Podgorica, (MINA) – Zapadni Balkan je, zbog tradicionalnih podjela, ekonomskih problema i slabih institucija, plodno tlo za implementaciju ruske vojno-političke doktrine, ocijenio je analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Darko Jabučanin.
Jabučanin je to kazao na predstavljanju istraživanja o ruskom uticaju na Zapadni Balkan i Crnu Goru u periodu od agresije Rusije na Ukrajinu, a u okviru konferencije “Strateški dijalog: Suočavanje sa stranim malignim uticajem”, koju su organizovali Atlantski savez i DFC.
On je istakao da Crna Gora nema dugoročnu strategiju zaštite, ili makar planiranja, kada su u pitanju promjene uzrokovane ratom u Ukrajini.
“Kratkoročna dobit zamagljuje posljedice nedostatka strategije države u oblasti ekonomije, ali i kada su u pitanju demografske promjene i planiranje“, rekao je Jabučanin.
On je objasnio da prostor Zapadnog Balkana, sa tradicionalnim podjelama, ekonomskim problemima, slabim i neizgrađenim institucijama predstavlja najplodnije tlo za implementaciju ruske vojno-političke doktrine i informacione konfrontacije.
Kako je naveo, tradicionalne podjele u društvu i nejake institucije kojima Demokratska parija socijalista (DPS) i koalicioni partneri nijesu posvetili dovoljno pažnje nakon obnove nezavisnosti, postale su instrument Rusiji da, kroz proksije i novu strategiju nakon preuzimanja vlasti, uspori procese kretanja države ka Evropskoj uniji (EU).
„I da promovišu regionalne inicijative koje vraćaju Crnu Goru i region u devedesete godine prošlog vijeka“, dodao je Jabučanin.
Prema njegovim riječima, agresija na Ukrajinu, ali i promjena vlasti u Crnoj Gori, doprinijeli su da podrška Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu dođe do izražaja.
„Ruski maligni uticaj ima veliku marginu rasta, s obzirom na nereagovanje državnih organa, ali i podsticanje u lokalnim sredinima u kojima vlast dominantno čine predstavnici proruskih i prosrpskih subjekata“, naveo je Jabučanin.
On je kazao da Rusija koristi lokalne informacione sisteme i medijske platforme, društvene mreže, portale, tabloide, ali i tradicionalne medije za plasiranje proruske propagande.
Taj princip, kako je naveo Jabučanin, podržavaju lokalni politički i drugi subjekti koji promovišu ruski uticaj.
„Ovakve aktivnosti omogućavaju jačanje evroskepticizma u regionu, što Rusiji omogućava da se pozicionira kao alternativa Zapadu“, kazao je Jabučanin.
Kako je naveo, odnos država regiona prema Rusiji nakon agresije Ukrajine može se posmatrati i kroz odnos prema sankcijama.
„Srbija ne samo da se nije pridružila sankcijama EU, već i dalje služi kao platforma za širenje proruske propagande, preko portala Russia Today Balkan i Sputnjik“, kazao je Jabučanin.
On je rekao da se neriješeno pitanje Kosova i narativ o ugroženom srpskom biću instrumentalizuju.
„To se preliva i na Crnu Goru“, kazao je Jabučanin i objasnio da je studija pokazala da u Crnoj Gori postoji više proksi aktera i organizacija.
Nosioci propagandnih aktvnosti, kako je naveo, koriste termin suverenizam kako bi promovisali antizapadne političke pozicije.
Jabučanin je objasnio da se širenje termina navodnog suverenizma u regionu Zapadnog Balkana vezuje za politiku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, crnogorskog poslanika Milana Kneževića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali i premijera Mađarske Viktora Orbana.
On je kazao da proruski i prosrpski mediji IN4S i Borba, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, imaju zapažen uticaj u Crnoj Gori u širenju proruske i prosrpske propagande.
Kada se, kako je naveo, posmatraju korijeni ruske meke moći, može se vidjeti da je Kremlj aktuelizovao temu multipolarizma, kao instrument za izlaženje iz diplomatske blokade nakon agresije na Ukrajinu.
Jabučanin je podsjetio na Primakovu doktrinu, koja je bila aktuelna devedesetih godina, i čije elemente je, kako je kazao, moguće uočiti i u situaciji agresije na Ukrajinu.
On je rekao da je, ipak, indeks meke moći Rusije, odnosno percepcija drugih država o poziciji Rusije, opao tokom ove godine.
Jabučanin je ukazao na značaj ruskih dezinformacionih kampanja u EU, ali i na djelovanje pojedinih medija u Crnoj Gori.
On je kazao i da su religijske institucije značajan akter u širenju antizapadne, proruske i prosrpske propagande, navodeći da su Ruska i Srpska pravoslavna crkva „produžene ruke državnih politika dvije države“.
Analitičar DFC-a Marko Banović kazao je da konkretni nalazi studije koju su danas predstavili pokazuju da Rusija vrlo vješto koristi unutrašnje probleme zemalja Zapadnog Balkana kao način za ulazak u region i dalje djelovanje.
Banović je ukazao i na konkretne probleme koji se odnose na strani maligni uticaj.
Među njima su, kako je naveo, relativizacija stranog malignog uticaja, ali i njegova zloupotreba da bi se prikrili unutrašnji problemi.
„Najviše prisutan posljednjih šest mjeseci je izjednačavanje partnerskog uticaja sa malignim ruskim uticajem, dakle izjednačavanje uticaja demokratskih zemalja sa uticajem autoritarnih režima“, naveo je Banović.
Projekt koordinator Atlantskog saveza Marko Savić predstavio je rezultate istraživanja „Monitoring medija“ koje je ta organizacija sprovela tokom ove godine.
„Ranjivost Zapadnog Balkana je duboko ukorijenjena u nedovoljnoj razvijenosti institucija, odnosno nedovoljnoj demokratizaciji“, ocijenio je Savić.
Prema njegovim riječima, među faktorima ranjivosti su korupcija, društvene podjele, etnonacionalizam, slaba nacionalna ekonomska politika, ali i nekoherentna spoljnopolitička strategija.
Savić je objasnio da je maligni strani uticaj prepoznat kao problem cijelog regiona, navodeći da je zato potreban regionalni odgovor.
Atlantski savez je, kako je naveo, sklopio strateška partnerstva za organizacijama iz država regiona (Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina), ali i sa organizcijama iz inostranstva.
Savić je kazao da je vršen monitoring medija kako bi se identifikovali uticaji koji djeluju na medije na način da ih udalje od standarda profesije, ali i da bi se identifikovao interes koji stoji iza tih uticaja.
Monitoring je, kako je naveo, vršen u četiri perioda i obuhvatio je nekoliko medija iz Crne Gore, uključujući portale CDM, Vijesti, IN4S, Borba, Adria, RTCG, TV Prva i druge.
Prema riječima Savića, neki od glavnih narativa koje su identifikovali su satanizacija i diskreditacija protivnika, diskreditacija Zapada, ali i veličanje Srbije.
On je poručio da je borba protiv malignog stranog uticaja samo civilnog društva nedovoljna, naglasivši da je za konkretne strateške rezultate neophodna saradnja sa institucijama, drugim relevantnim organizacijama, medijima, ali i građanima.
Okruglom stolu na temu stranog malignog uticaja i mogućih strategija borbe prisustvovali su predstavnici civilnog sektora, državnih organa, medija i regulatornih tijela.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
