Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora bi uskoro trebalo da počne sa realizacijom Reformske agende za Plan rasta za Zapadni Balkan, kroz koji će dobiti pristup sredstvima od 383,5 miliona EUR i ubrzati ekonomsku konvergenciju države, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je na radnom doručku sa novinarima kazala da je Reformska agenda ozbiljan instrument, ne samo za Crnu Goru, nego i za Zapadni Balkan.
Gorčević je kazala da se radi o vrlo finansijski izdašnom instrumentu, koji će Crnoj Gori dati pristup 383,5 miliona EUR, od čega je 110 miliona bespovratno, a ostatak u formi povoljnih kredita.
“Od ukupnog iznosa, planirano je da 178,5 miliona EUR bude dodijeljeno u vidu budžetske podrške, dok će preostalih 205 miliona EUR biti dodijeljeno za finansiranje infrastrukturnih projekata i implementirano kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira“, kazala je Gorčević.
Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva, precizirala da je planirano da se, od ukupnog iznosa, sedam odsto sredstava dodijeli na početku sprovođenja Plana rasta, a ostatak u šest polugodišnjih tranši podrške, u zavisnosti od stepena realizacije planiranih reformi.
Očekuje se da Evropska komisija (EK) odobri Reformsku agendu do kraja ovog mjeseca, a prva isplata sredstava, u iznosu od 29 miliona EUR, mogla bi biti izvršena do kraja godine.
„Sredstva koja će biti dostupna Crnoj Gori uslovljena su uspješnom implementacijom reformskih mjera definisanih u Reformskoj agendi, zbog čega je ovaj dokument važan za ekonomski i politički razvoj Crne Gore, kao i za ubrzanje evropske integracije“, istakla je Gorčević.
Novcem koji Crna Gora dobije, sprovešće se značajne reforme u četiri prioritetna sektora koji su od suštinske važnosti za postizanje stabilnog ekonomskog rasta, unapređenje poslovnog okruženja, vladavine prava i poboljšanja kvaliteta života građana.
„Isplanirali smo 32 prioritetne reformske mjere i jasne korake definisane kao neophodne za ispunjavanje reformi, koji sadrže i pokazatelje uspjeha (indikatore), kao osnov za praćenje napretka u sprovođenju mjera“, objasnila je Gorčević.
Za dio reformi u oblasti razvoja privatnog sektora i konkurentnosti koje će biti neophodne za dobijanje sredstava od EU kroz Reformsku agendu, zaduženo je Ministarstvo finansija.
Državna sekretarka u tom resoru, Bojana Bošković, saopštila je da se reforme odnose na donošenje jedinstvenog regulatornog okvira koji će regulisati nadzor nad državnim preduzećima, povećanje transparentnosti kada su u pitanju javna preduzeća, kao i unapređenje situacije u oblasti javnih nabavki.
Generalna direktorica u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Snežana Drobnjak, kazala je da se ključne reforme za unapređenje zapošljivosti odnose na aktivaciju korisnika materijalne pomoći i žena.
Kreiraće se, kako je dodala, niz koraka za uključivanje na tržište rada ove dvije kategorije.
Brojne mjere i aktivnosti sprovodiće Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije i ići će u nekoliko pravaca – praktično obrazovanje, karijerno savjetovanje i izgradnju obrazovne infrastrukture.
Radiće se, kako je najavio generalni direktor za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u tom Ministarstvu, Marko Vukašinović, na unapređenju infrastrukture, kako bi se smanjio broj smjena u kojima se organizuje nastava u školama, kao i na povećanju kapaciteta u vrtićima.
Državna sekretarka u tom Ministarstvu, Marijeta Barjaktarović Lanzardi, je istakla da se sve aktivnosti za nauku i inovacije zasnivaju na sprovođenju koncepta Pametne specijalitacije S3.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, je saopštio da će se uspostaviti jedinstveni inkluzivni i objedinjeni novčani transfer u vezi sa invaliditetom koji pokriva sva prava korisnika, a biće identitifkovan i minimalni paket zagarantovanih socijalnih usluga i pristup njihovom održivom finansiranju.
Ministar javne uprave, Marsh Dukaj, je podsjetio da je resor kojim rukovodi zadužen za sektor digitalitacije, te da će posebna pažnja biti usmjerena na implementaciju Digital Wallet-a, isporuku najsavremenijih digitalnih javnih usluga prilagođenih korisnicima, kao i uspostavljanju sveobuhvatnog okvira za sajber otpornost.
Očekuje se i razvoj digitalnih servisa, shodno uspostavljenom Planu za period 2025-2027 i usklađivanje sa Open Data Directive.
Finalno, očekuje se primjena novog Zakona o informacionoj bezbjednosti, jačanje kapaciteta Gov CIRT-a i buduće Agencije za sajber bezbjednost, a sve u skladu sa NIS2 direktivom.
Državna sekretarka u Ministarstvu energetike, Biljana Ivanović, govorila je o setu mjera koje će se sprovoditi kroz tri politike – reformu energetskog sektora, dekarbonizaciju i primjenu obnovljivih izvora električne energije.
Ove reforme podrazumijevaju, između ostalog, unapređenje zakonskih i strateških dokumenata i politika, kao i niz mjera koje će poboljšati investicioni ambijent za razvoj obnovljivih izvora električne energije i povećanje energetske efikasnosti.
Ministar rudarstva, nafte i gasa, Admir Šahmanović, objasnio je da je donošenje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), koji će definisati ključne politike i mjere za ostvarivanje novih ciljeva do 2030. godine, od izuzetnog značaja za uspješno sprovođenje energetske politike i neophodnih reformi.
Prioritetna mjera na čije sprovođenje je potrebno staviti fokus se odnosi na obezbjeđenje uslova za sprovođenje pravedne tranzicije sa posebnim fokusom na socio-ekonomske aspekte.
Na kraju, ono što je važno za implementaciju Reformske agende, kako je objasnila Gorčević, jeste da se u narednom periodu očekuje potpisivanje i ratifikacija Sporazuma o pristupanju Instrumentu EU za reforme i rast i Sporazum o kreditu sa EU.
Nakon toga, Crna Gora mora donijeti podzakonske akte kojima će biti definisan sistem koordinacije i implementacije reformskih mjera, a istovremeno će se pripremiti i akcioni planovi za sprovođenje reformi po oblastima politika i uspostaviti mehanizmi nadgledanja i izvještavanja o napretku implementacije reformi.
Plan rasta EU za Zapadni Balkan je strateški dokument koji je EK usvojila 8. novembra prošle godine, sa ciljem ubrzanja ekonomske konvergencije država kandidata prema EU.
Ovaj plan, zajedno sa Instrumentom EU za reforme i rast, omogućava Crnoj Gori i ostalim zemljama Zapadnog Balkana pristup značajnim finansijskim sredstvima za period 2024-2027. Ukupna alokacija iznosi šest milijardi EUR.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
