cijena nafte zavisiće najviše o tome koliko će se brzo svjetska ekonomija, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.
