Cetinje, (MINA) – Srpska pravoslavna crkva (SPC) bi da upravlja Crnom Gorom i da joj određuje pravac razvoja, rekao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović i dodao da je moguće formiranje pravoslavne crkve nacionalnih Crnogoraca.
On je, na konferenciji za medije povodom dvije godine od stupanja na dužnost, kazao da je SPC ponuđeno da bude dio rješenja pravoslavnog pitanja Crne Gore.
„Ponudili smo da budu dio rješenja obnove samostalne Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) kakve je bila do 1918. godine kada je nestala država. U međuvremenu smo obnovili državu, vrijeme je da obnovimo crkvu“, naveo je Đukanović.
SPC, kako je rekao, za sada tu ponudu odbija.
„Neće im biti prvi put ako propuste jednu izglednu šansu. U tom slučaju preostaje im da nastave da budu crkva nacionalnih Srba u Crnoj Gori. Tada ćemo morati da stvorimo i crkvu nacionalnih Crnogoraca“, kazao je Đukanović.
On je naveo da ne misli da je to najbolje rješenje.
„Bolje od toga je da imamo pravoslavnu crkvu koja će okupiti sve pravoslavne vjernike“, dodao je Đukanović.
On je najavio da je moguće formiranje pravoslavne crkve nacionalnih Crnogoraca, jer oni imaju ista prava kao i drugi građani Crne Gore.
„Potrudićemo se da se razvije sva neophodna infrastruktura i da se doprinese kanonskom priznanju te crkve i njene autokefalnosti“, kazao je Đukanović.
Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, on je naveo da već postoje inicijative sa obje strane da bude nastavljen dijalog o tom pravnom aktu, odnosno pregovarački proces kako bi se vidjelo da li je moguće naći pravni odgovor na sumnje i nepovjerenje dvije strane oko određenih pitanja koje tretira Zakon.
„Ako se oslobodimo politike i usredsredimo na zakonske norme, siguran sam da možemo pronaći rješenja koja će predstavljati pouzdanu garanciju za obje strane“, kazao je Đukanović.
On je poručio da spremnost za dijalog postoji, ali da se on ne može voditi u atmosferi pripremanog nasilja, ucjene i vrijeđanja.
On je komentarišući posljedice usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, rekao da je suštinska dilema oko tog akta, da li Crna Gora treba da unapređuje vladavinu prava.
“Da li Crna Gora treba da novim zakonima usaglasi propise sa standardima Evropske unije, zamijeni zakone stare skoro pola vijeka? Mislim da je odgovor da”, kazao je Đukanović.
On je rekao da Crna Gora ne treba da odustane od takve svoje potrebe, kad god se dio društva pobuni, i dodao da zakon treba državi i da je zbog toga donešen.
Prema njegovim riječima, Zakon je otvorio mnoga pitanja.
“Neka su se pokazala na površini, kao pitanje imovine, gdje smo se suočili sa otporom SPC da vrati Crnu Goru ono što je oteto i ukradeno iz naše istorije, i oko toga se ne kolebamo. Sve što je zakonito neko stekao srećno mu služilo, ali sve ono što je oteto biće vraćeno Crnoj Gori, koliko god se tome neko protivio” poručio je Đukanović.
Kroz raspravu oko zakona, kako je dodao, pokazale su i namjere SPC.
“Rasprava oko ovog Zakona je otvoreno ukazala na očiglednu ambiciju da se preko određenih struktura koje predstavljaju instrument velikodržavnog nacionalizma preuzme kontrola nad strateškim putem razvoja, odnosno da se preuzme sudbina Crne Gore u svoje ruke”, rekao je Đukanović.
On je dodao da je siguran da onda sudbina ne bi bila dobra i da bi to vodilo kraju Crne Gore i prinošenju Crne Gore “na žrtvenik velikoj Srbiji”.
“Moja poruka je jasna, ne nudite nam te okrvavljene formule za budućnost Crne Gore i Balkana, nećemo ih nikada prihvatiti”, zaključio je Đukanović.
Komentarišući privođenje episkopa – budimljansko nikšićkog Joanikija i sveštenika u Nikšiću, Đukanović je kazao da je Crna Gora zemlja vladavine prava i da u njoj ne može biti privilegovanih.
„Vladika Joanikije i sveštenici u Nikšiću nijesu se našli na meti pravnog sistema Crne Gore zbog svog poziva, niti zbog netrepeljivosti države prema SPC, nego zato što su mislili da im pripada pravo da jedino oni ne poštuju preporuke medicinskih ustanova“, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da su oni takvim ponašenjem ugrozili život i zdravlje drugih ljudi.
„Milsim da je jasno svakom ko iole zna kako danas funkcioniše Crna Gora da su najobičnije insinuacije da je postojala bilo kakva moja uloga u donošenju ovih odluka, o privođenju, zadržavanju, puštanju na slobodu“, rekao je Đukanović.
Komentarišući izjavu Aleksandra Vučića koji je kazao da ne želi da se miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore, ali da mora da bude uz svoj narod i crkvu, Đukanović je naveo da su svi svjedoci toga da se uporno pokušava proturiti priča o navodnoj ugroženosti srpskog naroda u Crnoj Gori.
„To je konstrukcija koju stvaraju i promovišu samozvani politički lideri srpskog naroda u Crnoj Gori. Pokušavamo da ukažemo našim kolegama u državnom rukovodstvu Srbije da je put kojim su krenuli veoma opasan, da je put paternalističke zaštite svog naroda u drugim državama istovremeno put negiranja suvereniteta tih država“, kazao je Đukanović.
Kako je rekao, nijedna ozbiljna država takvo negiranje i ugrožavanje suverenitta neće dozvoliti.
Govoreći o datumu izbora u Crnoj Gori, Đukanović je naveo da bi izbori, u skladu sa Ustavom, trebalo da budu održani do kraja septembra.
„Uvjeren sam da će biti održani u Ustavom predviđenom roku, da li će to biti početak ili kraj septembra, ili kraj avgusta, vidjećemo“, rekao je Đukanović.
Đukanović je dodao da nema čarobne formule kojom bi se riješile istorijski ukorijenjene podjele unutar crnogorskog društva.
„Na žalost vidimo da je potreban i mali povod u sadašnjosti da se te podjele dodatno ostraste“, naveo je Đukanović.
To, kako je kazao, dodatno stavlja pred odgovornost donosioce odluka u crnogorskom društvu da tom pitanju posvete dodatnu pažnju.
„Trudimo se da pokažemo dodatni senzibilitet prema razlikama koje postoje u Crnoj Gori“, poručio je Đukanović.
Komentarišući navode ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova, Đukanović je rekao da je njegov komentar vrlo kratak i jednostavan.
“Izdati možete jedino interese svoje države, ne možete izdati interese tuđe”, kazao je Đukanović.
On je komentarišući izvještaj Fridom hausa, rekao da političke ocjene nijesu jedine koje opredjeljuju percepciju o nekom društvu.
“Pažljivo smo pročitali njihove ocjene i ubijeđeni smo da će nadležni državni organi analizirati svaku od tih ocjena i provjeriti njihovu vjerodostojnost prema svemu što se pokaže kao realan problem u Crnoj Gori”, kazao je Đukanović.
Ali, kako je dodao, postoje i neke druge ocjene o Crnoj Gori, koji “na svu sreću” imaju pozitivne ocjene.
“Dozvolite mi da više vjerujem u ocjenu vlada i članica NATO-a, a ne u ocjenu nevladine organizacije”, poručio je Đukanović.
