Podgorica, (MINA) – Građani, kojima su povrijeđena prava prilikom izdržavanja kazne zatvora ili lišenja slobode, narednih 20 mjeseci moći će da pozivom na SOS liniju dobiju besplatnu pravnu pomoć, rekao je programski direktor Građanske alijanse (GA) Milan Radović.
GA, u partnerstvu sa Beogradskim centrom za ljudska prava iz Srbije i Međunarodnom komisijom pravnika iz Brisela i uz podršku Evropske unije (EU), realizuje projekat „Bez nekažnjivosti za povredu i kršenje ljudskih prava u Crnoj Gori”.
Radović je, na konferenciji za novinare, kazao da su danas institucije nad kojima vrše monitoring, kao što su Uprava policije i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, mnogo otvorenije.
On je rekao da predstavnici nevladinih organizacija (NVO) imaju pravo da nenajavljeni posjete institucije kako bi sa osobama koje su uhapšene ili su na izdržavanju kazne razgovarali o njihovom tretmanu i poštovanju ljudskih prava.
“To je nešto sa čim Crna Gora danas može da se pohvali, ali i dalje postoje brojni problemi sa kojima se suočavamo u toj oblasti i koji su registrovani od važnih domaćih i međunarodnih subjekata”, naveo je Radović.
On je ukazao na pojavu negativne solidarnsoti gdje se, kako je rekao, službenici solidarišu umjesto da prijave toruturu nad uhapšenim osobama ili onima koje su na izdržavanju kazne.
“Kasnije pred institucijama kao što je tužilaštvo imamo situaciju da službenici koji su kršili zakon ne mogu da se identifikuju i sankcionišu. Zbog toga će se pojaviti nove presude pred Evropskim sudom za ljudska prava koje će biti jasna opomena da institucije moraju unaprijediti rad”, rekao je Radović.
On je kazao da su u GA prepoznali te nedostatke, zbog čega će u narednih 20 miejseci, koliko će se projekat realizovati, truditi da daju rezulat po nekoliko segenata.
Radović je rekao da će se truditi da utiču na povećanje transparentnosti i efikasnosti pravosuđa i policije, povećanje kapaciteta institucija u cilju zaštite od torture i prevencije nekažnjivosti.
On je naveo da će se truditi da poprave kapacitete NVO u oblasti zaštite ljudskih prava i dobrog upravljanja na lokalnom nivou, ali i da doprinesu unapređenju javnog dijaloga o pravosuđu, pravdi i zaštiti prava ugroženih grupa, sa fokusom na torturu.
“Prvi cilj, koji se tiče povećanja transparentnosti, imaće nekoliko aktivnosti. Prva, sa kojom smo počeli, je formiranje grupe branitelja ljudskih prava”, kazao je Radović.
On je pojasnio da ta grupa broji 14 predstavnika različitih institucija i NVO i da će analizitati različite slučajeve do kojih budu došli u narednih 20 mjeseci, ali i davati preporuke za unapređenje stanja u toj oblasti.
“Druga aktivnost, koju smo takođe realizovali, je otvaranje SOS telefonske linije za sve žrtve kršenja ljudskih prava u toj oblasti. Istu liniju mogu koristiti njihovi članovi porodica ili prijatelji, imajući u vidu da osobe lišene slobode često imaju teži pristup javnosti”, naveo je Radović.
On je kazao da je riječ o broju telefona 020513687.
“Naši pravnici će narednih 20 mjeseci pružati besplatnu pravnu pomoć svima koji se žale da su im povrijeđena prava prilikom izdržavanja kazne zatvora ili lišenja slobode”, rekao je Radović.
On je naveo da je, u sklopu projekta, planiran i monitoring tih instutucija, praćenje suđenja, kao i razgovor sa službenicima i medicinskim osobljem.
Radović je najavio da će raditi obuke i edukacije sa ekspertima u toj oblasti u vezi sa dokumentovanjem slučajeva torture, ali i da će imati subgranting za organizacije civilnog društva.
“Pričaćemo i sa osobama koje su lišene slobode ili su na izdržavanju kazne zatvora o tome koliko su svjesni svojih prava i da li ukazuju na neke propuste. Imaćemo preko hiljadu intervjua, što kasnije može biti povod za pokretanje šireg dijaloga”, kazao je Radović.
On je naveo da je jako važno da u narednom periodu građani budu aktivni i da saopštavaju sve ono što su čuli, doživjeli, a što smatraju da predstavlja kršenje ljudskih prava u toj oblasti.
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da u Crnoj Gori nema sistematskih i masovnih kršenja ljudskih prava i sloboda, ali da svakako treba voditi računa o određenim oblastima, na koje ukazuje institucija Ombudsmana, ali i međunarodni izvještaji.
“Kada je u pitanju generalno situacija u Crnoj Gori, fenomen nasilja je zaokupio čitavo crnogorsko drušvo i nekako se više prepoznajemo kao neko ko isključivo putem nasilnih kontakata želi da ostvari svoje ciljeve”, naveo je Bjeković.
On je kazao da je u društvu najmanje prisutan dijalog i tolerancija, bez kojih se ne može ići naprijed.
Kako je Bjeković naveo, fenomen nasilja je prisutan među opštom populacijom jednako kao i kod vunerabilnih grupa.
Prema njegovim riječima, borba protiv torture je u suštini borba protiv nasilja.
“Ukoliko se to nasilje toleriše, pogotovo u insitucijama, onda šaljemo vrlo lošu poruku građanima. Bilo koji vid kršenja ljudskih prava i sloboda, koji udari o zid ćutanja, obeshrabruje svakog ko želi da nađe zaštitu”, naveo je Bjeković.
On je rekao da, sa druge strane, to uslovljava odgovornost i ugled države.
“Ne postoji nijedno lično svojstvo koje bi ovlastilo bilo koga da nasiljem rješava konflikt u društvu. Što god da se desilo, tortura je apsolutno zabranjena”, poručio je Bjeković.
On je naveo da je izuzteno važno da se žrtve nasilja ne osjete izolovanim i nemoćnim.
Kako je dodao Bjeković, važan je i odgovor države jer ukoliko taj odgovor nije adekvatan, dolazi do strukturnih problema u kome se država oglušuje o zahtjeve građana da ih zaštite.
“Državne institucije su primarno odgovorne da tu zaštitu obezbijede. To ne možemo da prepustimo bilo kojim bilo kome drugom. Civilni sektor nije odgovoran da sprovede zaštitu, ali ima pravo da učini sve da se slučajevi otkriju, procesuiraju i da se rasvijetli svaki takav slučaj”, kazao je Bjeković.
On je kazao da se ponekad stvara loša slika da su civilni sektor i državni organi dva antagonizma koja se teško mire i treba da funkcionišu po principu rivalstva.
“To je ogromna zabluda. Civilni sektor je nebrojeno navrata pokazao da može da bude udarna snaga iz koje proizilazi opšti kontakt zaštite ljudskih prava i sloboda u državi”, naveo je Bjeković.
On je kazao da, sa druge strane, državni organi imaju svoju nadležnost i nikako ne bi bilo dobro da civilni sektor vrši nadležnosti drugih organa ili obnuto.
“Zato pozivam da se jednom i zauvijek odreknemo nasilja, da prijavimo nasilje, da nijesmo pasivni na nasilje i da budemo jedinstveni u poštovanju ljudskih prava i sloboda”, naveo je Bjeković.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
