Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Na Vol stritu su u četvrtak cijene dionica potonule više od jedan odsto jer su ulagači zabrinuti zbog tenzija između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Saudijske Arabije, ali i Evropske komisije (EK) i Italije.
Dow Jones skliznuo je 327 bodova ili 1,3 odsto, na 25.379 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,4 odsto, na 2.768 poena, a Nasdaq indeks 2,14 odsto, na 7.485 bodova, prenosi Hrportofolio.
Među 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa najviše su pale, više od dva odsto, cijene dionica u tehnološkom i potrošačkom sektoru, a samo su komunalni i nekretninski, koji se smatraju defanzivnima, izbjegli gubitke.
„Razlog tome su uobičajeni sumnjivci – trgovinski rat između SAD-a i Kine te rast kamata američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed)”, kazao je direktor u firmi Personal Capital, Brendan Erne.
Dan prije objavljen je zapisnik sa sjednice Feda u septembru, koji je pokazao da su čelnici banke saglasni po pitanju daljeg postupnog povećanja ključnih kamatnih stopa.
U septembru je Fed povećao te stope treći put ove godine 0,25 postotnih bodova i signalizovao da se može očekivati dalje povećanje kamata u decembru.
Osim toga, Fed očekuje da će naredne godine trebati da poveća kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini, jer američka ekonomija snažno raste, što bi moglo podstaći jačanje inflacije.
Mogućnost agresivnog povećanja kamata Feda dodatno unosi nesigurnost na ionako nesigurno tržište zbog zabrinutosti ulagača u vezi sa trgovinskim ratom između SAD-a i Kine te usporavanja rasta svjetske privrede.
Dodatno su toj nesigurnosti doprinijele tenzije između SAD-a i Saudijske Arabije zbog nestanka saudijskog novinara s američkim državljanstvom Jamala Khashoggija.
Sumnja se da je taj kritičar saudijske vlasti ubijen, a ako se dokaže da su saudijske vlasti umiješane u to, Vašington bi mogao nametnuti sankcije Saudijskoj Arabiji, što bi moglo izazvati pad izvoza nafte iz te zemlje i rast cijena energenata.
Uz to, EK je upozorila Italiju kako njeni planovi o povećanju budžetskog deficita u narednim godinama predstavljaju “nezapamćeno” kršenje propise eurozone po pitanju budžeta.
Italijanska Vlada planira budžetski deficit u narednoj godini od 2,4 odsto bruto doamćeg prozivoda (BDP), što je manje od maksimalno dopuštenih tri odsto. Međutim, ranija vlada obećala je znatno smanjenje deficita kako bi se smanjio ogromni javni dug koji doseže 130 odsto BDP-a.
I na evropskim berzama cijene dionica su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,39 odsto, na 7.026 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,07 odsto, na 11.589 poena, a pariski CAC 0,55 odsto, na 5.116 bodova.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
