Podgorica, (MINA) – Deklaracija o djeci, mladima i klimatskim akcijama, koja je danas potpisana u Podgorici, garant je posvećenosti Vlade da tu populaciju, koja je najizloženija posljedicama klimatskih promjena, aktivno uključi u rješavanje problema, poručio je potpredsjednik Vlade Dragoslav Šćekić.
Šćekić je danas potpisao Deklaraciju o djeci, mladima i klimatskim akcijama, čime se Crna Gora pridružila grupi od preko 40 država koje su se obavezale da preduzmu akcije kako bi budućim generacijama obezbijedile čistu, zdravu i održivu životnu sredinu.
On je kazao da se Crna Gora potpisivanjem Deklaracije obavezuje da će sarađivati sa UNICEF-om u cilju da djeca i mladi dobiju šansu da kreiraju klimatske politike i aktivnosti.
Šćekić je istakao da su mladi i djeca najugroženija kategorija stanovništva od klimatskih promjena, koja trpi najozbiljnije posljedice.
On je istakao da je Vlada svjesna obaveza i potrebe bavljenja klimatskim promjenama.
„Hoćemo da damo maksimalan doprinos, kao Vlada smo već donijeli niz strategija, počev od Strategije o zaštiti od klimatskih promjena koja je donijeta 2015. godine i preduzeli smo niz koraka na tom putu“, rekao je Šćekić.
On je kazao da se kroz ispitivanja javnog mnjenja vidi da je najveći problem po pitanju zagađenje vazduha.
„Smatra se da na Balkanu preko 90 odsto djece udiše loš vazduh i može se reći da u određenim momentima 90 odsto djece udiše loš vazduh. Mi smo dužni da to prevaziđemo, na međunarodnom niovu i kao država“, naveo je Šćekić.
Kako je rekao, još dva aspekta uticaja klimatskih promjena su loš kvalitet vode i loše tretiranje komunalnog otpada.
„Crna Gora mora da iskorači u odnosu prema komunalnom otpadu. Mi još nijesmo došli do onog nivoa da na najbolji način tretiramo taj otpad, da dođemo do strategija i zakona koji su na niovu da možemo obezbijediti na pravi način zaštitu životne sredine“, kazao je Šćekić.
On je istakao da mladi moraju učestvovati u borbi protiv klimatskih promjena.
„Siguran sam da ćemo promijeniti pristup, počev od ministarke prosvjete Anđele Jakšić Stojanović, jer su najavljene reforme koje su prijeko potrebne“, rekao je Šćekić.
Kako je kazao, ako se djeca u predškolskom uzrastu ne usmjere na očuvanje i zaštitu životne sredine, onda je već kasno.
Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović rekao je da je Deklaracija ključni korak u osnaživanju mladih i njihovom uključivanju u procese odlučivanja u vezi sa klimatskim izazovima.
„Klimatske promjene nijesu samo globalni izazov, već i naša moralna obaveza prema budućim generacijama. One imaju direktan uticaj na životnu sredinu, eko sisteme i našu svakodnevicu“, kazao je Martinović.
On je istakao da je Crna Gora, kao mala država u razvoju, posebno osjetljiva na posljedice klimatskih promjena, zbog geografskog i socio-ekonomskog položaja.
„Crna Gora aktivno sprovodi politiku zaštite od klimatskih promjena, kako na nacionalnom, tako i međunarodnom nivou“, rekao je Martinović.
On je naglasio da su djeca posebno osjetljiva na klimatske promjene i da je glas i angažman mladih od suštinskog značaja za održivu budućnost.
Martinović je kazao da je Vlada maksimalno posvećena zatvaranju poglavlja 27 i naveo da su neki zakoni već usvojeni, a neki pripremljeni.
„sa kolegama iz Vlade i međunarodnim partnerima, siguran sam da ćemo stvariti pomjeriti sa mrtve tačke“, rekao je Martinović.
Regionalna direktorka UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju Ređina De Dominićis rekla je da polovina djece u svijetu živi u državama koje su u ekstremnom riziku od negativnih uticaja klimatskih promjena.
Ona je kazala da 90 odsto bolesti koje su izazvane klimatskim promjenama pogađaju djecu mlađu od pet godina.
„Znamo da 38 miliona djece ne mogu da dobiju obrazovanje zbog klimatskih promjena, nešto manje od 160 miliona djece je izloženo rizicima od suše“, rekla je Dominićis.
Kako je kazala, sve brojke pokazuju da je neophodna hitna reakcija.
Dominićis je istakla da Evropa, iako je razvijeniji kontinent, nije izuzeta od klimatskih promjena.
Ona je upozorila da efekti klimatskih promjena imaju potencijal da pojačaju i druge prateće krize, kao one koje se tiču neizvjesnosti i konflikata.
Prema riječima Dominićis, do 2050. godine će biti 143 miliona migranata više kao posljedica klimatske krize.
„Zato je značajno da djeca budu sastavni dio svih politika i planova koji se tiču ublažavanja efekata klimatskih promjena“, rekla je Dominićis.
Ona je kazala da se Deklaracijom prepoznaje kriza prava djeteta i potreba ulaganja u ključne socijalne usluge namijenjene djeci.
„Crna Gora se pridružuje grupi od više od 40 država i time se obavezuje da se dodatno posveti mladima i Vlada zaslužuje čestitke tim povodom“, istakla je Dominićis.
Kako je navela, UNICEF blisko sarađuje sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, kako bi podržali konkretne vizije reforme sistema obrazovanja.
„Nudi se sjajna prilika da klimatske promjene kao tema postanu sastavni dio nastavnih planova i programa, kako bi i škole bile uključene u proces i da bi te teme bile uključene u proces tranzicije iz škole na posao“, navela je Domonićis.
Crnogorski naučnik Dragan Hajduković rekao je da je civilizacija u ratu sa prirodom.
„Izazvali smo užasno zagađenje vode, zemljišta, vazduha, hrane, biljaka i životinja“, istakao je Hajduković.
On je naglasio da klimatske promjene prijete brojnim regijama u svijetu.
„Ukoliko ovako nastavimo rezultat će biti najgori zločin u istoriji, genocid prema ljudskoj vrsti i uništenje života na planeti“, rekao je Hajduković.
Kako je kazao, zato je najznačajniji i najhitniji zadatak ljudske vrste brzi prelaz, u roku od najviše 25 godina, sa sadašnjeg modela organizacije društva, na društvo koje je oragnizovano na održiv način.
Hajduković smatra da bi trebalo hitno razmotriti uspostavljanje naučne grane vlasti, kao četvrte pored zakonodavne, sudske i izvršne.
„Time bi se omogućilo da postignemo trajni mir sa prirodom“, poručio je Hajduković.
Lejla Sredanović kazala je da je, prema UNICEF-ovoj analizi, skoro svako dijete na svijetu izloženo svakodnevnom uticaju klitmatskih promjena i nekim ekološkim i klimatskim opasnosti.
„Indeks klimatskog rizika za djecu otkriva da su milijarde djece širom svijeta izložene specifičnim klimatskim udarima, kao što su poplave, zagađenje vazduha, toplotni talasi i nedostatak vode“, rekla je Sredanović.
Ona je istakla da je zagađenje vazduha najveća prijetnja i da je, prema nekim istraživanjima, milijarda djece širom svijeta svakodnevno izložena izuzetno opasnim nivoima zagađenja vazduha.
„Na Zapadnom Balkanu, 99 odsto djece udiše zagađen vazduh u određenom periodu godine“, kazala je Sredanović.
Kako je rekla, klimatska kriza je kriza prava djeteta.
„U poređenju sa odraslima, djeca su osjetljivija na te toksične hemikalije, temperaturne promjene i bolesti, pa će se sve to odraziti na mlade u budućnosti“, navela je Sredanović.
Predstavnik mladih Emir Elković kazao je da većina starijih ne razmišlja o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju.
„Stariji to gledaju uglavnom kao da je problem koji može da se riješi u budućnosti i koji nije potrebno sada riješiti u trenutku“, naveo je Elković.
On je naglasio da je to urgentan problem na koji se mora reagovati.
„I mladi su odgovorni za problem nastajanja klimatskih promjena, ali smo i jedni od odgovornih za rješavanje tog problema“, rekao je Elković.
Kako je kazao, da bi riješili taj problem, najbitnije je da se mladi obrazuju o klimatskim promjenama.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
