Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Na oko deset odsto ukupne saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori trenutno se izvodi gradnja ili rekonstrukcija, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da je Vlada prepoznala lošu saobraćajnu infrastrukturu kao usko grlo.
„Od samog početka rada ove Vlade prepoznali smo lošu saobraćajnu infrastrukturu, kao usko grlo i jednu od barijera efikasnije valorizacije turističkih potencijala Crne Gore. Razvoj te privredne grane izuzetno je značajan i za ukupni ekonomski napredak naše zemlje. Zbog toga smo unapređenje infrastrukture označili kao jedan od prioriteta, a sa riječi odmah prešli na djela“, rekao je Spajić tokom Premijerskog sata u Skupštini.
Njega je poslanik Slaven Radunović iz Kluba poslanika ZBCG – Nova srpska demokratija pitao da li Vlada ima strategiju za urgentno ublažavanje saobraćajnog haosa na crnogorskim putevima u toku ljetnje turističke sezone, na kratak rok, dok se ne realizuju veliki planirani i već započeti infrastrukturni projekti, koji će Crnu Goru trajno relaksirati saobraćajnih kolapsa.
Spajić je kazao da će prije ljetnje sezone biti završeni radovi na značajnim putnim pravcima, kao što su: Rožaje-Špiljane, Nikšić-Kuside i Jasenovo Polje-Vidrovan, dok će na drugim gradilištima radovi biti zaustavljeni ili izvođenje prilagođeno tako da se ne ometa saobraćaj.
„Veoma važna saobraćajnica koja će doprinijeti smanjenju gužvi, budući da je na istoj najveća frekvencija saobraćaja, posebno tokom ljetnje turističke sezone je bulevar Tivat-Jaz, čija je gradnja počela, a završetak se očekuje u januaru 2026. godine“, naveo je Spajić.
On je dodao da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva intenzivno radi na uspostavljanju međunarodne pomorske linije koja će povezati Budvu i Dubrovnik u ljetnjoj turističkoj sezoni, kao i na uspostavljanju pomorske veze između Crne Gore i Italije.
„Uporedo sa razvijanjem pomorskih veza sa inostranstvom, planiramo da u narednom periodu radimo na kreiranju ambijenta koji će biti podsticajan i za uspostavljanje linijskog prevoza u unutrašnjem pomorskom saobraćaju, kako bi dodatno rasteretili putnu infrastrukturu, odnosno direktno uticali na smanjenje gužvi duž obale u ljetnjim mjesecima“, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, jedno od uskih grla i značajna prepreka daljoj valorizaciji turističkih potencijala je stanje aerodromske infrastrukture u Crnoj Gori.
„Zato smo odmah po formiranju Vlade pristupili rješavanju pitanja započetog tenderskog postupka za eventualnu koncesiju aerodroma, koja vjerovali ili ne, traje od 2019. godine i nikada nije rezultirala zatvaranjem postupka, bilo da je to izbor najoptimalnije ponude ili odustajanje od postupka. Ova Vlada je ušla u treću fazu postupka i upravo u četvrtak je usvojen ugovor sa Međunarodnom finansijkom korporacijom (IFC) koja će nastaviti da pruža savjetodavne usluge u ovom procesu”, precizirao je Spajić.
On je dodao da se razmatraju sve opcije za korišćenje velikih potencijala Luke Bar.
Spajić je naveo da su za kratko vrijeme urađene velike stvari zahvaljujući ubrzanju EU puta kojem je umnogome doprinio i ovaj saziv parlamenta, na polju saobraćajne i željezničke infrastrukture.
Obezbijeđena su, kako je rekao, dva granta Evropske komisije, koji će Crnoj Gori donijeti preko 300 miliona EUR bespovratnih sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture i nastavak izgradnje auto-puta.
„Te projekte želimo da realizujemo u najskorijem roku, kako bi na najefikasniji način riješili i izazov iz vašeg pitanja“, dodao je Spajić.
Sa druge strane, pitanje saobraćajnih gužvi u toku ljetnje sezone nije novina, niti ekskluzivitet Crne Gore, jer se sa sličnim barijerama srijeću i druge države, koje su manje ili više turistički orjentisane.
„Naš problem je i to što imamo veliki broj motornih vozila. Crna Gora je po zvaničnim podacima u 2022. godini imala 266,75 hiljada registrovanih vozila i ono što je možda još upečatljivije, to je 25 odsto više, nego godinu ranije. Takođe, u prošloj kao i u ovoj godini na određenim putnim pravcima imamo konstantno povećanje obima saobraćaja u odnosu na isti period prethodnih godina. Na primjer puštanjem u saobraćaj auto-puta generisan je novi saobraćaj, 20 odsto veći nego što je to ranije bio slučaj na relaciji Podgorica-Kolašin“, kazao je Spajić.
Ti podaci, kao i činjenica da u toku ljetnje turističke sezone dolazi do značajnog priliva stranih motornih vozila, govore da postojeća saobraćajna infrastruktura, koja podrazumijeva državne i opštinske puteve i parking prostor, nema adekvatan kapacitet da u svakom trenutku omogući nesmetano saobraćanje i dovoljnu protočnost saobraćaja.
„Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u svojim strateškim i programskim dokumentima ima utvrđene dogoročne i kratkoročne mjere, koje će doprinijeti većem razvoju saobraćajne infrastrukture, organizaciji i ponudi javnog prevoza putnika, stvaranje preduslova za razvoj i unapređenje drugih vidova prevoza, što sve za cilj ima bolju i održivu mobilnost“, zaključio je Spajić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
