London, (MINA-BUSINESS) – Dolar je na svjetskim tržištima prema korpi valuta ojačao drugu sedmicu uzastopno, dok je euro oslabio jer podjele unutar Evropske unije (EU) o paketu pomoći ekonomiji nijesu prevaziđene.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,5 odsto na 100,28 bodova, blizu najvišeg nivoa u tri sedmice, prenosi Hina.
Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,5 odsto na 1,082 USD.
U odnosu na japansku valutu, cijena dolara ostala je na sedmičnom nivou skoro nepromijenjena, na 107,50 jena (JPY).
Dolar je osjetno ojačao prema valutama zemalja proizvođača nafte, kao što je norveška kruna, koje su pod pritiskom zbog oštrog pada cijena “crnog zlata”.
Dolar je ojačao i prema euru jer ulagače nije umirio samit EU, na kojem se raspravljalo o uspostavljanju fonda za pomoć oporavku ekonomije od koronakrize.
Čelnici EU dogovorili su u četvrtak uspostavljanje zajedničkog financijskog fonda, vrijednog do dva biliona EUR, ali odluke o detaljima tog programa odložili su do ljeta.
Sa samita nijesu objavljene pojedinosti o fondu za oporavak, prevashodno o tome kako će biti finansiran ili hoće li biti vezan za EU budžet.
U situaciji dok su Italija i Španija snažnije pogođene krizom od Njemačke, ponovo su na površinu izbila stara neprijateljstva unutar bloka, koji je, prema procjenama Evropske centralne banke (ECB), suočen s mogućim padom privrede od čak 15 odsto.
„Nemamo pojma kako bi se ta pomoć finansirala, a to sigurno nije čaroban lijek kojim bi se ublažio mogući pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) 15 odsto“, rekao je direktor u firmi Pepperstone, Chris Weston.
Ulagači su bili oprezni i prema dolaru, jer je jasno da i američka privreda ulazi u recesiju, na šta, između ostalog, upućuju podaci s tržišta rada.
Ove sedmice je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za 4,4 miliona, manje nego sedmicu ranije, ali ukupni podaci pokazuju da je u posljednjih pet sedmica bez posla ostalo više od 26 miliona Amerikanaca, čime su izbrisana sva radna mjesta stvorena od finansijske krize 2008. godine.
