fbpx
NaslovnicaCrna GoraGazdić: Poglavlje 27 prioritet Agencije za očuvanje životne sredine

Gazdić: Poglavlje 27 prioritet Agencije za očuvanje životne sredine

Podgorica, (MINA) – Poglavlje 27 i ispunjavanje svih obaveza iz pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom (EU), prioriteti su u radu Agencije za zaštitu životne sredine i Vlade Crne Gore, kazao je direktor Agencije Milan Gazdić.

Gazdić je kazao da Crna Gora ima nekoliko obaveza koje „vuče“ od ranije.

“Zakonsku obavezu izrade crvenih lista zaštićenih vrsta vučemo iz 2008. godine. Poslije 14 godina mi smo je prvi put objavili. Agencija za zaštitu životne sredine je objavila prvu crvenu listu u istoriji Crne Gore“, rekao je Gazdić u intervjuu agencije MINA.

On je rekao da su u izradi crvene liste biljaka i svih ostalih grupa.

“Očekujem da ćemo možda krajem ove ili početkom iduće godine imati i ostale crvene liste. To je jedan od prioriteta. Prioritet nam je i uspostavljanje Natura 2.000 staništa“, rekao je Gazdić.

Gazdić je podsjetio da je u feburaru prošle godine usvojen Akcioni plan, koji je imao 251 obavezu.

„Agencija nije čekala da joj neko kaže da nešto uradi, pola tih obaveza se tiču Agencije i mi kontinuirano radimo na ispunjavanju naših obaveza“, rekao je on.

On je dodao da je za avgust 2021 – februrar 2022. godine ispunjenost tog poglavlja prema izvještajima Evropske komisije oko 64 odsto i da to nije dobro.

Gazdić je istakao da će to biti teško, a da su finansije ključni izazov.

“Prema analizama za ispunjavanje tog poglavlja potrebno je oko pola milijarde EUR. Ali, na primjer, procjena izrade crvene liste ptica bila je negdje oko 40 do 50 hiljada EUR, a mi smo je uradili za nula“, naveo je Gazdić.

Upitan kakav je stav Agencije u vezi sa igradnjom hidroelektrane na Komarnici i koliko bi njena izgradnja uticala na životnu sredinu, Gazdić je naveo da je taj projekat trenutno u fazi procjene uticaja na životnu sredinu.

„Proces je u toku, formirali smo komisiju, Agencija je uvidjela koliko je bitan projekat i koliko je obiman po životnu sredinu, ali i energetski sistem Crne Gore i zbog toga smo odlučili da formiramo jednu komisiju koja će da bude sveobuhvatna“, naveo je Gazdić.

Gazdić je rekao da prvi put ima više članova komisije, njih 19, i da su pozvali eksperte iz regiona a, kako je dodao, očekuje da će oni za par dana dati taj izvještaj.

On je kazao da je ekološka država idealan projekat za državu koja je mala kao Crna Gora.

Gazdić je istakao da su pravljene greške posljednjih decenija i da su neke prirodne ljepote izgubljene.

„Pravljene su velike greške proteklih decenija, neke stvari su otišle u nepovrat, ali ja mislim da imamo jako dobru šansu da sve to preokrenemo u korist privrede“, rekao je Gazdić.

Najveće greška je, kako je ocijenio, planiranje prostora.

„Ako pogledate crnogorsko primorje, ski centre na sjeveru, vidjećete da taj prostor nije planiran na najbolji način“, rekao je Gazdić i dodao da turisti u Crnu Goru ne dolaze zbog hotela sa pet zvjezdica ili građevina, već zbog njenih prirodnih ljepota.

Gazdić je ocijenio da svaki stanovnik Crne Gore želi ljepšu, zdraviju državu.

On je kazao da bi možda jedan od načina za rješenje tog pitanja moglo da bude i uvođenje ekologije kao fakultativnog predmeta u školama.

Gazdić smatra da za veoma kratko vrijeme mogu da se riješe divlje deponije i da za relativno kratko vrijeme naša zemlja izgleda mnogo bolje.

“Postoji veliki broj divljih deponija u Crnoj Gori i to smatram jednom od crnih ekoloških tačaka, ali se nadam da će ovim novim Zakonom o upravljanju otpadom biti riješen veći broj pitanja”, naveo je Gazdić.

Upitan koliko sanitarnih deponija bi trebalo da bude, Gazdić je naveo da to nije posao Agencije već lokalnih samouprava i Ministarstva ekologije.

“Zakon će biti uskoro, čini mi se da je planirano za avgust da bude usvojen. I u izdradi tog zakona je učestvovala i Agencija”, rekao je on.

Gazdić je naveo da postoji veliki broj fabrika koje su na sjeveru i Podgorici napuštene, i koje su za sobom ostavile deponije.

“Mi smo nekoliko tačaka, u okviru projekta sa Svjetskom bankom, uspjeli da riješimo. Imamo riješeno pitanje pitanje Jalovišta u Pljevljima, imamo Maljevac – isto jalovište, odnosno pepelište Termoelektrane”, kazao je Gazdić i dodao da su trenutno u postupku rješavanja brodogradilišta Bijela.

Tu su, kako je naveo, uspjeli da izvezu sve količine opasnog grita iz zemlje.

Kako je kazao, na sjeveru su imali jako veliku količinu zaostalih hemikalija iz napuštenih fabrika i uspjeli su sa partnerima da se riješe i 85 tona opasnih hemikalija u Beranama.

“U tom slučaju uspjeli smo da bez ijednog centa riješimo to pitanje, što je stvarno nevjerovatno, znajući da rješavanje 85 tona tih opasnih hemikalija iziskuje oko 400 hiljada EUR”, rekao je Gazdić.

Gazdić je, govoreći o problemu otpadnih voda, ukazao na incidente u Petrovcu i u Pljevljima, sa rudnikom Ljubišnji, kao i da postoji stalan problem u zaštićenom prirodnom području Zeta, gdje se u rijeku izlijevaju fekalije.

On je kazao da su do sada pokrenuli nekoliko inicijativa, slali inspekciju i da će biti pokrenuto nekoliko postupaka.

Upitan da li Agencija ima plan koliko bi reciklažnih centara trebalo da postoji u Crnoj Gori, on je naveo da to pitanje nije u nadležnosti Agencije za očuvanje životne sredine, već Ministarstva.

„Očekujem da Zakon o upravljanju otpadom riješi većinu tih pitanja. Mi trenutno imamo, na primjer, reciklažni centar na Žabljaku“, rekao je Gazdić.

Kako je kazao, o tome se nije razmišljalo unaprijed, na Žabljaku su zimi jako niske temperature, potrebno je jako mnogo energije da bi se stvorili uslovi za rad, a reciklažni centar može da radi jedino preko ljeta, dva-tri mjeseca.

Gazdić je dodao da su o poglavlju 27 razgovarali sa kolegama iz regiona i da bi Crnoj Gori primjer trebala da bude Slovenija.

“Slovenija je zemlja koja nema u Ustavu to da je ekološka država, ali ona je možda i prva u Evropi što se tiče ekologije”, kazao je Gazdić.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.

Kompletan podcast dostupan je na linku https://www.youtube.com/watch?v=4d55FrDCR6Q&t=188s .

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije