Njujork, (MINA-BUSINESS) – Berzanski indeksi u srijedu su na Wall Streetu oštro pali, nakon što je američka centralna banka ponovno agresivno podigla kamatne stope, najavila dalja povećanja cijene novca i oštro smanjila procjene rasta ekonomije.
Dow Jones je skliznuo 1,7 odsto na 30.183 boda, dok je S&P 500 pao 1,71 odsto na 3.789 bodova, a Nasdaq indeks 1,79 odsto na 11.220 bodova, prenosi Hrportfolio.
Tokom cijelog trgovanja ti su se indeksi izmjenjivali u pozitivnom i negativnom području, ali nakon odluka i poruka američke centralne banke u posljednjih pola sata trgovanja oštro su pali.
Nakon dvodnevne sjednice, Fed je, kao što se očekivalo, povećao ključne kamate 0,75 procentnih bodova, treći put u nizu, na tri do 3,25 odsto, što je njihov najviši nivo od 2008. godine.
Kako se inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kreće blizu najviših nivoa u više od 40 godina, centralna banka je najavila i dalja povećanja cijene novca.
Tako bi, prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate mogle biti povećane na 4,4 odsto, a do kraja iduće na 4,6 odsto. To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 procentnih bodova, a u idućoj godini 0,25 bodova.
Takvo brzo podizanje kamata, započeto u martu ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.
Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed iduće godine početi da smanjuje kamate. To će, čini se, uslijediti tek 2024. godine.
Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih dva odsto potrajaće godinama, usporiti rast privrede i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda, nakon kojih su splasnule nade u “mekano prizemljenje” ekonomije.
Naime, agresivno zaoštravanje monetarne politike moglo bi gurnuti privredu u dublju recesiju. Tehnički je američka ekonomija već uronila u recesiju, s obzirom na to da je u posljednja dva tromjesečja pala na kvartalnom nivou, ali zasad je ta recesija plitka.
Predsjednik Feda Jerome Powell to je otvoreno priznao.
„Niko ne zna hoće li ovaj proces voditi u recesiju i, ako bude tako, koliko će ona biti ozbiljna”, kazao je Powell.
Na konferenciji za medije, nakon sjednice Feda, Powell je poručio i da se ništa nije promijenilo od njegovih komentara na konferenciji centralnih bankara u Jackson Holeu prošloga mjeseca.
„Fed je sasvim predan tome da spusti inflaciju na dva odsto i učiniće sve da to postigne”, poručio je Powell.
Fed je smanjio procjenu rasta u ovoj godini na samo 0,2 odsto, dok je dosad procjenjivao da će ekonomija porasti 1,7 odsto. U idućim godinama bi rast u prosjeku mogao iznositi 1,8 odsto.
Pritom bi stopa nezaposlenosti mogla porasti sa sadašnjih 3,7 na 4,4 odsto iduće godine.
Što se tiče inflacije, čelnici Feda procjenjuju da bi ove godine temeljna stopa, u kojoj nijesu uključene cijene hrane i energije, mogla iznositi 4,5 odsto, dok trenutno iznosi 4,6 odsto.
Rast potrošačkih cijena, koji uključuje i cijene energije te hrane, iznosio je u avgustu 8,3 odsto na godišnjem nivou, što je blizu najviših u više od 40 godina.
Fedov ciljani nivo inflacije od dva odsto mogao bi biti postignut tek 2025. godine.
Investitori na Wall Streetu pokušali su u nekoliko navrata podići cijene dionica, ali neuspješno.
„Investitori su silno željeli da čuju nešto pozitivno, ali to juče nijesu mogli. Nakon deset godina nenormalno niskih kamatnih stopa, investitori sada moraju dokučiti kako pozicionirati svoje portfolije. Biće potrebno neko vrijeme da se prilagode novom normalnom”, kazao je Carol Schleif, direktorica u kompaniji BMO.
Na evropskim berzama su cijene dionica porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,63 odsto na 7.237 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,76 odsto na 12.767 bodova, a pariski CAC 0,87 odsto na 6.031 bod.
Evropska tržišta su zatvorena prije odluka Feda, pa se danas može očekivati pad evropskih berzanskih indeksa.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
