Podgorica, (MINA) – Pravovremena i odlučna reakcija Evropske unije (EU), NATO-a, cijelog demokratskog svijeta i monolitnost u osudi ruske agresije na Ukrajinu budi vjeru da do rata na Balkanu neće doći, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
On je, u intervju za grčki dnevni list Kathimerini, rekao da je i prije agresije Rusije na Ukrajinu javno izrazio bojazan da bi se ukrajinska kriza mogla odraziti i na Balkan.
„Sad nakon što je buknuo rat ta opasnost se pojačava“, naveo je Đukanović.
On je kazao da je uzroka mnogo, i da bi se povod za novi rat mogao naći gotovo u svakoj od balkanskih zemalja.
“Razloge za strah donekle racionalizuje pravovremena i odlučna reakcija EU i NATO-a, cijelog demokratskog svijeta i monolitnost u osudi ruske agresije na Ukrajinu, i budi vjeru da do rata na Balkanu ipak neće doći“, rekao je Đukanović.
On je naveo da, nažalost, kroz svu istoriju Balkana nije nikada bio problem da se nađe povod za novi rat.
„Pored neriješenih pitanja zaostalih još iz vremena raspada Jugoslavije, plodno tle za destrukciju je i zastoj u evropskoj integraciji cijelog regiona posljednjih godina“, dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, to hrabri i jača retrogradne snage koje ne vide budućnost zemalja regiona u EU.
„Bosna je i dalje nefunkcionalna, srpski entitet konstantno prijeti secesijom. Dijalog Beograda i Prištine vrti se u krug“, naveo je Đukanović.
Sjeverna Makedonija i Albanija, kako je podsjetio, još nijesu otvorile pregovore o pristupanju.
„U Crnoj Gori već pet, šest godina pritisnutoj velikosrpskom i ruskom destrukcijom, imamo političku krizu kojoj se ne nazire kraj“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, protivnici njenog evropskog i evroatlantskog puta u međuvremenu su od opozicije postali dio vlasti, i iznutra podrivaju institucije sistema.
„Da ironija bude veća, to je urađeno ne samo politikom, nacionalističkim angažmanom Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja je remetilački faktor i u Crnoj Gori i regionu, nego i uz podršku pojedinih zapadnih partnera koji nijesu vidjeli i još dovoljno ne vide destrukciju trećih strana zaogrnutu floskulama o demokratskom napretku društva“, naveo je Đukanović.
On je kazao da misli da se danas štetne ideologije koje se agresivnim metodama pokušavaju ubaciti u zemlje Zapadnog Balkana i njihovi promoteri vide golim okom.
„Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. kom smo se oduprli bez bilo čije pomoći sa strane, bio je tek nagovještaj ukrajinskih strahota kojima svjedočimo“, rekao je Đukanović.
Rusija, kako je kazao, obnavlja svoju istorijsku punoću.
„Okuplja ruski svijet u njegovoj sveukupnosti rusa, belorusa i malorusa – kako ratni pohod Rusije na Ukrajinu ovih dana vidi jedan od promotera njenih imperijalnih ambicija“, naveo je Đukanović.
On je ukazao da izjave mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da su „događaji u Ukrajini posljedice bezbožništva“ i da je „Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina“.
„Slijedi Rusku crkvu koja bezrezervno podržava invaziju na Ukrajinu. Srpski popovi na društvenim mrežama kliču „triput ura“ čečenskom predsjedniku Kadirovu koji je poslao svoje specijalce na Kijev“, rekao je Đukanović.
Kako je naveo, proruske snage u Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj organizuju skupove podrške Putinu i slave „podvige“ ruske vojske.
„Medijska infrastruktura, uz obilatu finansijsku podršku za takvo djelovanje, već odavno je postavljena u regionu“, dodao je Đukanović.
Kako je rekao, centri su u Beogradu i Banjaluci, odakle aktivnost šire na Crnu Goru i cijeli region.
„Srbija je, nažalost, otvoreni proksi Kremlja na Zapadnom Balkanu“, kazao je Đukanović.
On je dodao da je Beograd jedna od rijetkih evropskih prijestonica, ako ne i jedina, koja nije osudila rusku agresiju, i koja se nije pridružila politici sankcija EU, iako je zemlja kandidat.
Priča o neutralnosti je, kako je kazao Đukanović, priča za malu djecu.
„Kako je Čerčil govorio, parafraziram: nije bitno je li jedna zemlja neutralna, nego na čiju je stranu neutralna“, naveo je Đukanović.
Kako je kazao, srpski nacionalisti do danas ponavljaju kako je Beograd vodio ispravnu politiku devedesetih tokom krvavog raspada Jugoslavije, ali nije ostvario ciljeve zato što je Rusija bila slaba.
„Zato novu šansu traže danas kada je vide jakom, i spremnom da ratuje i sa najbližima, i demonstraciju ruske sile u Ukrajini smatraju svojom velikom šansom“, rekao je Đukanović.
Na pitanje da li to što određene zemlje, poput BiH, Moldavije, Gruzije, Ukrajine, hitaju da podnesu zahtjeve za članstvo u EU i NATO smatra pravovremenim potezima, on je odgovorio da je razumljivo da okolnosti uvijek diktiraju određene poteze, namjere, politike.
„Razumljiva je i bojazan zemalja koje ste naveli da se to i njima koliko je sjutra može desiti, pa pokušavaju da u ubrzanom putu do članstva u EU i NATO nađu spas“, naveo je Đukanović.
Međutim, kako je dodao, neutemeljena očekivanja i nade nikad nijesu dobar saveznik u politici.
Đukanović je kazao da se boji da je to nerealno u ovom trenutku.
„Kao što je realno da briselska administracija i zemlje članice odgovornije i ozbiljnije sagledaju značaj politike proširenja koja se do prije nekoliko godina pokazala kao jedna od najboljih politika EU“, rekao je Đukanović.
Upitan kako vidi završetak rata u Ukrajini, on je kazao da je siguran da u ovom trenutku ni oni koji su rat otpočeli, kao ni oni koji su prinuđeni da se brane, nemaju odgovor na to pitanje.
Prema riječima Đukanovića, tu ne pomaže iskustvo dugovječnosti u politici, jer u novijoj evropskoj istoriji nijesmo imali primjer sličan ukrajinskom ratu.
„Moskovski stratezi već zadovoljno poručuju „da se Ukrajina vratila Rusiji“, „da će biti preuređena i vraćena u prirodno stanje dijela Ruskog svijeta“, iako još ne znaju da li će to biti kroz Organizaciju Sporazuma o kolektivnoj bezbjednosti, Euroazijsku uniju ili Saveznu državu Rusije i Bjelorusije“, naveo je Đukanović.
Međutim, kako je rekao, ono što se izvjesno može već danas reći jeste da će najveći gubitnik rata istorijski gledano biti Rusija.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
