Podgorica, (MINA) – Crna Gora će obezbijediti sredstva za vakcinisanje svih građana koji budu željeli da se vakcinišu protiv koronavirusa, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, dodajući da se nada da će vakcinacija početi krajem januara ili početkom februara.
Ona je na konferenciji za novinare, povodom predstavljanja Nacionalne strategije za imunizaciju protiv COVID-a 19, kazala da su u toku intenzivni pregovori u vezi sa pristizanjem vakcine u Crnu Goru.
„Vode se veoma intenzivni razgovori, bilateralni, sa svim pojedinačnim proizvođačima i zemljama, paralelno sa COVAX i inicijativom Evropske komisije za pomoć zemljama Zapadnog Balkana“, navela je Borovinić Bojović.
Ona je kazala da ne može da precizira datum kada će početi vakcinacija u Crnoj Gori.
„Mi se nadamo, ukoliko ovim tempom budemo nastavili, da ćemo započeti vakcinaciju u Crnoj Gori u terminu koji je predviđen, a to je krajem januara, početkom februara“.
Na pitanje da li država ima novca da obezbijedi kolektivni imunitet stanovništva, ona je odgovorila da će država obezbijediti sredstva za vakcinisanje svih njenih građana koji budu raspoloženi da se vakcinišu.
„Rukovodićemo se onim što je najvažnije, a to je efikasnost, bezbjednost i kvalitet vakcine“, istakla je Borovinić Bojović.
Upitana da li će za dio novca sa računa Nacionalnog koordinacionog tijala (NKT) opredijeliti za vakcinu, ona je kazala da se u obezbjeđivanju sredstava za vakcinaciju ne oslanjaju na račun NKT-a i da imaju obezbijđen novac za vakcinaciju.
Na pitanje da li preporučuje građanima da prime vakcinu, Borovinić Bojović odgovorila je da je preporuka građanima da se vakcinišu, ali da će oni sami odlučiti o tome.
„Oko toga da li ću se ja lično vakcinisati ili ne, ja sam već više puta odgovorila da ću se vakcinisati“, kazala je Borovinić Bojović.
Epidemiolog instituta za javno zdravlje (IJZ) Dragan Laušević kazao je da su u prioritetnoj grupi za vakcinaciju štićenici domova za stare i institucije za smještaj osoba sa težim poremećajima u razvoju, kao i osoblje koje tamo radi.
Kako je naveo, druga prioritetna grupa su zdravstveni radnici koji su na prvoj liniji odbrane od koronavirusa i osobe starije od 80 godina.
On je naveo da su u trećoj grupi osobe od 75 do 79 godina, u četvrtoj oni starosti od 70 do 74 godine i klinički veoma osjetljiva lica.
„Zatim sve osobe od 65 do 69 godina i ostali zaposleni u zdravstvenim institucijama, onda osobe sa pridruženim bolestima a koje ne spadaju u posebno osjetljive forme, zatim pripadnici vitalnih službi na državnom i lokalnom nivou. Tu smo izdvojili zaposlene u vaspitno – obrazovnim ustanovama“, rekao je Laušević.
Poslije toga, kako je naveo, na redu za vakcinaciju su osobe od 18 do 44 godine sa hroničnim bolestima, zatim svi starosti od 60 do 64 godine, a onda pripadnici drugih službi.
Laušević je istakao da je strategija za imunizaciju “živi dokument” i da su moguća razna usaglašavanja.
Odgovarajući na pitanje kako može da garantuje građanima Crne Gore da će vakcina biti bezbjedna, on je naveo da se bezbjednost uvijek procjenjuje u skladu sa sprovedenim kliničkim studijama.
Kako je kazao, vakcine za sada pokazuju zadovoljavajuću bezbjednost, a svaka država pomno prati pojavu eventualnih događaja koji mogu da se dese isto kao i kod svake druge vakcine.
Laušević je ponovio da je cilj svake vakcinacije da vakcina pruži mnogo veću korist od potencijalne štete.
Vakcina, kako je kazao, neće biti obavezna i „niko se ne pritiska da bude vakcinisan“.
„Za one vakcine koje su dobile dozvolu Evropske agencije za ljekove podaci ukazuju da su i djelotvornost i bezbjednost vrlo zadovoljavajuće“, dodao je Laušević.
On je naglasio da će, kada se zaštite oni koji su najranjiviji, biti mnogo manji pritisak na zdravstvenu službu, a ekonomija svake države mnogo bolje će funkcionisati.
Laušević je kazao da do sada nijesu registrovane vakcine za uzrast ispod 16 godina, ali da su u toku određene studije.
Za sada je, kako je dodao, preporuka da svi koji se vakcinišu nose maske do daljnjeg.
Laušević je kazao je da su nacionalna strategija i akcioni plan za imunizaciju napravljeni kako je to dogovoreno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i uz njihovu podršku, u skladu sa formatom koji se zahtijeva.
Kako je naveo, cilj je da se napravi sav slijed koraka vakcinacije i omogući da Crna Gora može da se obrati međunarodnim agencijama, državama u slučaje određene pomoći.
Komentarišući to što Montefarm i domovi zdravlja nemaju laboratorijske zamrzivače za duboko zamrzavanje između 20 i 80 stepeni za prihvat, čuvanje i distribuciju vakcina, Laušević je odgovorio da nema nikakvog razloga za brigu.
On je rekao da Crna Gora već ima kapacitete da primi, u slučaju da dobije neke hitne isporuke vakcine, i da ima tri mjesta da drži vakcine na temperaturama koje se odnose na Fajzerovu vakcinu.
Laušević je kazao da je jedno mjesto u IJZ-u, drugo u Zavodu za transfuziju i treće u Biotehničkom institutu.
On je dodao da je Montefarm započeo proces hitne nabavke zamrzivača za vakcine.
„Nama su zamrzivači za te vakcina neophodni samo na centralnom nivou i oni nijesu planirani da stoje na opštinskim nivoima“, naveo je Laušević.
Kako je kazao, za druge vakcine, koje su mogu čuvati do 20 stepeni, postoji mogućnost veoma velikog broja komora, a za držanje vakcine od plus dva do plus osam postoje mogućnosti u samim domovima zdravlja.
Na pitanje da li, kao epidemiolog, podržava mjere koje je donijela nova Vlada, Laušević je odgovorio da vlada u svakoj državoj praktično donosi konačnu odluku kakve će mjere biti.
On je naveo da su epidemiolozi uvijek za restriktivnije mjere, ali da se postavlja pitanje kolateralne štete i da je to uvijek izazov za Vladu.
Na pitanje da li je u Crnoj Gori prisutan britanski soj koronavirusa, Laušević je odgovorio da ne znaju, jer nemaju mogućnost da rade takve analize.
„Ukoliko primijetimo da dolazi do brže transmisije, može se poslati uzorak u laboratorije sa kojima IJZ ima sklopljen ugovor“, rekao je Laušević.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović navela je da su zadovoljni što su bili u prilici da podrže Ministratvo zdravlja i ekspertski tim u izradi strateške platforme, čiji je cilj da se omogući nesmetana vakcinacija i jednako dostupna vakcina za sve u Crnoj Gori.
Na taj način, kako je dodala, smanjiće se broj smrtnih slulajeva, teško oboljeljih, kao i pritisak na zdravstveni sistem.
„U SZO nas posebno raduje činjenica što je Crna Gora ispratila strateške smjernice i preporuke Savjetodavnog ekspertskog tijela SZO u smislu osnovnih principa i načela, kao što je princip jednake dostupnosti vakcina, pravične raspodjele i distribucije i reciprociteta“, kazala je Brajović.
Ona je dodala da u ovom trenutku, prema raspoloživim podacima, od ukupnih 23,5 miliona doza vakcina, koje su administrirane širom svijeta, 95 odsto njih je došlo u ruke deset zemlja, uglavnom sa visokim nivom razvija.
Brajović je kazala da je vakcina Fajzer – Biontek, koju je SZO pretkvalifikovala, bezbjedna, djelotvorna i kvalitetna.
„U vrlo malom broju slučajeva bilo je neželjenih dejstva, a radi se o sistemskim alergijskim reakcijama“, dodala je Brajović.
Na pitanje da li je NKT imao adekvatan odgovor na pandemiju, ona je odgovorila da je u prvim danima pandemije Crna Gora bez sumnje inicirala borbu protiv COVID-a po onome što su bile preporuke SZO.
Kako je navela, ono što je SZO pozdravila je što je Crna Gora na samom početku donijela odluka o sprovođenju vrlo restriktivnih mjera.
