Podgorica, (MINA) – Pitanje rodno zasnovane diskriminacije i nasilja u Crnoj Gori prepliće se sa čitavim nizom faktora koji pokazuju kako su institucionalni, ali i društveni odgovori i dalje neadekvatni, saopšteno je iz AIRE Centara.
Iz te organizacije su kazali da će se u Beogradu, povodom regionalnog pravosudnog foruma „Rodna ravnopravnost i Zapadni Balkan“, okupiti preko 100 ključnih pravosudnih aktera iz regiona i šire, uključujući predsjednicu i sudije Evropskog suda za ljudska prava, predsjednike i sudije regionalnih pravosudnih i drugih državnih institucija, akademike i nevladine organizacije.
Forum organizuje AIRE Centar, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, a u saradnji sa Povjerenikom za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji i nevladinom organizacijom FemPlatz.
Cilj Foruma je, kako je saopšteno, da adresira pitanje kako pravosuđe može efikasno odgovoriti na različite vrste rodne nejednakosti i nasilja na Zapadnom Balkanu.
Na Forumu će se razmatrati i trenutno stanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.
“Pitanje rodno zasnovane diskriminacije i nasilja isprepliće se sa čitavim nizom faktora koji pokazuju kako su institucionalni, ali i društveni odgovori i dalje neadekvatni u ovoj zemlji”, navodi se u saopštenju.
Sutkinja Apelacionog suda Crne Gore i predsjednica Udruženja žena sudija, Mirjana Popović, kazala je da istraživanja pokazuju kako skoro svaka druga žena biva izložena nekoj vrsti nasilja od muža ili partnera, što je više nego zabrinjavajući podatak.
“Žrtve rodno zasnovanog nasilja, nažalost, veoma često vode tihe borbe unutar svoja četiri zida, jer se vrlo mali broj odluči da nasilje prijavi nadležnim organima, što može ukazivati na neprihvatljivu marginalizaciju problema nasilja nad ženama od strane cijele društvene zajednice”, kazala je Popović.
Ona je kazala da žrtve rodno zasnovanog nasilja odlučuju da ne prijave nasilje, jer mnoge od žrtava osjećaju da nemaju drugog izbora nego da trpe rodno zasnovano nasilje iz različitih razloga, uključujući finansijsku zavisnost ili široko rasprostranjeno nepovjerenje prema radu institucija.
“Upravo ovdje se, u ovom nepovjerenju u rad institucija, vjerujem, i detektuje jedan od problema sa kojim se suočavamo u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i upravo na ovom polju pravosuđe može i mora dati svoj društveni doprinos”, pojasnila je Popović.
Sutkinja Vrhovnog suda i predsjednica Upravnog odbora Udruženja žena sudija Crne Gore, Milenka Seka Žižić, kazala je da u Crnoj Gori rodno zasnovano nasilje, posebno nasilje u porodici, i dalje predstavlja ozbiljan i istrajan krivični, društveni i javnozdravstveni problem.
“Bilježi se i porast broja slučajeva od oko 20 odsto u odnosu na prethodne godine, te u odnosu na 2019. godinu, odnosno godinu prije pandemije, što je pokazatelj da su pandemija i izolacije rezultirali porastom nasilja u porodici”, rekla je Žižić.
Direktorica programa za Zapadni Balkan AIRE centra Braithwaite rekla je da društveno nametnuti rodni stereotipi isprepleteni su sa svim segmentima javnog i privatnog života žena na Zapadnom Balkanu.
Ona je navela da su rodno zasnovano nasilje, nejednak pristup obrazovanju, diskriminacija na radnom mestu, nisko političko učešće i nejednakost kada je u pitanju vlasništvo nad imovinom samo neki od štetnih simptoma i posledica duboko ukorenjene nejednakosti sa kojom se žene na ovim prostorima suočavaju u svakodnevnom životu.
“Zapadni Balkan je zaista napravio ključne početne korake u rešavanju ovih pitanja, usvajanjem međunarodnih ugovora i domaćih zakonskih okvira koji zabranjuju diskriminaciju i rodno zasnovano nasilje, ali se oni nedovoljno sprovode, zbog čega je uloga pravosuđa u tom pogledu ključna”, kazala je Braithwaite.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
