Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Izvještaj Evropske komisije (EK) o crnogorskim javnim finansijama i njenoj ekonomiji može biti dobar putokaz budućoj Vladi, pred kojom su izazovi pravljenja zdravog i održivog poslovnog ambijenta jedankih šansi za sve, ocijenili su predstavnici političkih stranaka nove vladajuće koalicije.
Oni su u anketi Vijestima saopštili da je potrebno i zaustavljanje rasta javnog duga, smanjenje javne potrošnje, pokretanje investicija i proizvodnje u privredi, pronalaženje balansa između ekonomske, fiskalne i socijalne situacije, zaustavljanje daljih gubitaka radnih mjesta, kao i pronalaska načina za nastavak gradnje auto-puta.
Član Glavnog odbora Građanskog pokreta URA, Eldin Dobardžić, kazao je da je prema tom izvještaju Crna Gora postigla određeni skromni napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije, dok se navodi niz sistemskih problema u funkcionisanju institucija, primjera loših javnih politika, sumnji u korupciju i pristrasnost institucija koje treba da budu nezavisne.
“Neophodno je obaviti optimizaciju i racionalizaciju državne uprave i javnog sektora kao i uvođenje menadžerske odgovornosti za postignute rezultate što do sada nažalost nije bio slučaj. Korupcija kao ključni sistemski problem ostaje visoko na ljestvici EK i predstavlja teško breme i nasljeđe odlazeće vlasti. U tom domenu EK očekuje odlučnu borbu prvenstveno sudstva i tužilaštva kao i svih ostalih relevantnih Vladinih institucija i agencija”, kazao je Dobardžić.
EK u izvještaju, kako navodi Dobardžić, u budućem periodu očekuje poseban fokus na politiku konkurencije, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijsku kontrolu.
“U tom pogledu EK prilično zamjera na šturim fiskalnim obavještenjima koja su i dalje nepotpuna i još zahtijevaju značajno usklađivanje sa zahtjevima Evropske unije (EU), posebno u pogledu podataka koji se tiču prekoračenja deficita. Napredak u sve tri oblasti posebno sputavaju ograničeni kapaciteti i nedovoljni resursi Zavoda za statistiku Monstata”, naveo jr Dobardžić.
On je kazao da EK napominje i da ne postoji sistematska saradnja i koordinacija zadataka između Ministarstva finansija, Centralne banke (CBCG) i Monstata o izradi potrebnih statistika. Kao rezultat svega toga rokovi za sprovođenje se kontinuirano odlažu.
Dobardžić je kazao da je EK dala tri ključne preporuke o strukturnim ekonomskim reformama koje se odnose na reformu tržišta rada, borbu protiv sive ekonomije i na unapređenje poslovnog ambijenta.
“Što se tiče tržišta rada, glavne zamjerke EK su usmjerene na visoku stopu nezaposlenosti mladih kao i dugoročnu nezaposlenost što nas navodi na zaključak da su mladi i do sada bili bez prevelike perspektive. EK smatra da novi Zakon o radu pruža određene garancije i prava radnicima, a koje se tiču smanjenja rada na crno, uplate obaveznih osiguranja, kao i obavezu poslodavca da potpiše pismeni ugovor sa osobom prije formalnog stupanja u radni odnos”, kazao je Dobardžić.
On navodi da EK ukazuje na konstantan pad neto stranih investicija, rast trgovinskog deficita i javnog duga.
“EK naglašava da u cilju poboljšanja funkcionisanja tržišne ekonomije, Crna Gora bi posebno trebala koristiti raspoloživi fiskalni prostor za ublažavanje uticaja krize na rast i zaposlenost, pružiti javne smjernice o primjeni zakona koji utiču na preduzeća i osigurati da javna uprava dosljedno slijedi smjernice, unaprijediti restrukturiranje i privatizaciju gubitaških javnih preduzeća, poštujući EU pravila o državnoj pomoći, i smanjiti poresko opterećenje za osobe sa niskim prihodima”, naveo je Dobardžić.
EK u izvještaju konstatuje da se investiciona aktivnost počela smanjivati i prije izbijanja zdravstvene krize, napominjući da je Crna Gora ostvarivala značajne stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) tokom 2017. i 2018. godine kao rezultat sprovođenja određenih kapitalnih infrastrukturnih projekata u prvom redu auto-puta, ali da se sada bilježi veliki pad.
“Pored zdravstvene krize, na rezultat je uticalo i katastrofalno loše vođena turistička sezona, gdje su prihodi imali pad od oko 90 odsto. Rezultat svega toga jeste da će se sami javni dug usljed pada BDP-a približiti famoznoj cifri od 100 odsto vrijednosti sada već umanjenog BDP-a u ovoj godini”, smatra Dobardžić.
On je objasnio da su se sa takvim rastom javnog duga značajno smanjile fiskalne mogućnosti države za podsticaj bilo kakvog ekonomskog rasta. To znači da se očekuje novo promptno zaduživanje uz paralelan rad na obezbjeđenju reprograma javnog duga.
U narednoj godini, kako smatra, nedostajuća sredstva se već sada mjere iznosima od preko pola milijarde EUR.
EK u izvještaju, kako je naveo Dobardžić, prepoznaje da u Crnoj Gori postoji preko 18 hiljada kompanija koje imaju blokirane račune zbog potraživanja od preko 600 miliona EUR što značajano smanjuje i likvidnost i solventnost ekonomije, na loše rezultate u borbi protiv sive ekonomije, preveliku i netransparetnu državnu pomoć prije svega za Montenegro Airlines (MA), željezničarske i pomorske kompanije koje su godinama unazad dobijale milionske iznose od države kao nagradu za loše rukovođenje.
Predsjednik Mreže mladih Pokreta za Promjene (PzP) Boban Stanišić, je ispred te partije kazao da će zadatak nove Vlade u cilju oporavka crnogorske ekonomije biti veoma težak i izazovan.
“Ocjena EK da ekonomija Crne Gore predstavlja slabu industrijsku bazu koju karakterišu aktivnosti sa niskom dodatom vrijednošću, ograničene malom veličinom tržišta i niskim tehnološkim znanjem i iskustvom većine lokalnih kompanije u najmanjem je uljepšan opis stanja posrnule crnogorske ekonomije”, rekao je Stanišić.
On je dodao da zarobljenost institucija, dužničko ropstvo, nenaplativi poreski prihodi i krediti, veliki broj ljudi koji žive na ivici potpunog siromaštva su rezultat neoliberalnog koncepta ekonomije koju je sprovodila bivša vlast.
Stanišić je dodao da se Crna Gora suočava sa najdubljom recesijom u zadnjih nekoliko decenija, koja je rezultat naglog pada turizma koji čini skoro četvrtinu BDP-a, kao i da Svjetska banka (SB) predviđa da će fiskalni deficit gurnuti javni dug na vrhunac od 94 odsto BDP-a naredne godine.
Na pitanja Vijesti o komentaru izvještaja EK i prioritetima u radu buduće Vlade, iz Socijalističke narodne partije (SNP) je odgovorila potpredsjednica podgoričkog odbora, Marija Radinović, koja smatra da je EK konstatovala da je Crna Gora umjereno spremna kada je u pitanju razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.
“Zbog smanjenja investicija, rast ekonomije je usporio u prošloj godini, da bi stanje bilo dodatno pogoršano ove godine nakon nastupanja pandemije koronavirusa. Jedan od problema na koji je ukazala EK je rastuća nezaposlenost”, kazala je Radinović, koja je podsjetila da SB prognozira pad crnogorske ekonomije za 12,4 odsto u ovoj godini, rast javnog duga na 93 odsto BDP-a i povećanje stope siromaštva na 20,4 odsto.
Ona smatra da veliki problem crnogorskoj ekonomiji predstavlja odlaganje izgradnje auto-puta Bar-Boljare.
Radinović je navela da je prva dionica auto-puta u Crnoj Gori trebalo da bude završena još u maju prošle godine, ali je, zbog probijanja roka, potpisan aneks ugovora sa novim rokom do 30. septembra ove godine, koji je takođe probijen, a zbog neodgovornosti bivše vlasti prvobitna cijena izgradnje auto-puta povećana je za dodatnih 90 miliona USD.
On je podsjetila i da EK upozorava na veliki broj kompanija sa zamrznutim računima, da se dugovi državnih kompanija prebacuju na državu, kao i da se upozorava na dodjelu pomoći MA od 155 miliona EUR koja nije u skladu sa regulativama EU.
Radinović smatra da nova Vlada, odmah po formiranju, mora sačiniti jasan plan suočavanja sa nesvakidašnjom ekonomskom krizom koja je paralisala državu.
Poslanik Demokrata Danilo Šaranović rekao je da je Izvještaj EK precizno detektovao kompletno stanje u Crnoj Gori.
“Izvještaj je potvrdio sve ono na šta smo u prethodnom periodu svakodnevno ukazivali, a to je da se bivša vlast u procesu evropskih integracija, bavila formom, a ne suštinom. Ako se ograničimo samo na dva parametra prema kojima je Crna Gora najgora u regionu, nivo javnog duga sa učešćem u BDP-u i ekonomski pad, onda je jasno u koliko tešku situaciju su doveli našu ekonomiju”, saopštio je Šaranović.
On je dodao da je nesporno da je pandemija zatekla i najrazvijenije ekonomije, ali je bila i prilika da se pokažu znanje, ekonomska i fiskalna odgovornost, što Vlada nije uradila.
“Pandemija je pokazala svu ranjivost javnih finansija i ekonomije u cjelini, ali i to da je u godinama, pa i decenijama iza nas, dominantno izostajala odgovornost u kreiranju i sprovođenju dugoročnih strategija”, naveo je Šaranović.
On je kazao da EK konstatuje zabrinjavajuće pogoršanje ekonomskih izgleda i stanje javnih finansija.
“Pad investicija i budžetskih prihoda zbog značajno oslabljene ekonomske aktivnosti dodatno usložnjavaju ionako složeno situaciju u javnim finansijama. Nedoraslost da se odgovori na ovakve tokove rezultirala je, kako se kaže u Izvještaju, povećanom stopom nezaposlenosti, a konstatovane su i konkretne aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije”, kazao je Šaranović.
Prema njegovim riječima posebno zabrinjava da EK Agenciju za zaštitu konkurencije označava nekapacitetnom, a zadala joj je da iznova preispita svu dokumentaciju prema kojoj je dodjeljivana državna pomoć najpoznatijem državnom gubitašu MA.
Šaranović je dodao da Brisel ne krije zabrinutost zbog niskog stepena sposobnosti domaćih kompanija da se nose sa konkurentskim snagama unutar EU.
On smatra da to znači da će reforme pred budućom Vladom morati podrazumijevati strogu kontrolu javne potrošnje, okretanje proizvodnji, diversifikaciju turizma i strateško ulaganje u realni sektor.
“Iznalaženje novog, održivog sistema podrške malim i srednjim preduzećima, sa akcentom na podršku inovacijama samo su neki od prvih koraka koji se moraju učiniti na putu oporavka. U konačnom, od buduće Vlade se sa pravom očekuje vođenje jasne i konzistentne politike kako bi se uspostavio balans između ekonomske, fiskalne i socijalne situacije”, zaključio je Šaranović.
