Beograd, (MINA-BUSINESS) – Turistički sektor regiona podnosi možda i najjači udarac pandemije koronavirusa, zbog čega su neophodni zajednički vanredni napori kako bi se ta industrija vratila u kolosjek, ocijenila je zamjenica generalne sekretarke Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Tanja Miščević.
“Svi zajedno moramo uložiti vanredne napore da vratimo u kolosjek industriju koja toliko puno doprinosi našem razvoju. Do prije epidemije upravo je turizam bio najbrže rastuća grana industrije i as u rukavu regiona za dostizanje koraka kojim ide ostatak Evrope. To ne smijemo izgubiti”, kazala je Miščević u intervjuu za European Western Balkan (EWB).
Ona je dodala da je turistička industrija regiona podnijela možda i najveći udarac, iako je njen potencijal tek počeo da se razvija.
Region je prošle godine, prema riječima Mišćević, posjetilo skoro 12 miliona ljudi, dok se prihod od turizma u tom periodu procjenjuje na skoro 7,2 milijarde EUR.
“Imajući u vidu činjenicu da turizam čini 10,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) regiona i više od 25 odsto izvoza, te da je u prosjeku 11,4 odsto ukupnog broja zaposlenih na Zapadnom Balkanu upravo iz tog sektora, biva jasnija slika razmjere koju pandemija ima na turizam, ali i ukupno na ekonomije i životni standard”, saopštila je Miščević.
Ona je podsjetila da je u okviru projekta za razvoj turizma, koji provodi RCC, a finansira EU, sprovedena anketa među turističkim agencijama i turoperaterima na Zapadnom Balkanu, čiji rezultati nijesu nimalo prijatni.
“Jedno od pet rezervisanih putovanja u regionu je otkazano, a kao posljedica toga 42 odsto turističkih agencija i turoperatora već je počelo da otpušta osoblje kako bi smanjilo troškove. Ogromna većina njih, 72 odsto, očekuje pomoć vlada, dok se drugi oslanjaju na sopstvena sredstva i kredite. Gotovo polovina je rekla da ima dovoljno resursa za održavanje poslovanja samo tri mjeseca, a čak 20 odsto njih je već prestalo da radi”, precizirala je Miščević.
Ona je saopštila da više od polovine cjelokupne turističke industrije regiona smatra predstojeću sezonu izgubljenom, vjerujući da poboljšanje može doći tek naredne godine.
“Gubici se računaju u milijardama EUR što znači neizvjesnu budućnost svih koji rade u tom sektoru i njihovih porodica, a to je, da podsjetimo, 11,4 odsto od svih građana Zapadnog Balkana”, rekla je Miščević.
Ona je podsjetila da je projekat zapošljavanja, koji RCC sprovodi u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (MOR), prvenstveno usmjeren na domen neformalnog zapošljavanja i politika koje bi stimulisale tranziciju iz neformalnog u formalni sektor.
“Upravo u tom sektoru se suočavamo s lavinama novih brojki i pokazatelja, koje ukazuju na rastući trend nezaposlenih u regionu. Zavodi za zapošljavanje regionalnih ekonomija još nemaju preciznu sliku razmjera krize, ali ako je suditi po preliminarnim podacima i postepenom rastu broja nezaposlenih, uprkos ograničenom radu službi, ali i kretanja stanovništva, jasno je da će gubici biti ogromni”, saopštila je Miščević.
Ona je dodala da su u RCC-u svjesni činjenice da će aktivnosti morati da prilagođavaju situaciji na terenu, osluškujući potrebe i prioritete partnera, za najbezbolniji izlazak iz krize i ekonomski i socijalni oporavak.
Miščević smatra da bi region trebalo da slijedi primjer EU i nastavi rad na jačanju i produbljivanju međusobne ekonomske sinergije, kao dijela ekonomskog oporavka.
Ona očekuje da će EU ostati najveći partner Zapadnog Balkana i u ovoj krizi, koja je pokazala da regionalna saradnja nema alternativu.
Miščević je saopštila da je pandemija pokazala da regionalna saradnja nema alternative, zbog čega će to biti prioritet RCC-a.
“Novi izazovi nas primoravaju da prilagodimo djelovanje, ali uz jačanje saradnje, solidarnosti, povezanosti, unapređivanje vještina radne snage i ekonomski oporavak. Ne smijemo propuštati prilike da jačamo regionalnu saradnju, jer je to znači jačanje naših pojedinačnih ekonomija i rad na poboljšanju životnog standarda građana, a to je najdragocjenije”, rekla je Miščević.
