Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Tržišna inspekcija je prošle godine, kontrolišući promet duvanskih proizvoda, obavila 2,93 hiljade inspekcijskih pregleda i utvrdila 73 nepravilnosti, saopštila je glavna tržišna inspektorka, Nada Đurđić.
„Nepravilnosti su se odnosile na neposjedovanje dokaza o nabavci duvanskih proizvoda, neisticanje oznake o zabrani prodaje duvanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina, neisticanje maloprodajnih cijena na duvanskim proizvodima, stavljanje u promet neobrađenog rezanog duvana i obavljanje prometa duvana bez izdatog odobrenja”, rekla je Đurđić agenciji Mina-business.
Ona je kazala da su za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u oblasti prometa duvanskih proizvoda inspektori preduzeli osam ukazivanja i 65 rješenje o privremenom oduzimanju robe. Riječ je o 2,74 hiljada paklica, 14 kilograma neobrađenog, rezanog, duvana u ukupnoj vrijednosti od 6,64 hiljade EUR.
“U 12 slučajeva roba je oduzeta od NN lica. Izdato je 35 prekršajnih naloga i podneseno 18 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka”, navela je Đurđić.
Tržišna inspekcija je, kako je precizirala, posebno bila angažovana i na suzbijanju sive ekonomije duvanskih proizvoda kako kroz samostalno angažovanje tako i sa predstavnicima drugih državnih organa u skladu sa Vladinim Programom na suzbijanju sive ekonomije.
„U oblasti unutrašnje trgovine, utvrđene nepravilnosti odnose se na nepoštovanje propisanih obaveza kod evidencije nabavke i prodaje robe, obavljanje trgovine bez prethodnog podnošenja prijave trgovine i neposjedovanje dokaza o nabavci robe, odnosno robe bez porijekla“, rekla je Đurđić.
Na području zaštite potrošača, kako je kazala, najčešće nepravilnosti odnose se na cijene, obavještenje o robi, neizdavanje ili izdavanje računa koji nijesu propisane sadržine, saobraznost i garantni list, zloupotrebu izraza garancije, ponudu popravke ili održavanje proizvoda, posebne uslove prodaje i prodajne pogodnosti.
“Nepravilnosti se odnose i na prigovor po osnovu reklamacije proizvoda – cijene, neisticanje obavještenja o mjestu i načinu podnošenja prigovora, neposjedovanje evidencije prigovora potrošača, prigovor po osnovu prava na garanciju, označavanje upotrebljivane, popravljane i robe sa nedostatkom, na pružanje javne usluge, distanciona prodaja, obmanjujuća poslovna praksa, agresivna poslovna praksa i oglašavanje proizvoda”, precizirala je Đurđić.
U oblasti bezbjednosti proizvoda utvrđene nepravilnosti odnose se na, kako je navela, plasiranje nebezbjednih i opasnih proizvoda na tržištu.
„U oblasti zaštite prava intelektualne svojine utvrđene nepravilnosti se odnose na neovlašćenu prodaju optičkih diskova, neovlašćeno korišćenje softvera, neovlašćeno korišćenje robnog znaka-žiga, kao i na povredu robnog znaka-žiga putem reklame“, objasnila je Đurđić.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li su građani adekvatno informisani o svojim potrošačkim pravima, kazala da potrošaču stoje na raspolaganju prvo i obavezno podnošenje prigovora kod trgovca gdje je proizvod kupljen, zahtjev za zaštitu prava nadležnoj inspekciji, kao i sudska zaštita preko nadležnog suda.
„U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača, potrošaču u cilju zaštite njegovih prava stoje na raspolaganju institut prigovora za robu za koju nije data garancija, po osnovu saobraznosti proizvoda. Pored navedenog, potrošač ostvaruje i prava po osnovu garancije ukoliko je za proizvod ona data. I jedan i drugi institut potrošač može koristiti pod uslovom da nedostatak na proizvodu nije nastao njegovom krivicom“, objasnila je Đurđić.
Po osnovu prigovora, potrošač svoje pravo ostvaruje kod trgovca kod kojeg je kupio proizvod podnošenjem pisanog prigovora, i to u slučaju nesaobraznosti proizvoda u roku od dvije godine od prelaska rizika na potrošača, u vezi sa datom garancijom u roku iz garantnog lista, na račun odmah, a najkasnije u roku od osam dana od plaćanja računa, a za javne usluge u roku 15 dana od prijema računa.
„Trgovac je dužan da potrošaču, bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od prijema prigovora, odgovori u pisanoj formi, na papiru ili nekom drugom, potrošaču dostupnom trajnom mediju, sa izjašnjenjem o sadržini zahtjeva iz prigovora i predlogom za njegovo rješavanje“, kazala je Đurđić.
Prema njenim riječima, ukoliko trgovac ne odluči po prigovoru u naznačenom roku ili odbije prigovor, potrošač može podnijeti inicijativu za zaštitu prava kod nadležnog inspekcijskog organa ili zaštitu prava ostvarivati pred arbitražom, odnosno Arbitražnim odborom za vansudsko rješavanje sporova pri Privrednoj komori, ili pred nadležnim sudom.
„Smatramo da potrošači i dalje nijesu u potpunosti informisani u pogledu svojih prava, a pogotovo o načinu ostvarivanja te zaštite. Tržišna inspekcija se trudi i ulaže velike napore da potrošače obavijesti i uputi na adekvatnu zaštitu svojih prava, o čemu ih obavještavamo objavljivanjem rezultata ostvarenih u nadzoru, objavljivanjem raznih informacija putem weba Tržišne inspekcije i sredstava informisanja, učešćem na okruglim stolovima posvećenim zaštiti prava potrošača, a posebno preko instituta dežurnog inspektora“, navela je Đurđić.
Ona je ocijenila da se praćenjem primljenih prijava potrošača da zaključiti da se informisanost potrošača mijenja u njegovu korist u posljednjim godinama u odnosu na raniji period.
„Nadamo se da će nevladin sektor čija je to i obaveza doprinijeti kroz njihove aktivnosti boljoj informisanosti potrošača u Crnoj Gori“, dodala je Đurđić.
Ona je, odgovarajući na pitanje na šta će se posebno fokusirati Tržišna inspekcija u ovoj godini, kazala da će nastaviti sa kontinuiranim nadzorom sa ciljem da se obezbijediti smanjenje broja povreda propisa, postigne viši stepen zaštite ekonomskih interesa potrošača posebno zaštiti potrošača od nebezbjednih neprehrambenih proizvoda, te jačati svijest preduzeća o njihovoj odgovornosti u pogledu bezbjednosti proizvoda koje stavljaju na tržište.
„Pored planiranih aktivnosti u narednom periodu posebno ćemo biti posvećeni i postupanju po inicijativama građana i preduzeća kao detekciju koja ukazuje na moguća kršenja propisa, te po prijavama potrošača, kao i njihovim zahtjevima za zaštitu prava, s obzirom na to da one pokazuju trend rasta i povećavaju udio broja kontrola u ukupnom broju inspekcijskih nadzora“, navela je Đurđić.
Ona je zaključila da će sveobuhvatnim inspekcijskim nadzorima nastojati da Tržišna inspekcija doprinese suzbijanju sive ekonomije u Crnoj Gori.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
