Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora mora uvesti funkcionalni sistem plaćanja emisija ugljen-dioksida umjesto da traži nemoguće izmjene legislative, ocijenila je koordinatorka u CEE Bankwatch Network, Nataša Kovačević.
Ona je, komentarišući informaciju u medijima da je ministar energetike, Saša Mujović, na sastanku Ministarskog vijeća Energetske zajednice, tražio izuzeće od CBAM-a za Termoelektranu (TE) Pljevlja, rekla da izuzeće od mehanizma CBAM jasno definisano u regulativi EU.
“Zaključci Ministarskog vijeća Energetske zajednice ne sadrže nikakvu informaciju o zahtjevu za izuzeće od CBAM, a ako je to tražio, onda Mujović ima potpuno nerealna očekivanja o sposobnosti ili volji Evropske komisije da prilagodi zakonodavstvo EU”, navela je Kovačević.
Prema njenim riječima, ovo je komplikovan proces koji Komisija ne može učiniti sama – potreban je pristanak Evropskog parlamenta i država članica.
Ona je pitala zašto bi cijela EU pristala na izuzeće za Crnu Goru zbog termoelektrane na ugalj koja radi nelegalno.
Prema njenim riječima, izuzeće od CBAM-a je jasno definisano u regulativi EU i kako bi bila u skladu sa tim, Crna Gora mora uvesti funkcionalni sistem plaćanja emisija ugljen-dioksida umjesto da traži nemoguće izmjene legislative.
“Konačni Nacionalni energetski i klimatski plan mora realno sagledati TE Pljevlja, uzimajući u obzir njeno tehničko stanje i potrebna ulaganja za smanjenje emisija. Očekuje se da povećanje cijene ugljenika na nivo EU sistema trgovine emisijama do 2030. učini TE Pljevlja ekonomski neisplativom prije 2041. godine, te da nakon 2030. služi samo kao hladna rezerva za hitne slučajeve snabdijevanja energijom”, kazala je Kovačević.
Naime, pod mehanizam prekograničnog prilagođavanja cijene ugljenika /Carbon Border Adjustment Mechanism/ (CBAM) od 1. januara 2026. EU zemlje koji uvoze električne energiju iz zemlje van EU će morati plaćati takse na uvoz i ovi troškovi se ne mogu izbjeći.
“Uvođenjem CBAM-a, uvoznici crnogorske električne energije u EU moraće da plaćaju dodatne troškove kroz CBAM sertifikate, što će uticati na konkurentnost domaćeg energetskog sektora. Troškovi će se reflektovati kroz niže cijene izvoza ili smanjenu potražnju na evropskom tržištu”, navodi se u saopštenju.
To, kako se dodaje, znači da će biti manje isplativo za Italiju za uvoziti električnu energiju iz Crne Gore i da će se prihod TE Pljevlja značajno smanjiti. Crna Gora iako je dijelom napredovala u spajanju tržišta Crne Gore i Italije nije ispunila uslove za izuzeće iz CBAM-a.
“Međutim, TE Pljevlja od 2020. godine radi nelegalno, nastavljajući s radom i nakon što je iskoristila dozvoljenih 20 hiljada sati rada u prelaznom periodu. Takođe, ona radi bez integrisane dozvole o sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, koju je prema međunarodnim ugovorima, koji imaju primat nad nacionalnim zakonodavstvom, bila dužna da pribavi”, precizira se u saopštenju.
Vlada, kako se dodaje, nije preduzela nikakve konkretne mjere da riješi ovaj problem. Umjesto toga, nelegalan rad se pravda, dok emisije štetnih gasova rastu. Sa druge strane zagađenja koja ugrožavaju zdravlje Pljevljaka se uvećavaju, donoseći nove prijevremene smrti.
Prema izvještaju CEE Bankwatch Network “Uskladiti ili zatvoriti” samo tokom prošle godine, emisije sumpor-dioksida iz termoelektrane su iznosile 44,02 hiljade tona, azotnih oksida 3,98 hiljada tona, dok su emisije čestica prašine porasle sa 560 tona u 2022. na čak 1,13 hiljada tona u prošloj godini.
“Jasan signal za Vladu bi trebalo da budu navodi iz posljednjeg mišljenja Evropske komisije na izvještaj o napretku Crne Gore jasno naglašeno da rekonstrukcija termoelektrane na ugalj u Pljevljima neće riješiti ključna pitanja, uz poruku da Crna Gora treba da pojača napore za trajno zatvaranje termoelektrane, kako bi ispunila standarde EU za emisije”, navodi se u saopštenju.
Iako je poruka EU o ovom pitanju jasna, Vlada je u nactu Energetskog i klimatskog plana utvrdila nerealnu godinu izlaska iz uglja odnosno proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva do 2041. godine, zanemarujući preuzetu ugovornu obavezu i CBAM.
Milija Čabarkapa iz nevladine organizacije (NVO) Ekotim, pozvao je Vladu da hitno revidira godinu izlaska iz uglja, odnosno zatvaranja Termoelektrane Pljevlja, te da javnosti transparentno pokaže na čemu temelji predloženi rok iz nacrta Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. uzimajući realno u obzir nadolazeće troškove za emisije ugljenika,
“Odluka o zatvaranju mora biti zasnovana na sveobuhvatnim analizama scenarija dekarbonizacije i razvoja energetskog sektora, uključujući ekonomsku održivost, uticaj na snabdijevanje energijom i zdravlje građana. Takođe, neophodne su socijalne analize koje će procijeniti posljedice po zapošljavanje i predložiti rješenja za radnike pogođene tranzicijom”, smatra Čabarkapa.
On je zaključio da bez tih ključnih studija i realnog sagledavanja stanja, svaki nerealan plan ugrožava zdravlje građana, energetsku stabilnost i evropski put Crne Gore.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
