Podgorica, (MINA) – Građani moraju znati ko im, zbog čega i na koji način nešto saopštava, kako bi izbjegli zamku prihvatanja informacija zdravo za gotovo, smatra predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović.
Ona je agenciji MINA, na pitanje na kom nivou je medijska pismenost u Crnoj Gori, rekla da nije u poziciji da ima uvid, odnosno generalni pregled stanja među građanima kada je ta oblast u pitanju.
“Ali u mjeri u kojoj imam kontakt sa različitim grupama ljudi, primjećujem jednostranost u podacima i tvrdnjama koje iznose, a to govori dosta o načinu na koji sagledavaju dešavanja”, kazala je Camović.
Kako je navela, ljudi u Crnoj Gori su skloni da ne analiziraju ono što čuju ili pročitaju, da se zadovoljavaju naslovima, ne razmišljaju o kontekstu, ili uopšte da na bilo kakav kritički način gledaju na vijesti koje dopru do njih.
“Čak što su neke informacije bliže njihovim stavovima, to je veća vjerovatnoća da će ih oni prihvatiti kao istinu, i to je ono što je problem, odnosno to ukazuje na nedostatak medijske pismenosti”, dodala je Camović.
Na pitanje koliko je medijska pismenost važna za prepoznavanje i borbu protiv lažnih vijesi, Camović je kazala da je protiv korišćenja tog termina.
“Protiv sam korišćenja termina „lažne vijesti“ jer smatram da je nešta ili vijest ili laž, tako da termin koji je izuzetno popularan u posljednje vrijeme vežem za propagandu i manipulaciju javnim mnjenjem, koja može dolaziti iz različitih izvora”, pojasnila je Cmović.
Prema njenim riječima, u tom slučaju građani, kako bi izbjegli zamku prihvatanja informacija zdravo za gotovo, moraju znati ko im, zbog čega i na koji način nešto saopštava.
“Moralo bi se znati i šta se plasiranjem određene informacije i prećutkuje, i tu medijska pismenost, ali i generalna osviješćenost društva, dolazi do izražaja i vidi joj se značaj”, kazala je Camović.
Upitana da li bi izborni predmet medijske pismenosti, koji za sada postoji samo u Gimnaziji, treba prošiti na sve srednje škole i eventualno razmišljati o uvođenju i u osnovnim, Camović je kazala da smatra da treba, i da bilo korisno da se djeca upoznaju sa načinom na koji se plasiraju informacije
“Bilo jako korisno da se djeca upoznaju sa načinom na koji se plasiraju informacije i da ih kritički sagledavaju, ali mislim da se taj segment ne treba ograničiti samo na formalno obrazovanje”, precizirala je Camović.
Veoma je bitno, smatra ona, da se nađe način da se dopre i do građana i građanki, koji su izloženi moru informacija, da prepoznaju laž od istine.
Camović je kazala da je dobro što se u Crnoj Gori sve više govori o medijskoj pismenosti.
“UNICEF i Agencija za elektronske medije imaju jako dobru i korisnu kampanju, i mislim da je to dobar put da se građani naviknu i na taj termin, ali i da se zapitaju kakve informacije dolaze do njih i zašto im se one plasiraju”, rekla je ona.
Medijska pismenost, kako je navela, nije tema koja je aktuelna samo u Crnoj Gori.
“Ona je visoko na agendi Evopske komisije, i nadam se da će sve te aktivnosti dati dobar rezultat”, ddodala je Camović.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.
