Podgorica, (MINA) – Stambeno pitanje po povoljnim uslovima riješilo je ukupno 580 osoba, od čega su 175 javni funkcioneri, kazala je Vanja Ćalović Marković, rukovodilac stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou, navodeći da je dobar dio arhive o tome uništen.
Ćalović Marković je na konferenciji za novinare rekla da je u tu svrhu utrošeno oko 25 miliona EUR.
Ona je kazala da su podatke o dodjeli stambenih kredita i stanova po povoljnim uslovima prikupljali iz nekoliko izvora.
Prema riječima Ćalović Marković, bivša Vlada je u septembru, u tehničkom mandatu, donijela odluku da podijeli još 119 stanova.
Ona je rekla da je Vlada sudijama i tužiocima davala stanove i kredite suprotno zakonu.
Ćalović Marković je navela da je mnogim funkcionerima stambeno pitanje riješeno suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.
Ona je kazala da je Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou prikupio informacije o podjeli oko 25 miliona EUR kredita za oko 175 funkcionera i 405 državnih službenika i namještenika.
„Sudijama, tužiocima i sudijama Ustavnog suda, stanovi su dijeljeni suprotno zakonu, mimo pravilnika“, navela je Ćalović Marković.
U tome su, kako je kazala, učestvovali ključni ljudi u pravosuđu.
„Zato nije nimalo iznenađujuće da je (Milivoje) Katnić odbio krivičnu prijavu u slučaju stanova, jer je on bio taj koji je u slučaju određenih tužilaca tražio da se primjeni nešto što je suprotno zakonu“, navela je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, mnogim funkcionerima stanovi su dijeljeni suprotno kriterijumima i iz same Vladine Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.
„Dijeljeni su stanovi ljudima koji su već imali stanove, ili koji su poklanjali stanove, nije bilo riječi o ispunjavanju stambenih potreba, a neki krediti su nenamjenski korišćeni“, kazala je Ćalović Marković.
Kako je navela, ljudi koji su tvrdili da im je potrebna pomoć za rješavanje stambenog pitanja, u tom trenutku raspolagali su značajnom imovinom.
Ćalović Marković je rekla da je, imajući u vidu da je došlo do kršenja zakona i procedura, glavna preporuka Savjetu i Vladi da „ovo ne ostane nekažnjeno“, već da pravni stručnjaci utvrde kako vratiti novac u budžet.
“Što se tiče odgovornosti, na to, nažalost, moramo da sačekamo jer nema razloga da podnosimo krivične prijave onima koji su učestvovali u ovom postupku. Čekaćemo novo tužilaštvo kojem ćemo dostaviti kompletnu dokumentaciju”, dodala je Ćalović Marković.
Ona je kazala da su podatke o dodjeli stambenih kredita i stanova po povoljnim uslovima prikupljali iz nekoliko izvora.
„Pokušavajući da rekonstruišemo arhivu, koja je u velikoj mjeri uništena, prikupljali smo podatke od nekoliko izvora. Nastavićemo da prikupljamo podatke i iz dodatnih izvora, zbog toga što novac uvijek ostavlja trag“, navela je Ćalović Marković.
Ona je poručila da ih činjenica da je mnoga dokumentacija uništena, “neće spriječiti u tome da saznaju gdje su otišle naše pare“.
Ćalović Marković je dodala da se, prema Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, rješavanje stambenih potreba funkcionera vrši primjenom kriterijuma – značaj poslova i postojeća stambena situacija.
Kako je kazala, istom odlukom, članom 30, propisano je da uz saglasnost Vlade, komisija može bez oglašavanja da dijeli stanove.
„I to je ono što se najčešće koristilo. Gotovo nikad ili nikad nije bilo oglasa za podjelu stanova funkcionerima“, dodala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, 2016. godine uveden je novi član odluke, 30 a, i sve odluke koje se donose nakon marta te godine se zasnivaju upravo na tom članu, „zbog toga što se njim faktički ukidaju svi drugi kriterijumi iz odluke“.
„Kaže se da stan ili kredit može dobiti osoba koja u obavljanju poslova od posebnog interesa za državu ostvaruje izuzetne rezultate i kvalitet rada“, dodala je Ćalović Marković.
Međutim, kako je rekla, „ima nešto jače i od Vladine odluke, a to je zakon“.
„Ova odluka se zasniva na članovima Zakona o održavanju stambenih zgrada, odnosno prethodnom zakonu o stanovanju i održavanju stambenih zgrada“, pojasnila je Ćalović Marković.
Ona je kazala da je u jednom i u drugom navedeno, počev od 2014. godine, da se postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba sudija, tužilaca i sudija Ustavnog suda regulišu posebnim aktima Sudskog i Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda.
„Sudski savjet je u decembru 2014. godine donio taj pravilnik, Tužilački savjet je kasnio, tek dvije godine kasnije je donio taj pravilnik. Ustavni sud ni danas ga nema, makar ne da smo ga mi uspjeli locirati“, rekla je Ćalović Marković.
Govoreći o slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Ćalović Marković je kazala da je ona u julu 2017. godine tražila pomoć od Vladine komisije.
„U tom trenutku, Medenica je članica Sudskog savjeta, ona zna da postoji onaj pravilnik po kome se dijele stanovi i krediti sudijama. Međutim, ona se ipak obraća Vladi i traži sredstva za rekonstrukciju kuće koju je naslijedila“, rekla je Ćalović Marković.
Medenica je, kako je navela, od Vladine komisije tražila 30 hiljada EUR, „iako zna da postoji pravilnik Sudskog savjeta, da stanove treba da dijeli Sudski savjet.
Prema riječima Ćalović Marković, Komisija Medenici daje kredit od 40 hiljada EUR, iako je tražila 30 hiljada EUR, obrazlažući da je kredit dat imajući u vidu njene stambene i druge prilike, kao i nemogućnost da se na drugi način riješi to pitanje.
Kako je navela, u ugovoru u konkretnom slučaju pisalo je da treba da vrati osam hiljada EUR.
„Međutim, ona dobija dodatni popust od 15 odsto za jednokratnu uplatu ovih osam hiljada što treba da vrati, i to joj se oduzima od odobrenog iznosa. Faktički joj isplaćuju 33,2 hiljade EUR, bez obaveze da vrati ijedan jedini cent“, rekla je Ćalović Marković.
Medenica je, kako je navela, u trenutku podnošenja zahtjeva bila vlasnik kuće od 146 metara kvadratnih (m2), živjela je sama, godišnje je zarađivala preko 40 hiljada EUR.
„Medenica je odlično znala da ne može da dobije ovaj kredit po pravilniku Sudskog savjeta, jer on jasno kaže da se za samca daje jednosoban stan, i da ne može osoba koja ima 146 m2 na raspolaganju samo za sebe da se predstavlja da ima bilo kakvih stambenih potreba“, rekla je Ćalović Marković.
To je, kako je navela, razlog zašto Medenica „svjesno, suprotno zakonu i pravilniku od izvršne vlasti traži 30 hiljada EUR”.
Kako je saopštila Ćalović Marković, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić tražio je od Vladine komisije pomoć, odnosno kredit.
„Kaže da već ima stan, ali traži novac da proširi stan. Vlada odlučuje da mu da kredit od 40 hiljada EUR, a treba da vrati osam hiljada EUR, na 20 godina, sa mjesečnom ratom 40,41 EUR“, rekla je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, u trenutku podnošenja zahtjeva, Jovanić je imao stan od 118 m2, a on i njegova supruga su te godine zaradili skoro 50 hiljada EUR, sudeći prema njihovim zvaničnim izvještajima o prihodima i imovini.
Ćalović Marković je navela da je predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević tražila novac za adaptaciju stana od 87 m2 u njenom vlasništvu.
„Vlada joj daje 40 hiljada EUR, imajući u vidu njene stambene i druge prilike. Vraća osam hiljada EUR, odnosno mjesečno 40 EUR. Ona u tom trenutku, ne samo što ima taj stan od 87 m2, nego je njen suprug vlasnik stana od 73 m2 i suvlasnik još četiri stana, a te godine su ona i suprug zaradili 40 hiljada EUR“, rekla je Ćalović Marković.
Kako je kazala, predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković u zahtjevu je naveo da u Podgorici ne posjeduje stan, pa putuje iz Nikšića, zbog čega bi država trebalo da mu da pomoć.
„Vlada mu daje stan u Podgorici od 109 metara kvadratnih, cijenu mu umanjuju za 80 odsto, sa 110 hiljada EUR na 22.018 EUR, koje plaća na deset godina po godišnjoj kamati od dva odsto“, rekla je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, u trenutku podnošenja zahtjeva Drašković je imao kuću u Nikšiću od 110 m2, a u zahtjevu podnijetom Vladi nije pomenuo da u tom gradu ima i stan od 52 m2.
Ćalović Marković je kazala da je sudiji Ustavnog suda Desanki Lopičić Vlada dala stan u Podgorici od 75 m2.
„Kvadrat u profesorskim zgradama procjenjuju na 861 EUR, i onda joj na tako izračunatu cijenu primjenjenju smanjene za maksimalnih 80 odsto, i ona stan od 75 m2 treba da plati nepunih 13 hiljada EUR“, rekla je Ćalović Marković.
Kako je dodala, Lopičić je, kada je dobila stan od Vlade, već imala stan od 69 m2 u Podgorici, a njen suprug kuću od 130 m2 i tri poslovna prostora.
Ćalović Marković je navela da je specijalni tužilac Saša Čađenović u apriliu 2016. godine dobio stan od 92 m2.
„U ime gospodina Čađenovića, Milivoje Katnić se obratio Predragu Boškoviću i rekao „riješiće se ne samo stambeno pitanje Čađenovića, već će to biti i značajna podrška njegovom profesionalnom angažmanu u okviru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)“, kazala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, Čađenoviću se stan koji je dobio nije dopao, „jer je imao preveliku terasu“ i tražio je da mu se da novi stan, što je Vladina komisija prihvatila.
„Šesnaestog februara 2017. godine, u toku istrage za državni udar, Vlada tajnom odlukom daje novi stan Čađenoviću od 89 m2 u Univerzitetskom centru“, rekla je Ćalović Marković.
Kako je navela, 11. maja 2017. godine, nakon podizanja optužnice za državni udar, konačno država zaključuje ugovor sa Čađanovićem.
Ćalović Marković je dodala da je tržišna cijena stana u Univerzitetskom centru opet procijenjena na 861 EUR, da mu je dat popust od 80 odsto.
„I on stan od 89 m2 plaća preko rate od 77,4 EUR“, rekla je Ćalović Marković.
Ona je kazala da se Veselin Vučković, kao tadašnji tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu, obratio Tužilačkom savjetu, „na adresu na koju treba da se obrati“, i zatražio da mu se riješi stambeno pitanje.
„Međutim (Ivica) StankoviĆ, kao vrhovni državni tužilac, traži od premijera da Vladina komisija njegovom tužiocu dodijeli kredit. Ignoriše pravilnik i traži da to uradi Vladina komisija“, navela je Ćalović Marković.
Ona je dodala da je Vučković otišao da razgovara sa premijerom o njegovom stambenom pitanju.
„Nakon što je konačno to dogovorio sa premijerom, daju mu 20 hiljada EUR, a on vraća četiri hiljade EUR na pet godina, kamatna stopa dva odsto, rata 70 EUR“, navela je Ćalović Marković.
Ona je dodala da su od Stankovića dobili odgovor „da Vlada nije davala novac za budžet tužilaštva da dijele stanove, i zato su bili prinuđeni da se obraćaju Vladinoj komisiji“.
„Dakle, Vlada ciljano nije htjela da, u skladu sa zakonom, obezbijedi da se rješavaju stambene potrebe tužilaca, nego ih je čašćavala kako je ona htjela, preko svoje komisije“, kazala je Ćalović Marković.
Ona je govorila i o primjeru specijalne tužiteljka Lidije Vukčević.
„I za nju je Katnić od Boškovića tražio da joj se obezbijedi stan. Tajnom odlukom Vlada joj dodjeljuje stan od 75 kvadrata, i obračuna se po cijeni od 861 EUR po kvadratu, na nju se primjenjuje umanjenje od 80 odsto i cijena stana od 75 m2 je nepunih 13 hiljada EUR, koji plaća na 20 godina“, precizirala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, bivši ministar kulture Branislav Mićunović dobio je stan od 75 kvadrata u profesorskim zgradama, dat kao radni prostor za umjetničko stvaralaštvo.
„U trenutku kad je dobio stan, bio je vlasnik stana od 187 m2, a supruga je bila vlasnica poslovnog prostora od 222 m2. Gospodin Mićunović nije mogao da u svom prostoru od 187 m2 da ima svoje umjetničko ostvarenje, nego mu je država dala stan od 75 m2“, rekla je Ćalović Marković.
Mićunović je, kako je kazala, stan od 75 m2 dobio za nepunih 11 hiljada EUR.
Ćalovič Marković je navela da je komisija u maju 2019. donijela odluku da bivšem ministru prosvjete Damiru Šehoviću dodijeli stan od 89 kvadrata u profesorskim zgradama.
„Njemu ovaj stan nešto skuplje obračunavaju nego drugima, po cijeni od 1.010 EUR po m2. Na to se primjenjuje umanjenje od 70 odsto, i dobija se ugovorena vrijednost stana koja se dodatno smanjuje za 15 odsto, jer će on odmah da je uplati“, rekla je Ćalović Marković.
Kako je navela, Šehovića je stan od 89 m2 koštao nepunih 23 hiljade EUR.
Prema njenim riječima, u njegovim izvještajima o prihodima i imovini ne postoji nijedna inforamcija koja bi objasnila kako je on platio 23 hiljade EUR.
Kako je navela, Zoran Pažin, dok je bio predsjednik Osnovnog suda u Podgorici, dobio je stan od 73 m2, po cijeni od oko devet hiljada EUR.
„On je 2016. godine dobio da mu se stan od 73 m2 zamijeni za stan od 128 m2 u profesorskim zgradama“, rekla je Ćalović Marković.
Ona je kazala da je, kada je zaključio ugovor, Pažin već imao stan u Budvi, koji je platio 84,6 hiljada EUR.
„Dakle ima novca da kupi stan u Budvi, ali nema da riješi stambeno pitanje u Podgorici, pa ga mi rješavamo, tako što mu dajemo stan od 128 m2 za 15 hiljada EUR, i to naravno na 20 godina na rate“, kazala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, bivša Vlada je u septembru, u tehničkom mandatu, donijela odluku da podijeli još 119 stanova.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekao je da nije protiv toga da država ima socijalnu i humanu komponentu, i da ljudima koji su zaista u potrebi dodijeli ili da stan na korišćenje.
„Međutim, ovo što nam je pokazala gospođa Ćalović Marković je klasična korupcija. Gdje na svijetu Vlada može da dodjeljuje stanove sudijama Ustavnog suda? Kako onda da očekujemo odluke Ustavnog suda“, upitao je Abazović.
Kako je kazao, Savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou ima pune ruke posla.
„Ovo je samo početak intenzivnijeg i transparentnog procesa, koji će rezultirati velikim, istorijskim stvarima kada je u pitanju pokazivanje šta se dešavalo u prethodnom periodu“, dodao je Abazović.
