Podgorica, (MINA) – Sudstvo i mediji moraju biti nezavisni i u posljednje vrijeme taj odnos postaje kooperativniji, dok je slobodno civilno društvo osnovni preduslov za uspostavljanje demokratske države, poručila je vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković.
Ona je to navela na redovnim godišnjim sastancima Vrhovnog suda sa predstavnicima medija i nevladinog (NVO) sektora.
Iz Vrhovnog suda saopšteno je da je u komunikaciji sudova i medija obostrano ocijenjeno da je saradnja uspješnija.
„Ostvarili smo zajednički cilj, povećanje transparentnosti rada sudova kroz praćenje suđenja po prethodno traženim i odobrenim akreditacijama, kada god je to bilo u skladu sa zakonom“, kazala je Vučković.
Predstavnici medija ukazali su da je im je i dalje otežano da prate suđenja, jer im u sudnice nije dozvoljeno unošenje mobilnih telefona i laptopova.
Oni su rekli da im takav postupak znatno usporava brži prenos informacija matičnim kućama, a samim tim i cjelokupnoj javnosti, pa su predložili neke modele koji bi trebalo da budu razmotreni.
Vučković je podsjetila da je unošenje mobilnih telefona i laptopova u sudnice pitanje trenutne regulative, a dodatna otežavajuća okolnost je da su crnogorske sudnice i njihovi smještajni kapaciteti ispod svih evropskih standarda, u šta su se uvjerili i predstavnici evropskog pravosuđa.
Iz Vrhovnog suda rekli su da je dogovoreno da budućim akreditacijama, fotoreporterima i snimateljima bude omogućeno da naprave video snimak optuženih pred početak suđenja, uz poštovanje zakona, odnosno pristanka svih strana u postupku da se nađu na foto ili video materijalu.
Predstavnici medija istakli su znatno veću transtarentnost sudova u objavljivanju informacija koje su u fokusu javnosti, ističući prije svega Viši sud u Podgorici, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore, kao i Prekršajni sud u Budvi.
Predstavnici Vrhovnog suda podsjetili su da je ponovo pokrenut projekat montaže audio i video opreme u Vrhovnom sudu, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država, a koji će na najsavremeniji način omogućiti medijima brzu i tačnu informaciju.
Taj projekat, kako su kazali, još nije realizovan zbog situacije sa kovidom 19 i nedavnim sajber napadima na informacioni sistem.
Kako je saopšteno, iz NVO sektora poručeno je da sudstvo treba da radi na podizanju nivoa transparentnosti rada sudova, kao i presuda, ali i na ispitivanju konflikta interesa kod sudija, na što ukazuje i Evropska komisija, a što su, kako smatraju, glavni preduslovi za procjenu kvaliteta rada sudstva.
Iz Vrhovnog suda naveli su da je ukazano na činjenicu da se kod pravosnažnih presuda, koje interesuju javnost, zbog anonimizacije ne mogu dobiti svi neophodni podaci, između ostalih imena i prezimena okrivljenih, ali i imena sudije koji je donio presudu.
Oni su rekli da je NVO sektor ukazao na neujednačenu sudsku praksu, sistem ocjenjivanja sudija, ali i predložio da se Vrhovni sud otvori za eksternu kontrolu njegovog rada.
„Što se ocjenjivanja sudija tiče, saglasna sam da ga treba mijenjati“, navela je Vučković.
Ona je kazala da je Sudski savjet promijenio neka pravila, ali da smatra da ona i dalje nijesu dobra, pa je reagovala na njih.
„Između ostalog, da se kao osnov ocjenjivanja ne uzima period od tri godine, nego da se sagleda rad sudije i u dužem periodu, sa posebnim akcentom na broj završenih predmeta, postupanje u njima i kvalitet rada sudije u tom periodu, a manje na aktivnosti stručnog usavršavanja – okrugli stolovi, radionice“, navela je Vučković.
Sutkinja Vrhovnog suda Vesna Jočić naglasila je da je transparentnost sudova u obostranom interesu i sudova i javnosti.
Ona je kazala da će Vrhovni sud reagovati na bilo koju intervenciju koja dolazi iz NVO sektora, poštujući zakonske okvire.
Civilni sektor ukazao je da uprkos potpisanim memorandumima o saradnji i dalje sa pojedinim sudovima imaju problem da dobiju uvid u spise predmeta.
„Ukazano je i na činjenicu zaštite djece prilikom izvršenja krivičnih djela protiv polnih sloboda, kao i na kvalifikaciju djela napada na djevojčice i slučajeve porodičnog nasilja, a koja se i dalje, većini slučajeva, kvalifikuju kao prekršaj“, navodi se u saopštenju.
Ista neusaglašenost sudske prakse, kako su poručili iz NVO sektora, primjećuje se i kod postupaka koji se odnose na govor mržnje na društvenim mrežama, u kojima se postupa pred prekršajnim sudovima.
Oni su predložili da se razmotri mogućnost bolje ocjene da li se radi o prekršaju ili krivičnom djelu.
Iz Vrhovnog suda rekli su da je na sastanku razgovarano i o primjeni opoziva uslovne osude i davanja uslovnog otpusta.
Naglašeno je da je primjena te prakse dovela u Crnoj Gori do znatnog povećanja broja povratnika, i da bi stoga trebalo smanjiti njihovu čestu primjenu.
Kako je saopšteno, NVO sektor najavio je skoro objavljivanje dva istraživanja koja se odnose na primjenu i praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i povjerenja građana u rad sudova, a koja će ubrzo biti predstavljena javnosti.
Vučković je poručila da je ovo jedan u nizu sastanaka koje će Vrhovni sud organizovati ubuduće sa medijima i civilnim sektorom, kako bi zajednički radili na jačanju međusobnog povjerenja i transparentnosti rada sudova, a što će rezultirati boljom percepcijom javnosti u sudstvo.
Radnim sastancima u Vrhovnom sudu prisustvovali su novinari RTCG, Pobjede Vijesti, Monitora, Portala Libertas i Centra za istraživačko novinarstvo.
Ispred civilnog sektora prisustvovali su predstavnici MANS-a, CEMI-ja, Juventasa, Građanske alijanse, LGBT Foruma Progres, Sindikata Medija, CEDEM-a, Udruženja Roditelji i NVO 35 mm.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
