Podgorica, (MINA) – Za dugoročan pozitivan efekat u borbi protiv šumskih požara fokus treba da bude na prevenciji koja može da spriječi nastanak ekstremnih požara, ocijenio je univerzitetski profesor u oblasti zaštite šuma Slobodan Milanović.
Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima kazali su agenciji MINA da najrazornije posljedice po crnogorske šume izazivaju šumski požari.
Oni su dodali da se šume, usljed klimatskih promjena, suočavaju i sa problemom potkornjaka koji dovodi do njihovog sušenja, ali i učestalom pojavom čistih sječa u privatnim šumama, bespravnom sječom, neuspostavljanjem šumskog reda poslije sječe i drugim biotičkim i abiotičkim faktorima.
Milanović, koji predaje na Šumarskom fakultetu u Beogradu i Fakultetu za šumarstvo i drvnu industriju na češkom Mendelov univerzitetu, istakao je da se u regionu Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru, zaštita od požara uglavnom svodi na ulaganje u nabavku specijalizovanih vatrogasnih vozila, aviona i helikoptera koji se mogu koristiti za gašenje šumskih požara.
Sa druge strane, kako je istakao, većina država regiona, uključujući Crnu Goru, ulaže veoma malo u prevenciju požara.
Milanović je u intervjuu agenciji MINA kazao da je to u skladu sa dosadašnjom praksom u Evropskoj uniji (EU), dodajući da takav pristup nailazi na sve glasniju kritiku eksperata širom Evrope koji govore o pogubno malom ulaganju u prevenciju u odnosu na sredstva uložena u neposredno gašenje požara.
„Primjena sredstava za gašenje požara daju dobre rezultate samo ako se primijene na vrijeme, prije nastanka velikih požara, koje je teško ili nemoguće zaustaviti“, pojasnio je Milanović.
Prema podacima Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, u Crnoj Gori je tokom prvih šest mjeseci ove godine opožareno 497,20 hektara državnih i 114,05 hekatara privatnih šuma, dok je prošla godina bila sa najmanjom opožarenom površinom u posljednjih 15 godina sa 17,3 ha u državnim i 15 ha u državnim šumama. U 2022. godini opožareno je 1519,73 ha državnih i 1731,77 ha privatnih šuma.
Milanović je kazao da je, kako bi se smanjile štete od šumskih požara, potrebno jačanje kapaciteta za gašenje i upozorio da to ne smije da bude na uštrb prevencije.
„Ukoliko želimo da ostvarimo dugoročan pozitivan efekat u borbi protiv šumskih požara fokus treba da bude na prevenciji koja uz adekvatan trening osoblja uključenog u gašenje požara može da spriječi nastanak ekstremnih požara“, ocijenio je Milanović.
Podsjećajući da je Crna Gora iznad prosjeka Evrope po površini pod šumama, Milanović je istakao da bi donosioci odluka trebalo da vode računa o unapređenju kvaliteta šuma, naročito zdravstvenog stanja, kako bi se ojačao njihov kapacitet za vezivanje CO2.
„To podrazumijeva unapređenje funkcionisanja službe za zaštitu šuma kroz uvođenje novih tehnologija kao što je daljinska detekcija, mašinsko učenje za prognoziranje šteta, ali i jačanje ljudskih kapaciteta kroz obrazovanje odgovarajućih kadrova, koji treba da budu nosioci te službe“, pojasnio je Milanović.
Na pitanje šta je potrebno uraditi kako bi se šume adekvatno zaštitile, Milanović je istakao da mora postojati i sistema za zaštitu šuma od požara.
„Pored jačanja kapaciteta za gašenje požara mora se mnogi više ulagati u prevenciju, prije svega mora postojati sistem za zaštitu šuma od požara koji podrazumeva prognoziranje opasnosti pojave požara, ranu detekciju, brzu reakciju i kasnije sanaciju opožarene površine“, pojasnio je Milanović.
Kako je naveo, takav sistem je neophodan za bilo kakvo planiranje i sprovođenje mjera za zaštitu šuma od požara.
„Moramo znati koji djelovi teritorije su nam više ugroženi kako bismo tokom požarne sezone tamo mogli da povećamo pozornost što dovodi do rane detekcije požara i njegove lakše kontrole“, rekao je Milanović.
Na osnovu tog sistema, kako je dodao, moguće je izdvojiti teritorije i definisati prioritete za sprovođenje kratkoročnih i dugoročnih preventivnih mera.
„Kratkoročne mjere podrazumijevaju izgradnju i održavanje postojećih protivpožarnih pruga, održavanje pristupnih puteva i vodozahvata, smanjenje akumulacije gorivog materijala, smanjenje rizika u pojasu gdje dolazi do kontakta šuma i urbanih zona, pospješivanje stočarstva u ruralnom području, uključivanje lokalnih zajednica u rješavanje problema šumskih požara“, rekao je Milanović.
Prema njegovim riječima, dugoročne mjere koje se sprovode kroz održivo gazdovanje šumama treba da omoguće povećanje raznolikosti šumskih sastojina u pogledu strukture i sastava vrsta.
„Sa porastom raznolikosti raste i otpornost šuma na požare. Pored toga, strategija upravljanja ovim rizikom treba da bude integrisana u planove upravljanja resursima, urbanističke planove i planove za upravljanje prostorom na nivou predjela, što podrazumeva angažovanje cjelokupnog društva uz snažnu intersektorsku saradnju“, naveo je Milanović.
On je ponovio da se, da bi se smanjila šteta od požara, prostor mora učiniti manje pogodnim za njihovu pojavu i širenje.
„To se može postići tako što će više ulagati u prevenciju i spremnost za brzu reakciju. Smanjenje rizika od šumskih požara je moguće kroz podršku održivog gazdovanja šumama koje je prilagođeno klimatskim promenama“, rekao je Milanović.
Prema njegovim riječima, takav način upravljanja šumama treba prije svega da podstakne formiranje vitalnih i mješovitih šuma.
„One obezbjeđuju povoljne mikro klimatske uslove sa nižim temperaturama, slabijim vjetrom i manjom izloženošću suncu unutar samih sastojina, a višom relativnom vlagom i povećanim kapacitetom za skladištenje vode“, rekao je Milanović.
Kako je dodao, mješovite sastojine su, pored požara, otpornije na sve druge rizike, kao što je masovna pojava štetočina i bolesti.
„Otpornost šuma, odnosno pojedinih vrsta drveća, na požare zavisi od karakteristika kao što su zapaljivost njihovih organa, debljine kore koja im funkciju zaštite od visokih temperatura i omogućuje preživljavanje tokom požara, ali i od mogućnosti za regeneraciju nakon požara“, kazao je Milanović.
On je istakao da se dugoročna otpornost šuma na požare obezbjeđuje izborom vrsta koje zadovoljavaju te kriterijume prilikom pošumljavanja ili njihovim favorizovanjem prilikom prirodnog ili asistiranog obnavljanja.
Upitan da li se dovoljno pažnje posvećuje pošumljavanju, Milanović je podsjetio da se šumovitost spontano povećava usled migracije stanovništva iz ruralnih u urbana područja i napuštanja parcela koje su bile u prošlosti obrađivane tako da se na te površine vraća ponovo šuma.
„Imalo bi smisla taj proces ubrzati pošumljavanjem vrstama koje su manje osjetljive na požare čime bi se povećala opšta otpornost jednog područja u odnosu na ovaj rizik. Ovo bi mogla da bude jedna od značajnih dugoročnih preventivnih mera koja bi pored upravljanje gorivim materijalom bila usmjerena i na ublažavanje posljedica klimatskih promena“, rekao je Milanović.
Kako je dodao, još jedno rešenje je podspješivanje bržeg i efikasnijeg obnavljanja šuma nakon požara.
Na pitanje o uzoku rasta broja šumskih požara posljednjih godina, Milanović je kazao da su to klimatske promjene, rast populacije, migracija iz ruralnih u urbana područja, neadekvatno upravljanje gorivim materijalom, slaba prevencija, neobučenost za gašenje šumskih požara.
Komentarišući uslovljenost šumskih požara klimatskim promjenama, Milanović je kazao da globalni rast temperature, smanjenje padavina, kao i njihova neravnomerna distribucija tokom sezone dovode do ekstremnih suša koje stvaraju povoljne uslove za nastanak i širenje šumskih požara.
„Klimatske promene dovode do produžetka požarne sezone, dozvoljavajući da se požari dešavaju izvan istorijskih obrazaca. To sve rezultira povećanom aktivnošću požara, jer postoji više mogućnosti za njihov nastanak i širenje, što u kombinaciji produženim sezonom rezultira većom opožarenom površinom“, kazao je Milanović.
S druge strane, kako je naglasio, i sami šumski požari doprinose klimatskim promenama tako što ispuštaju velike količine CO2 i druge gasove sa efektom staklene bašte u atmosferu.
„Ove emisije mogu dodatno doprinijeti globalnom zagrijavanju, gdje klimatske promjene dovode do više požara koji potom dodatno ubrzavaju klimatske promjene stvarajući tako jednu spiralu negativnih događaja“, naveo je Milanović.
On je upozorio da klimatske promjene predstavljaju dodatni izazov koji će u budućnosti još više otežati kontrolu i gašenje šumskih požara.
Milanović je naglasio da upravo šumski požari predstavljaju najdestruktivniji vid devastacije šumskih ekosistema.
„U vrlo kratkom vremenskom periodu mogu da nestanu velike površine pod šumom sa katastrofalnim posljedicama po životnu sredinu“, rekao je Milanović, dodajući da, pored direktnih šteta usljed uništene drvne mase, bivaju narušene i sve ostale funkcije šume pa se ukupna šteta mnogostruko uvećava.
„Nakon požara, vrlo često bilježimo eskalaciju drugih destruktivnih faktora, kao što su prenamnožanja insekata i bilјnih bolesti, koji dodatno destabilizuju opožarene i neopožarene površine, čime se površina bez šume uvećava“, naveo je Milanović.
Prema njegovim riječima, smanjenje površina pod šumom povećava opasnost od bujičnih tokova u brdskim predjelima i poplava u nizijama.
„Statistički podaci pokazuju da se učestalost požara, kao i ukupna opožarena površina, povećava iz godine u godinu, što dovodi do sve većih gubitaka, ne samo u šumskim ekosistemima, već i na imovini i infrastrukturi, ugrožavanja zdravlja, a nerijetko i do gubitaka ljudskih života“, kazao je Milanović.
On je ukazao i na to da su šume prepoznate kao jedan od “alata” za ublažavanje negativnih efekata klimatskih promena zato što drveće u procesu fotosinteze vezuje CO2 iz atmosfere i skladišti ga u drvetu na duži period.
„S obzirom na životni vijek drvenastih vrsta ugljenik može biti vezan u drvetu više stotina godina. Čak i nakon sječe i obrade stabala, ugljenik može ostati vezan u nekom proizvodu od drveta još nekoliko stotina godina, što uz povećanje površina pod šumama smanjuje koncentraciju CO2 kao jednog od glavnih krivaca za efekat staklene bašte koji dovodi do globalnog zagrevanja“, kazao je Milanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
