Podgorica, (MINA) – Žene u Crnoj Gori i dalje se suočavaju sa raznim oblicima diskriminacije i rodno zasnovanim nasiljem, i zbog toga se mora ojačati zakonodavni i institucionalni okvir i obezbijediti efikasnija primjena propisa, poručeno je na konferenciji „Glasovi žena Crne Gore“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, na otvaranju završne konferencije u okviru projekta „Žene i muškarci – partneri u ravnopravnosti“, kazala je da je dobro što se različite institucije i organizacije bave pitanjem rodne ravnopravnosti.
„Potrebno je da se, ne samo žene, nego i muškarci i djeca bave idejom rodne ravnopravnosti i pitanjem položaja žena“, navela je Vuksanović, ističući da je pitanje rodne ravnopravnosti pitanje koje se tiče svih aktera društva.
Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Biljana Pejović, saglasna je da se pitanje jačanja položaja žena tiče svih.
„Pitanje jačanja položaja žena, u svim aspektima političkog, društvenog i ekonomskog života, tiče se svih nas“, rekla je Pejović.
Prema njenim riječima, kada je u pitanju položaj žena u politici, ne radi se više o kvotama, već o paritetu.
Pejović je najavila da namjeravaju da, u narednom periodu, rade na unapređenju Zakona o rodnoj ravnopravnosti, navodeći da se, iako je tekst dobar, u implementaciji pokazalo da nije bio dovoljno efikasan.
Ona je ukazala na činjenicu da se žene danas i dalje suočavaju sa raznim oblicima diskriminacije, ali i sa nasiljem za koje, kako je naglasila, mora postojati nulta tolerancija.
„Nastavićemo da radimo kako bismo ojačali zakonodavni i institucionalni okvir“, rekla je Pejović, ističući da je važno i u praksi raditi na orodnjavanju u svim oblastima.
Ona je kazala da je neohodan zajednički rad državnih institucija, civilnog sektora, ali i međunarodnih organizacija i akademske zajednice kako bi se obezbijedila rodna ravnopravnost u praksi.
Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava Crne Gore, Dina Knežević, naglasila je da u Crnoj Gori, ali i globalno, gotovo da nema oblasti u kojoj ne postoji rodna neravnopravnost.
„Koju god oblast da pogledamo susrećemo se sa neravnopravnošću“, navela je Knežević, ukazujući da rodna neravnopravnost postoji u politici, društvu, poslovnoj zajednici, ali i u oblastima poput klimatskih promjena.
Knežević je istakla i značaj razumijevanja posredne diskriminacije koja je, kako je navela, manje vidljiva i teže se prepoznaje.
Komentarišući izmjenu zakonodavstva kako bi se femicid definisao kao krivično djelo, Knežević je istakla da je, osim izmjene zakona, neophodno obezbijediti njihovu primjenu.
„Ja sam podijeljenog mišljenja oko uvođenje krivičnog djela femicid, jer se pitam šta dobijamo uvođenjem krivičnog djela ako imamo aktere među onima koji sprovode zakone koji nijesu upoznati sa fenomenom nasilja“, navela je Knežević.
Ona je podsjetila da je institucija Ombudsmana podržala ideju za uvođenje femicida kao krivičnog djela, ali je ukazala i na značaj stvaranja socijalne podloge za primjenu tog izmijenjenog zakonodavnog okvira.
Prema riječima Knežević, važno je da to bude prava i sistematska zaštita žrtvi rodno zasnovanog nasilja, a da ne bude samo još jedna nova izmjena koja je donesena na nedovoljno dobro pripremljenu socijolosku podlogu.
„Potrebna je sistemska edukacija, jer još nije izvršena edukacija svih kadrova koji primjenjuju propise, a da ne govorimo one koje ti propisi pogađaju“, istakla je Knežević.
Ukoliko se ne radi na edukaciji kadrova koji primjenjuju propise, uvođenje novog krivičnog djela bilo bi, kako smatra Knežević, unapređenje naočigled javnosti i međunarodne zajednice, a bez dobro pripremljenog osnova za primjenu.
Knežević je ukazala i da je potrebno iskorijeniti rodne stereotipe kod onih koji donese i primjenjuju zakone, ističući da edukacija kadrova mora biti kontinuirana kako bi imala stvarnog efekta.
Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Core Gore (UMHCG) Marina Vujačić istakla je da je rodnu neravnopravnost osjetila i osvijestila vrlo rano na svojoj koži, ukazujući na lična iskustva, ali i izazove sa kojima se suočavaju žene i djevojčice sa invaliditetom.
Ona je kazala da se ta neravnopravnost nastavila kroz obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi.
„Kao osobi sa invaliditetom osporavalo mi se mnogo šta, osporavalo mi se da budem kao druge žene. Ja sam cijeli život vodila borbu sa sobom i sa drugima da budem ono sto želim“, rekla je Vujačić.
Ona je poručila svim ženama i djevojčicama da vole sebe, zato što, kako je naglasila, tako grade samopoštovanje koje je preduslov svake borbe.
Na pitanje o položaju žena sa invaliditetom u Crnoj Gori, Vujačić je kazala da institucije u državi nijesu pristupačne, podsjećajući da nijedan vrtić, škola ili fakultet ne ispunjavaju sve norme koje se tiču pristupačnosti za osobe sa invaliditetom.
Razlog je, prema riječima Vujačić, u stanju svijesti.
„Sistem obrazovanja odavno nije sigurno okruženje za djevojčica i žene sa invaliditetom. Škole su postale riznice različitih oblika nasilja“, rekla je Vujačić, osvrćući se na slučaj seksualnog uznemiravanja koje je prijavila bivša učenica podgoričke Gimnazije.
„Ovaj novi slučaj za koji smo tek saznali je nešto što imamo decenijama unazad u sistemu obrazovanja i dobro je što je neko smogao snage da o tome počne da govori“, rekla je Vujačić.
Ona je istkala da je, u kontekstu žena i djevojčica sa invaliditetom, zabrinjava „saglasnost da se nad njima vrši nasilje“.
„U Crnoj Gori se vjerovalo da se nasilje nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom ne vrši, jer smo mi “nešto zaštićene”“, rekla je Vujačić, navodeći da to nije tako.
Ona je naglasila da, kao osoba koja se suočava sa raznim vidovima nasilja, ne vjeruje sistemu zaštite u Crnoj Gori, uključujući policiju i tužilaštvo.
Šefica Kancelarije za LGBTIQ lica iz Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada, Marica Vlahović, kazala je da je počela da se bavi aktivizmom jer LGBTIQ jedna od zajednica koja je najmanje vidljiva u crnogorskom društvu.
„Moja motivacija je to što želim da sprovodim aktivnosti koje će bar na neki način popraviti kvalitet života određene grupe ljudi“, rekla je Vlahović.
Upitana zašto je važan Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, Vlahović je istakla da je važan zato što će ljudima koji će koristi taj zakon olakšati život i procedure koje su im bitne.
„Crna Gora je jaka na papiru kada su u pitanju zakoni koji se tiču LGBTIQ osoba“, rekla je Vlahović, istučući da donošenjem zakona borba ne prestaje, već da je potrebno usvojiti i propratne akte kako bi se ti zakoni mogli primjenjivati.
Novinarka Damira Kalač, govoreći o svom iskustvu i motivaciji da počne da se bavi temom rodne ravnopravnosti, istakla je da o tom važnom pitanju, kao i o nasilji i femicidu, mora da se govori.
„Moramo biti tu jedni za druge, ovo su važne teme i tiču se svih nas“, kazala je Kalač.
Na pitanje o ulozi medija, Kalač je naglasila da vjeruje u moć medija.
„Vjerujem da imaju važnu ulogu i da mogu jako puno, a posebno u dijelu obrazovanja“, rekla je Kalač, ističući da borba ni u tom sektoru nije laka.
Konsultantkinja za marketing i komunikacije Ivana Srećković, govoreći o svom iskustvu kao žene u biznisu, naglasila je da nije naučena da postoji nešto što ne može uraditi jer je žena.
„Nikad bilo koji dio svog identiteta nijesam gledala kao prepreku da učestvujem u bilo čemu što nije dio mene“, rekla je Srećković.
Odgovarajući na pitanje o preprekama sa kojima se žene susreću u poslovnom svijetu, Srećković je ukazala na pozitivne promjene koje se, prije svega, tiču edukacija.
„Mislim da idemo na bolje na nivou edukacije, ima sve više programa. Žene učestvuju u edukacijama, prijavljuju se“, rekla je Srećković.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
