fbpx
NaslovnicaGlavna vijestĐukanović: EU imala manjak posvećenosti politici proširenja

Đukanović: EU imala manjak posvećenosti politici proširenja

Podgorica, (MINA) – Evropska unija (EU) imala je manjak entuzijazma i posvećenosti politici proširenja i integraciji Zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko godina, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović, dodajući da je to rezultiralo manjkom reformskog entuzijazma u vladama i zajednicama regiona.

Đukanović je to saopštio na Globalnom bezbjednosnom forumu u Bratislavi, na panelu „Sad ili nikad: Otključavanje evropske budućnosti za Zapadni Balkan”.

On je ocijenio da je Crna Gora najdalje odmakla u procesu pregovaranja sa EU i da je realno kazati da je najbliža zatvaranju pregovaračkih poglavlja.

Kako je naveo, kada EU odluči da primi sljedeću članicu Crna Gora bi mogla biti među prvim.

“Očigledno je da je EU imala manjak entuzijazma i posvećenosti svojoj politici proširenja i integraciji Zapadnog Balkana u posljednjih pet ili šest godina. To je logično rezultiralo manjkom reformskog entuzijazma u vladama i zajednicama država Zapadnog Balkana”, rekao je Đukanović.

Đukanović je rekao da se, nažalost, došlo do jedne ravnoteže nemoći i neučinkovitosti.

“Da smo mi sa Zapadnog Balkana optuživali EU, a EU optuživala nas, a jedini ko je profitirao su bile treće strane. Tako da su te treće strane očekivano ušle u onaj geopolitički prostor, jer u geopolitici ne može biti vakuma”, kazao je Đukanović.

On je dodao da je problem što su te treće strane ušle sa izrazito antievropske platforme.

Đukanović je naveo da Zapadni Balkan nije primarni cilj ruske destrukcije, već evropska bezbjednost i evropski sistem vrijednosti, a on se, prema njegovim riječima, napada iz svakog dijela Evrope.

On je naveo da je rezultat nepažnje agresija Rusije na Ukrajinu.

“Mi smo imali upozorenje na Zapadnom Balkanu, u Crnoj Gori je pokušan državni udar 2016. godine, sa istim ciljem – da se zaustavi Crna Gora na putu članstva u NATO”, rekao je Đukanović.

Kako je kazao, danas je Rusija upotrijebila samo mnogo brutalnije repertoar u Ukrajini, ali sa istim ciljem.

“Refleksija na to je bilo neko novo jedinstvo i nova odlučnost i efikasnost EU, i to je nešto što je ohrabrujuće. Imponovalo je svima da je EU pokazala veću robusnost da zaštiti svoju bezbjednost, sistem vrijednost i ozbiljnost svoje namjere da se bolje pozicionira kao geopolitički igrač”, dodao je Đukanović.

Đukanović je, komentarišući incijativu Open Blakan, kazao da u Crnoj Gori kao društvu koje teži demokratiji, postoje različita mišljenja o brojnim pitanjima, uključujući i to.

“Ono što je dobro, ne postoji razlika između Vlade, predsjednika i parlamenta u pogledu strateškog cilja, dakle svi zajedno želimo da Crna Gora bude što je moguće prije članica EU”, kazao je Đukanović.

On je naveo da “svi prepoznajemo da nam na putu dinamičnih reformi pomaže Berlinski proces”.

“To je regionalna inicijativa koja je lansirana u Berlinu, kao što mu i sami naziv kaže. Ali je on zaista ponudio jedan široki okvir, koji uključuje i zajedničko regionalno tržište i okvir saradnje koji počiva na evropskim standardima”, kazao je Đukanović.

Đukanović je kazao da je prije nekoliko dana čuo izjavu predsjednika Srbije Aleksandar Vučića, koji je rekao „mi odlično sarađujemo između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, ali imamo problem kada dođemo na granice Hrvatske ili EU“, rekao da u tome i jeste problem, zato što Open Balkan ne počiva na evropskim vrijednostima.

“Open Balkan počiva na dobroj inicjativi regionalne saradnje, ali umjesto saradnje na bilo kojim standardima i saradnje na evropskim standardima koje potencira Berlinski proces, logično je da biramo Berlinski proces”, rekao je Đukanović.

On je dodao da je otud i nepovjerenje čemu zapravo treba da posluži Open Balkan, i upitao – zašto dupliranje određenih inicijativa.

“Usredredimo se da iskoristimo kapacitet već započete inicijative kakva je Berlinski process”, rekao je Đukanović.

On smatra da je Open Balkan nastao kao inicijativa u trenutku rezignacije jednog broja zemalja i njihovih lidera, neučinkovitošću politike proširenja.

“Tada kada su shvatili da je neizvjesna perspektiva njihovih zemalja u EU, krenuli su u kreiranje jedne paralelne inicijative, koja bi trebala da posluži kao rezervni položaj za zemlje Zapadnog Balkana koje, po njima, neće imati evropsku perspektivu”, rekao je Đukanović.

Prema riječima Đukanovića, to je temeljna razlika.

“Ja mislim da nama pripada evropska perspektiva, nama pripada članstvo u EU, mi treba da učestvujemo u svim regionalnih inicijativama koje unapređuju naše kapacitete i našu saradnju, da u bliskoj budućnosti zauzemo svoju stolicu u EU”, dodao je on.

Upitan misli li da će biti predsjednik kada i ako se Crna Gora priključi EU i da li će se ponovo kandidovati, Đukanović je kazao da su to dugoročne prognoze.

“U ovom trenutku ne razmišljam šta će biti moja budućnost, hoće li i dalje biti politička ili će biti na nekom drugom kolosjeku”, rekao je Đukanović.

On je kazao da sa sigurnošću može da kaže da svakodnevno sa Vladom radi na tome da se deblokira pregovarački proces.

“Da dobijemo izvještaj o ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24, da to bude registrovano u godišnjem izvještaju o napretku i da na međuvladinoj konferenciji u decembru Crna Gora zatvori nekoliko poglavlja”, dodao je Đukanović.

On smatra da u jednom ozbiljnom poslu, koji očekuje od Vlade, Crna Gora nema šta da radi na pregovaračkim poglavljima duže od 2024. godine.

“Ja vjerujem da Crna Gora 2024. godine može i da će kazati mi smo interno spremni i sada očekujemo kakav je stav EU oko toga. Ko će tu biti na kom mjestu, manje je važno”, poručio je Đukanović.

Đukanović je, komenatrišući način prsitupa zemalja kandidata EU, rekao da je proces proširenja administratvino-tehničko i geopolitičko pitanje.

On je ocijenio da je Evropa tokom posljednih godina imala manjak pažnje prema Zapadnom Balkanu jer je, kako je naveo, potcijenila političku a sasvim zapostavila geopolitičku dimenziju tog pitanja.

“Kao rezultata toga na Zapadnom Balkanu dobili smo tešku konfuziju sa penetracijom antievropskih interesa kojima ćemo se morati da se bavimo i kad se zaustavi rat u Ukrajini. Rat će proći, ali najmanje šestogodišnje rusko hibirdno djelovanje na Zapadnom Balkanu je ostavilo posljedice”, kazao je Đukanović..

Prema njegovim riječima, vrlo često se u EU krugovima o evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana govori kao balkanskom pitanju.

Đukanović smatra da je to parekselans evropsko pitanje.

“Ukoliko Evropa ostavi na Zapadnom Balkanu ili bilo gdje drugo, prazan prostor za djelovanje antievropskih politika, to će Evropu činiti nekonkurentnom”, rekao je on.

Đukanović smatra da se “nalazimo pred novim geopolitičkim rapsletom”.

“Jasno je da (Vladimir) Putin neće ostvariti cilj da nas vrati u vrijeme Hladnog rata, ali je jasno da je i ovaj model geopolitike, koji je izgrađen nakon Hladnog rata, pokazao ozbiljne nedostatke i da smo mi pred stvaranje nove geopolitičke arhitekture”, kazao je Đukanović.

On je dodao da sve zanima gdje će tu biti Evropa.

“Ako ne shvatamo da će Evropa izgubiti konkuretnost ukoliko ne bude ujedinjena i stabilna onda smo mi u problem”, kazao je Đukanović.

Na ovo pitanje ključnu problem je politički, ako porukama koje čujete sa različitih političkih adresa vi shvatate da se na raznim evropskim adresama ne gleda jedanko na važnost ujedinjenja Evrope.

Na pitanje o dobijanju statusa kandidata Ukrajine za pregovore sa EU, Đukanović je kazao da misli da to treba podržati, jer status kandidata primarno počiva na političkom aspektu.

“Mislim da Evropa razmišljajući geopolitički o svojim konkurentima, od kojih su neki vrlo agresivni, treba da pošalje jasnu poruku da su Ukrajina I druge zemlje koje to žele poželjni kao kandidati za članstvo”, rekao je Đukanović.

On je istakao da je protiv toga sam da se kreiraju prečice za članstvo i da smatra da treba dati status kandidata, a nakon toga nastaviti sa istrajnim insistiranjem na reformama koje treba da dovedu do usvajanja standard ana bazi kojih će konkretna zemlja postati članica.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Bečić: Vraćeno povjerenje građana u institucije

Podgorica, (MINA) – Postizanje političke stabilnosti i smirivanje tenzija u društvu jedan je od...