Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Predstavnici Atlas grupe pozvali su guvernera Centralne banke (CBCG), Radoja Žugića, da odgovori na brojna pitanja, između ostalih i da li planira da podnese ostavku zbog, kako tvrde, nezakonitih radnji vezanih za Atlas i Invest banku Montenegro (IBM).
Iz Atlas grupe su Žugiću postavili 20 pitanja i naveli da javnost Crne Gore i regiona, deponenti, klijenti, akcionari banaka i pravosudni organi, očekuju da dobiju odgovore od Žugića na pitanja vezana za postupke koje je on, kako tvrde, svojom odlukom i potpisom inicirao protiv te dvije banke.
Iz Atlas grupe su pitali kako je moguće da i pored toga što su Atlas banka i njeni akcionari postupili prema nalazu i rješenju CBCG i obavili dokapitalizaciju od deset miliona EUR tokom 2017. i prošle godine, ona i dalje nema adekvatne statističke parameter.
“Da li to znači da CBCG nije dobro odmjerila 2017. godine kada je donijela rješenje, ili nije
očekivala da će dokapitalizacija uspjeti”, naveli su iz Atlas grupe.
Oni su pitali zašto CBCG nije razmatrala ponude koje su predložile banke i njihovi akcionari neposredno prije uvođenja privremene uprave, a sada i stečaja, iako su one, kako tvrde, evidentno vodile ka ozdravljenju te dvije finansijske institucije.
“Kako banka koja ima konstantan rast depozita, neto operativni profit od kamata i naknada u iznosu od više od 11 miliona EUR, 87 miliona EUR u depozitima i potraživanjima od drugih banaka, može biti proglašena za nesolvetnu upotrebom statističko – birokratskih metoda računovodstvene klasifikacije, a bez uzimanja u obzir prethodnog, odnosno realnog stanja”, pitali su predstavnici Atlas grupe.
Oni su pitali Žugića i na bazi čega je uvedena privremena uprava kada prema Zakonu o bankama mora biti kumulativno ispunjeno više preduslova za to, od čega je kako se vidi iz rješenja CBCG, ispunjen samo jedan.
“Po kom osnovu je oduzeta dozvola za rad IBM banci uz obrazloženje da je imovina niža od obaveza te banke, ako je kontrola CBCG neposredno prije uvođenja privremene uprave konstatovala da je imovina za dva miliona EUR viša od obaveza te banke”, kazali su iz Atlas grupe.
Oni su pitali da li je neko nešto mijenjao u izvještajima u međuvremenu i ko.
Iz Atlas grupe su podsjetili da je u novembru prošle godine IBM banka uputila predlog CBCG o tome da se obezbijedi dodatni kolateral u vrijednosti od sedam miliona EUR za naplatu po rizičnim kreditima i na taj način obezbijedi sasvim dovoljne parametre za dalje funkcionisanje.
“Zašto CBCG nikada nije odgovorila niti razmotrila taj predlog”, pitali su iz Atlas grupe.
Predstavnike Atlas grupe zanima i da li je postojao zakonski osnov za uvođenje privremene uprave u banke.
Oni su Žugića i predstavnike CBCG pitali kako tumače odredbe Zakona o bankama da privremena uprava može da natjera postojeće akcionare da prodaju svoje akcije, a što je definisano članovima Zakona o bankama.
Iz Atlas grupe su kazali da je u više navrata u domaćoj štampi iznijet slučaj takozvanog E-commerca, odnosno kako su naveli istražni organi, pokušaja pranja novca od klijenata Atlas banke.
“Kako je CBCG u prethodnih sedam godina, koliko je trajala saradnja Atlas banke sa firmama koje su osumnjičene za pranje novca, definisala takve aktivnosti u svojim kontrolnim izvještajima i šta je Žugić kao guverner preduzeo po tom pitanju”, pitali su iz Atlas grupe.
Iz Atlas grupe su pitali da li je tačno da CBCG ni do današnjeg dana nije utvrdila vrijednost nedostajućih sopstvenih sredstava, kroz utvrđenje akumuliranih gubitaka Atlas banke, što je osnovni preduslov za određivanje bilo kakvih mjera, uključujući privremenu upravu.
Predstavnici Atlas grupe su pitali Žugića da li je tačno da u postupku donošenja rješenja o uvođenju privremenih mjera, CBCG nije omogućila vlasnicima i upravi banaka da učestvuju u postupku i izjašnjavaju se o činjenicama značajnim za donošenje rješenja i rezultatima ispitnog postupka.
“Iz kog razloga je primijenjen hitan postupak, te na koji način to doprinosi stabilnosti bankarskog i moneteranog sistema”, pitali su predstavnici Atlas grupe.
Njih je zanimalo i po kom osnovu je privremena uprava pokrenula prodaju dijela imovine Atlas banke u toku sprovođenja privremene uprave, ako je Zakonom definisano da privremena uprava treba da očuva cjelovitost imovine banke.
Iz Atlas grupe su kazali da su, prema nekim informacijama, pojedini deponenti banke uspjeli da svoja sredstva prebace u druge banke iako traje moratorijum na plaćanja.
“Kako je to moguće i čija je to odgovornost? Da li će CBCG preduzeti mjere prema odgovornima i da li Žugić može da objavi listu tih osoba”, rekli su iz Atlas grupe.
Oni su pitali i zašto nije prihvaćen predlog akcionara Atlas banke da se uprava koja je obavljala funkciju do uvođenja privremene uprave vrati u banku u savjetodavnoj funkciji u cilju očuvanja stabilnosti te institucije i povjerenja deponenata i klijenata banke.
