Nikšić, (MINA-BUSINESS) – Elektroprivredi (EPCG) će, kada Termoelektrana (TE) Pljevlja bude van pogona naredne godine, nedostajati oko 400 gigavat sati (GWh) električne energije, što bi koštalo oko 65 miliona EUR, saopštio je izvršni direktor kompanije, Ivan Bulatović.
On je kazao da je EPCG već nabavila po povoljnim uslovima dio električne energije koja će im nedostajati naredne godine kada će TE Pljevlja zbog rekonstrukcije biti van pogona osam mjeseci.
“Preliminarne procjene upućuju na to da će nam, uz prosječne hidrološke uslove, nedostajati oko 400 GWh električne energije, što bi, kad se prevede na jezik novca, prema sadašnjem stanju koštalo oko 65 miliona EUR”, rekao je Bulatović u intervjuu Vijestima.
On je kazao da TE Pljevlja ima učešće u proizvodnji od 40 odsto.
“Cijenim da bi svi relevantni akteri trebalo da imaju u vidu ozbiljnost izazova s kojima će se EPCG suočiti sljedeće godine, naročito u kontekstu potrebe za nabavkom veće količine električne energije. Imajući u vidu sve obaveze po osnovu nabavke značajne količine električne energije iz uvoza za sljedeću godinu, mislim da nije realno očekivati da se cjelokupna dobit izdvoji za državni budžet”, istakao je Bulatović.
On je kazao da je nikšićka Željezara do sada koštala EPCG 26,13 miliona EUR i smatra da bi uz odgovarajućeg strateškog partnera, EPCG može dovesti ovu kompaniju do toga da ima svijetlu perspektivu, u kojoj bi radnici Željezare dio poslova obavljali za potrebe energetske kompanije.
“Radnici EPCG-Željezara zarađuju svoju platu i, upravo iz namjere da se nijedan cent ne izdvoji bez jasnog osnova, ponekad dolazi do kašnjenja u isplatama zarada, sve dok se iste zaista ne zarade”, naveo je Bulatović.
Prema njegovim riječima, najvažniji projekti koje EPCG treba da realizuje u narednom periodu odnose se na modernizaciju postojećih i valorizaciju novih izvora energije. Među njima su ekološka rekonstrukcija i modernizacija TE Pljevlja, modernizacija agregata i ugradnja agregata A8 u hidroelektrani (HE) Perućica, prevođenje viška vode iz rijeke Zete u jezera Krupac i Slano, gradnja vjetroelektrane (VE) Gvozd, male hidroelektrane (mHE) Otilovici, hidroelektrane (HE) Kruševo.
“Ekološka rekonstrukcija, modernizacija i adaptacija TE Pljevlja košta više od 67 miliona EUR, što je suma izdvojena iz sopstvenih sredstava EPCG, a svrha projekta je da se smanji negativan uticaj na životnu sredinu i produži radni vijek samog postrojenja. Ugradnja agregata A8 u HE Perućica, koja će se realizovati u saradnji sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW), koštaće oko 24 miliona EUR, a imaće nominalnu snagu od 58,5 megavata (MW), čime će se instalisana snaga elektrane uvećati sa 307 MW na 365,5 MW, a protok elektrane sa 68 m³/s na 81,75 m³/s”, rekao je Bulatović.
On je naveo da bi prevođenje viška voda iz rijeke Zete u Krupac i Slano koštalo 24 miliona EUR, a doprinijelo bi efikasnijem radu HE Perućica i ublažavanju poplavnog talasa rijeke Zete.
“Što se tiče novih projekata, u fokusu su VE Gvozd 1 i 2, HE Kruševo, HE Komarnica i nastavak projekta Solari 5000+. Vrijednost projekta VE Gvozd je 82 miliona EUR, što je obezbijeđeno kreditnim aranžmanom sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), a trebalo bi da ima instalisanu snagu od 54,6 MW i godišnju proizvodnju od 150 GWh (Gvozd 1), uz mogućnost uvećanja navedenih brojki za 22-25 MW (Gvozd 2)”, precizirao je Bulatović.
HE Komarnica bi imala instalisanu snagu od 172 MW i očekivanu godišnju proizvodnju od 213 GWh, a koštala bi do 315 miliona EUR, dok bi HE Kruševo imala instalisanu snagu od 82 MW i očekivanu godišnju proizvodnju od 170 GWh, a koštala bi 160 miliona EUR.
“Nastavak projekta Solari 5000+, shodno poslovnoj filozofiji “proizvodi tamo gdje trošiš”, donijeće mnogo benefita građanima, a Elektroprivredi će omogućiti da višak energije plasira na berzu”, dodao je Bulatović.
Iz navedenog se vidi da se, uz ekološku rekonstukciju, modernizaciju i adaptaciju TE Pljevlja kao izuzetak, projekti finansiraju ili će se finansirati kroz kreditne aranžmane sa renomiranim bankama (na primjer KfW, EBRD) uz mogućnost učešća EPCG do deset odsto.
Bulatović je, govoreći o eventualnom gašenju TE Pljevlja, kazao da ako se govori o nekom kraćem vremenskom intervalu, jasno je da gašenje TE Pljevlja nije opcija o kojoj EPCG razmišlja.
“Naravno, nacionalnim energetskim i klimatskim planom će biti definisana okvirna godina izlaska iz pogona ovog postrojenja. Ogroman stepen zavisnosti od rada TE Pljevlja i obaveza da u jednom trenutku prestanemo da koristimo taj izvor energije – nalaže nam vrlo ozbiljno i precizno planiranje i realizaciju tranzicionog procesa, koji sprovodimo tako što ekološkom rekonstrukcijom produžavamo radni vijek TE Pljevlja, a pokretanjem investicionog ciklusa na polju obnovljivih izvora energije gradimo adekvatne zamjenske kapacitete, čime ćemo, u jednom trenutku, zelenom energijom nadomjestiti izlazak TE Pljevlja iz proizvodnje”, rekao je Bulatović.
EPCG je prošle godine ostvarila dobit od 52,4 miliona EUR. Na pitanje koliko će od te sume morati da prebace u državni budžet, Bulatović je odgovorio da odluka o prebacivanju novca u državni budžet, odnosno raspodjeli dividende, svakako predstavlja ingerenciju Skupštine akcionara, odnosno Vlade, budući da je država vlasnik preko 98 odsto akcija.
“Cijenim da bi svi relevantni akteri trebalo da imaju u vidu ozbiljnost izazova s kojima će se EPCG suočiti sljedeće godine, naročito u kontekstu potrebe za nabavkom veće količine električne energije. Imajući u vidu sve obaveze po osnovu nabavke značajne količine električne energije iz uvoza za sljedeću godinu, mislim da nije realno očekivati da se cjelokupna dobit izdvoji za državni budžet po navedenom osnovu”, naveo je Bulatobić.
Kada je riječ o poslovnom rezultatu, jasno je da EPCG u tom dijelu značajno zavisi od hidroloških prilika i cijena na tržištu. Ti faktori su ove godine bitno drukčiji u odnosu na prošlu godinu, pa shodno trenutnim kretanjima, Bulatović očekuje pozitivan rezultat, ali svakako manji nego što je to bio slučaj prošle godine.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
