Podgorica, (MINA) – Crna Gora je pred istorijskom prilikom da 2028. godine postane članica Evropske unije (EU) i svi napori Vlade biće posvećeni tom cilju, poručio je premijer Milojko Spajić na svečanosti povodom obilježavanja godinu rada Vlade.
On je kazao da je 31. oktobra, u zoru, glasovima 46 poslanika izabrana Vlada koja svoju godišnjicu slavi sa dvotrećinskom većinom u parlamentu.
„Dakle, snažnija Vlada – najstabilnija ikada. I kao takvu će je pisati istorija. Sa tom Vladom svanula je i nova nada u evropsku perspektivu, bolji kvalitet života i pravedniju Crnu Goru za sve nas“, naveo je Spajić.
On je kazao da je svjestan da ima onij koji nijesu vjerovali ili su možda očekivali još više, ali i onih koji im nikada neće dati šansu.
“Bez obzira na to, jednako sam svjestan da u datim okolnostima ulažemo i posljednji atom snage i dobre namjere da odluke koje donosimo budu u interesu svakoga građanina Crne Gore, pravedne, bez izuzetka”, istakao je Spajić.
On je rekao da će vrijeme kao majsortsko rešeto dati jasan sud o tome ko su bili i kako su radili, dodajući da se tome uzdignute glave unaprijed raduju.
Prema riječima Spajića, Crna Gora nije društvo u kome je, bar u javnom poslu, uvijek lako biti svoj.
„Očekivanja su nerijetko prevelika. Kalupi često mali za nove ideje. Predrasude čvršće od krša, ali mi nijesmo ljudi koji se plaše izazova“, rekao je Spajić.
On je kazao da su postavili jasne ciljeve – da Crna Gora postane 28 članica EU 2028. godine, da ojačaju ekonomski standard građana i osnaže vladavinu prava.
„To je jedina i prava agenda Vlade koju predvodim. Reći će, i govore vam drugačije, samo oni koji politiku vide iz perspektive ličnog interesa“, rekao je Spajić.
On je dodao da u korist istine najbolje govore rezultati, a najprije Izvještaj o napretku Crne Gore u procesu pristupanja EU kao najbolji do sada.
„Konstatovan napredak u 30 poglavlja i sada je izvjesno da ćemo do kraja ove godine zatvoriti više pregovaračkih poglavlja nego što su sve Vlade u posljednjih dvanaest godina zajedno zatvorile“, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, od tog trenutka sve snage i napori moraju biti usmjereni ka tome da 2026. godine Crna Gora bude potpuno spremna za članstvo u EU.
„Stoga ponavljam, ruka Vlade pružena je svima koji vjeruju u evropsku perspektivu Crne Gore da se pridruže novoj evropskoj platformi i daju doprinos ovom cilju“, kazao je Spajić.
Da to zajedno mogu je, kako je rekao, pokazalo sprovođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova kao svojevrsna pobjeda građanske Crne Gore.
Spajić je kazao da se bilans povjerenja Evropske unije prema 44. Vladi, pored pozitivnog IBAR-a i pozitivnog Izvještaja o napretku, iskazuje i u brojkama.
„Sto dvanaest miliona EUR bespovratnih sredstava za rekonstrukciju željeznice, 100 miliona za drugu dionicu autoputa, 383,5 miliona kroz Reformsku agendu. Dakle, više od pola milijarde EUR direktne podrške projektima koji će transformisati Crnu Goru i uz reforme koje ćemo sprovesti učiniti je 28. članicom EU“, istakao je Spajić.
Takav rezultat, kako je rekao, ne bi bio moguć bez ispunjavanja minimuma standarda Evropske unije u oblasti vladavine prava.
„Uz snažnu podršku i odlučnost parlamentarne većine odblokirali smo ključne procese u pravosuđu, izabrali sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta. Paralelno, posvećeno radimo na stvaranju boljih uslova za rad SDT-a i SPO-a“, rekao je Spajić.
On je ukazao na doprinos koji globalnoj bezbjednosti u okviru NATO-a daje Vojska Crne Gore, ali i na činjenicu da je ove godine po prvi put odvojeno preko dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu.
Spajić je ukazao da su danas primljene prve uvećane zarade po programu Evropa Sad 2, od kojeg će, kako je naveo, najveću korist osjetiti građani sa minimalnom zaradom, najugroženiji.
„Povećanjem minimalne zarade svim zaposlenima u Crnoj Gori prosječna plata iznosiće hiljadu EUR“, rekao je Spajić.
On je podsjetio da je od januara ove godine minimalna penzija povećana na 450 EUR, a da od narednog januara sve ostale penzije rašće prosječno 50 do 60 EUR.
Spajić je istakao da to neće biti finansirano iz zaduženja.
„Zaduženja će se koristiti za otplatu starih nepovoljnih kredita i finansiranje infrastrukturnih projekata. Za sve drugo nemamo ni potrebu da se zadužujemo jer se sve tekuće obaveze finansiraju iz tekućih prihoda. A i stanje u budžetu je takvo da nemamo ni potrebu“, naglasio je Spajić.
On je kazao u državnom trezoru oko 600 miliona EUR vraćeno je 500 miliona EUR starih dugova od čega je 250 miliona vraćeno iz tekućih prihoda, ne iz zaduženja.
„Suficit u budžetu za prvih devet mjeseci iznosi 85 miliona eura ili čak 1,2 odsto BDP-a, a neto državni dug je samo 52 odsto BDP-a. Ukratko, dok ovo preispituju domaći eksperti, međunarodne finansijske institucije unaprijeđuju naš kreditni rejting kao izraz velikog povjerenja“, rekao je Spajić.
On je kazao da je besmislica teza koja se koristi protiv Vlade da povećanje plata stvara inflaciju.
„Jedina istina je ta da je mjerama Vlade godišnja inflacija svedena na nivo od jedan odsto i najniža je od marta 2021. godine“, rekao je Spajić i istakao da je u septembru zabilježena i deflacija.
On je ukazao da je u drugom kvartalu zabilježena najniža stopa nezaposlenosti i iznosi i dalje visokih 11,4 odsto.
„Jasno je da smo postavili temelje za snažne i stabilne javne finansije. Budžetski suficit, značajna sredstva u Državnom trezoru i vraćanje starih dugova dokaz su naše posvećenosti fiskalnoj disciplini“, rekao je Spajić.
On je kazao da su nedavno dobijeni podaci Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova koji su pokazali zabrinjavajuće trendove u pogledu starenja našeg društva.
„Stoga jedan od osnovnih prioriteta u naredom periodu mora biti podsticaj porodici i mladima. Jedan od takvih projekata biće i “Velje brdo” u okviru koga će 42 hiljade naših sugrađana po najpovoljnijim uslovima riješiti jedno od osnovnih egzistencijalnih pitanja“, istakao je Spajić.
Do tada, kako je rekao, moraju snažno nastaviti ulaganje u obrazovanje, nauku i inovacije jer su to investicije koje se višestruko i dugoročno isplate.
Spajić je naveo da je u prethodnih godinu rekonstruisano na desetine obrazovnih objekata, opredijeljeno 88 miliona EUR za dodatnu rekonstrukciju i izgradnju novih škola, preko šest miliona uloženo je u računarsku opremu i nabavljeno 26 vozila za učenički prevoz.
„Otvaranjem Naučno-tehnološkog parka, postavili smo temelje za razvoj inovacija i podržali mlade preduzetnike, a preko četiri miliona EUR uložili za razvoj inovacija u oblasti energije i održive životne sredine, dok su sa preko tri miliona EUR podržani projekti za podsticanje izvrsnosti i doktorska istraživanja“,rekao je Spajić.
Kako je dodao, kao izraz brige o studentskoj populaciji uvećane su studentske stipendije i krediti, kao i naknade za projekat stručnog osposobljavanja sa 450 na 600 EUR.
„Paralelno sa ovim više od 2,5 miliona EUR uloženo je u projekte iz oblasti kulturno umjetničkog stvaralaštva, a rekordan budžet od 6,5 miliona opredijeljen je za podršku sportskim savezima“, podsjetio je Spajić.
Prema njegovim riječima, posebna pažnja je posvećena zdravstvenom sektoru.
„Završeni su ili se realizuju infrastrukturni projekti u vrijednosti od čak 140 miliona EUR, eliminisane su pojedine liste čekanja, a inovativne metode liječenja počele su sa primjenom za tretman različitih oboljenja od spinalne mišićne atrofije do cistične fibroze“, ukazao je Spajić.
On je rekao da je Vlada uložila maksimalne napore da sačuva Insitut “Dr Simo Milošević” i da do kraja novembra očekuju da bude gotov i Plan restrukturiranja koji će dati dugoročno rješenje kako da trajno sačuvamo taj simbol crnogorskog zdravstvenog turizma.
Spajić je kazao da je, domenu privrede, energetika ostaje razvojna šansa.
„Uspostavljanjem strateške saradnje Elektroprivrede Crne Gore sa francuskom elektroenergetskom kompanijom EDF počeće nova era razvoja našeg energetskog sektora“, rekao je Spajić.
Govoreći o izgradnji druge dionice autoputa, Spajić je rekao da je tačno da je kazao da početak radova očekujem u septembru ove godine i da za to nije postojala nijedna prepreka jer je Vlada obezbijedila novac da samostalno uđe u realizaciju og projekta.
„Ipak, volja naših evropskih partnera koji su odlučili da sa 300 miliona EUR podrže ovaj projekat podrazumijevala je da odustanem od svog obećanja na nekoliko mjeseci. Što sam, lišen bilo kakve sujete, i uradio“, rekao je Spajič.
On je kazao da početkom naredne godine kada krenu radovi na dionici Mateševo – Andrijevica stvoriće se nove perspektive razvoja sjevera.
“A sa realizacijom svih 18 koridora, ukupne dužine 500 kilometara autoputeva i brzih cesti, otvoriće se i nove perpektive za cijelu Crnu Goru, posebno na planu razvoja turizma, privrede i poljoprivrede što će biti signal novim turistima i novim investitorima da posjete i ulažu u Crnu Goru“, dodao je Spajić.
Za to vrijeme, kako je kazao Spajić, Vlada će nastaviti sa snažnim mjerama podrške, kako bi odgovorno i dosljedno podsticala turistički razvoj i bila oslonac turističkim poslenicima.
„Jasno je, da i bez obzira na ohrabrujuće bilanse ove turističke sezone, moramo mnogo snažnije raditi na planu stvaranja nove vrijednosti u ovom sektoru. Siguran sam da će okončanjem tenderskog postupka za dugoročnu koncesiju Aerodoroma Crne Gore, uz uspostavljene pomorske linije do Dubrovnik i Ankone biti dostignuti novi rekordi u turizmu, a Crna Gora biti prepoznata kao istinski dragulj Evrope“, rekao je Spajić.
Posebnu vrijednost turističkoj privredi, prema njegovim riječima, daće i autentični crnogorski proizvodi brojnih poljoprivrednih gazdinstava.
„Stoga moramo nastaviti da snažnije podržavamo poljoprivrednike i stočare, a posebno da odgovornije upravljamo situacijama u kojima očekuju našu svakodnevnu podršku“, rekao je Spajić.
On je rekao da je svjestan da neke reforme nijesu došle brzo kao što je javnost očekivala, da su neke reakcije zakašnjele a pojedine odluke, u očima drugih možda i pogrešne.
„Budite sigurni da su u svojoj suštini izraz našeg nastojanja da stvari učinimo boljim. Zato kritikujte nas prije nego nas osudite. Dajte svoj doprinos da istinski mijenjamo loše prakse i postanemo odgovornije i bolje društvo za generacije koje dolaze“, poručio je Spajić.
On je kazao da je bilo mnogo izazova u prethodnih 365 dana i da su se sa nekim nosili bolje, sa nekim „ne baš“.
„Dužni smo ipak da bolje osluškujemo potrebe građana i tamo gdje smo potencijalno zakazali uložimo dodatni napor“, rekao je Spajić.
On je kazao da postoji istorijska prilika da Crna Gora 2028. godine postane članica EU.
„Svi napori Vlade biće posvećeni tome cilju. Pružamo vam ruku – da uradimo to zajedno“, rekao je Spajić.
On je kazao da vjeruje enorman građanski potencijal Crne Gore i njenu želju da se iz svake podjele izdigne sa jasnim, još uzvišenijim ciljem.
„Sa ovog mjesta da zajedno poručimo – Evropska unijo, stižemo“, zaključio je Spajić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
