Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Generalni direktor Direktorata za IPARD plaćanja, Blagota Radulović, apelovao je na banke da otvore vrata za poljoprivrednike i aplikante koji su stvorili uslove da investiraju u primarnu proizvodnju.
On je na Odboru udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori (PKCG) kazao da trenutno u okviru IPARD-a postoji 205 ugovora za 19,3 miliona EUR investicija.
“Od tih 205 ugovora, 75 korisnika je počelo sa investiranjem, a vrijednost tih projekata iznosi 9,1 milion EUR. Riječ je o velikom investicionom talasu u sektoru poljoprivrede. Nadam se da će ovih 9,1 milion EUR privući pažnju banaka, prema agraru”, rekao je Radulović.
On je, kako je saopšteno iz PKCG, apelovao na banke da otvore vrata za poljoprivrednike i aplikante koji su stvorili uslove da investiraju u primarnu proizvodnju.
Radulović je najavio da da će treći IPARD javni poziv za mjeru 3 – investicije u fizički kapital za preradu i marketnig poljoprivrednih i ribljih proizvoda Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objaviti do kraja ovog mjeseca, kao i da će do kraja godine biti raspisan i novi javni poziv za mjeru 1 – investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava.
“Poručujem svima koji planiraju da se prijave po javnom pozivu za mjeru 3 – počnite odmah da pribavljate potrebnu dokumentaciju, izradu glavnih revidovanih projekata ako je investicija građevina, kao i biznis planova”, naveo je Radulović.
On je kazao da se u Crnoj Gori taj projekat implementira preko godinu. IPARD nije fleksibilan i karakteriše ga ozbiljan sistem kontrola podnijetih zahtjeva koji se moraju poštovati.
“Zato je u fokusu Ministarstva smanjenje rizika da Evropska komisija povuče novac zbog neusaglašenosti sa zahtjevima projekta”, naveo je Radulović.
On je prezentovao SWOT analizu IPARD projekta – snage, slabosti, prilike i prijetnje koje se odnose na agrar u ovom projektu.
“Poljoprivrednici su ti koji nose proces IPARD-a uz podršku nadležnih. Sama činjenica da je tokom prva dva poziva za IPARD, za mjeru 1 i 3, bilo više od 400 zahtjeva u vrijednosti od preko 50 miliona EUR potražnje investicija, dovoljno govori o tome gdje se naš sektor poljoprivrede i prerade nalazi u ovom momentu”, kazao je Radulović.
On je naveo da je zadovoljan zbog iskazane volje poljoprivrednika da učestvuju u pozivima za IPARD, uz ocjenu da će se vremenom povećati procenat uspješnosti njihovih aplikacija.
Radulović je konstatovao da su vidljiva ulaganja u stočarstvo, ali da postoji još mnogo prostora da se investira u biljnu proizvodnju i preradu. On je ukazao je da je potrebno implementirati međunarodne standarde u agraru, raditi na edukaciji, te iskoristi priliku i što bolje se pozicionirati na rastućem tržištu u ovoj oblasti.
Predsjednik Odbora, Milutin Đuranović, ocijenio je da IPARD nudi brojne prednosti, ali da je prije svega neophodno da ulaganja budu opravdana i održiva sa aspekta profita, jer kredite treba vraćati.
Sekretarka Odbora, Lidija Rmuš, ocijenila je da je potrebno promovisati potrebu većih ulaganja u voćarstvo, gdje postoji značajna mogućnost supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom.
Radulović je odgovorio da je razumljivo što poljoprivrednici ulažu najviše u oblasti koje imaju brži povrat ulaganja. Voćarstvo, prema njegovim riječima, može biti interesantno velikim kompanijama i naveo primjer novog velikog voćnjaka jabuka u Župi nikšićkoj, kao i zasade dunja te maslina.
Na Odboru je prezentovan dualni sistem obrazovanja. Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković ocijenio je da su Ministarstvo prosvjete, institucija kojom rukovodi i PKCG postigli odlične pomake u reformi stručnog obrazovanja.
“Novi modularizovani obrazovni programi su upravo ono što privredi treba i što preduzetnici traže”, smatra Rajković.
On je dodao da, u odnosu na prije dvije godine, trogodišnje programe zanimanja upisuje hiljadu učenika više, što govori da su stručne škole sve više izbor mladih koji naročito interesovanje pokazuju za dualni sistem obrazovanja.
Rajković je pozvao predstavnike agrara da se uključe u dualno obrazovanje.
U dualnom sistemu su 22 od 24 opštine, 26 škola, 577 učenika i 285 poslodavaca.
Đuranović je ocijenio da je dualno obrazovanje dobra prilika da se dođe do kvalitetnog kadra u mjeri potreba.
Bekim Hadžalić iz France smatra da je sa dualnim obrazovanjem trebalo ranije krenuti imajući u vidu sve veći odlazak stručnog kadra u inostranstvo.
Na Odboru je prezentovan projekat Domaći ukusi. Sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, Sanja Marković, kazala je da je povezivanje turizma i poljoprivrede od izuzetnog značaja za crnogorsku ekonomiju.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija (NTO), Investiciono-razvojni fond (IRF) i PKCG, potpisali su Sporazum o saradnji u cilju promovisanja saradnje proizvođača, distributera i turističke privrede u realizaciji druge faze projekta Kupujmo domaće pod nazivom Domaći ukusi.
Cilj projekta je supstitucija uvoza i povećanje potrošnje domaćih proizvoda kroz turizam i ugostiteljstvo.
Potpredsjednica Komore, Ljiljana Filipović, kazala je da su u toj godini opredijeljena značajna sredstva za aktivnosti u okviru projekta Domaći ukusi u iznosu 120 hiljada EUR, koje treba da doprinesu boljoj pozicioniranosti domaćih proizvoda i njihovoj većoj potrošnji u turizmu.
Rmuš je ocijenila da je u svijetu nezamisliva turistička bez gastro-ponude, te da se mora raditi na njihovom povezivanju.
Tadija Šljukić iz mljekare Nika ukazao je na nedovoljnu zastupljenost crnogorskih mliječnih proizvoda u hotelima.
Prema njegovim riječima, hoteli prilikom nabavke najviše uzimaju u obzir cijenu, a crnogorski mlječni proizvodi nastaju od sirovine koja je do 30 odsto skuplja nego u pojedinim zemljama okruženja.
Savjetnica u Sektoru za međunarodnu saradnju, Ivana Parača, predstavila je Program sajamskih aktivnosti za ovu godinu koji će Komora relaizovati u saradnji sa ministarstvima ekonomije, poljoprivrede i ruralnog razvoja, turizma i održivog razvoja, NTO i IRF-om.
(kraj) sam/nar
