Podgorica, (MINA) – Uticaj klimatskih promjena na šumske ekosisteme u Crnoj Gori zahtijeva značajnu pažnju struke i ukupnog društva, poručio je načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ranko Kankaraš, navodeći da su degradacioni procesi najčešći u izdanačkim šumama, koje pokrivaju primorski i središnji dio države.
Kankaraš je kazao da su šume ekosistem koji pokriva skoro trećinu ukupne površine planete, a da je u Crnoj Gori to mnogo veći procent.
„Šume zahvataju površinu od 70 odsto teritorije države i samim tim uticaj klimatskih promjena na šume u Crnoj Gori mora imati značajnu pažnju, kako struke, tako i ukupnog društva“, rekao je Kankaraš u intervjuu agenciji MINA.
Crna Gora, kako je kazao, nema problem sa stabilnošću visokih šuma, već su degradacioni procesi najčešći u izdanačkim sastojinama, koje pokrivaju primorski i središnji dio države.
Prema riječima Kankaraša, klimatske promjene sada već izvjesno i dokazano utiču na šumske ekosisteme, a njihov uticaj je dvostruk.
Govoreći o pozitivnom uticaju, on je kazao da povećane temperature vazduha i duži vegetacioni periodi utiču na rast i razvoj šuma, tako da određenim šumama, kao što su termofilne koje vole više svjetlosti, pogoduje promjena klime u tom smislu.
Kankaraš je rekao da je negativni uticaj, koji je daleko izraženiji, prevashodno vezan za procese koji dovode do sušenja i propadanja šuma kroz određene vidove degradacije.
On je kazao da je, prema izvještajima nadležnih organa i stručnih službi, petina crnogorskih šuma podložna raznim oblicima degradacije.
Kankaraš je pojasnio da je sušenje šuma pojava koja je završna faza i ukazao na primarne i sekundarne uzročnike nastanka tog procesa.
Prema riječima Kankaraša, klimatske promjene su svakako jedan od primarnih uzročnika, a njihov uticaj se ogleda u tome da slabe životne uslove za razvoj biljaka i šumskog drveća.
„Razni uslovi, koji se tiču smanjenja količine padavina, povećanja temperature, veće evaporacije vode iz šume, dovode do toga da režim voda bude poremećen i da šumsko zemljište ima manju količinu vode“, naveo je Kankaraš.
Sekundarni uzročnik sušenja šuma su, kako je kazao, štetočine poput parazitskih gljiva i štetnih mikroorganizama.
„Između ostalog, to su i potkornjaci u četinarskim šumama, kao jedan od faktora, a najvažniji faktor su izmijenjeni klimatski uslovi, i oni ustvari dovode do nestabilnosti šuma“, rekao je Kankaraš.
Govoreći o negativnim uticajima klimatskih promjena, on je naveo da one dovode i do rizika od nastanka i širenja šumskih požara. „Šumski požari su neprijatelj broj jedan naših šuma i oni ih mogu značajno devastirati“.
Odgovarajući na pitanje koliki problem predstavlja eksploatacija šuma, s obzirom na to da ih mnogi vide kao najbolju odbranu od klimatskih promjena, Kankaraš je kazao da je period od posljednjih 20 godina karakterisalo koncesiono korišćenje šuma koje, kako je ocijenio, nije dalo rezultate ni u pogledu njihove ekonomske valorizacije, niti u pravcu održanja šuma.
„Zbog toga smo se odlučili da taj koncept bude promijenjen i donešen je novi zakon o šumama, koji stupa na snagu sljedeće godine, kada će se definitivno promijeniti koncept upravljanja“, rekao je Kankaraš.
On je kazao da je karakteristika koncepta koji se primjenjivao 20 godina bila da se iz šuma uzima primarno kvalitetno drvo, koje služi za industrijsku proizvodnju.
„Ono što se mora promijeniti i što mora biti aktivnost u narednom periodu jeste da se primarno iz šume uklanjaju stabla koja su lošeg fiziološkog stanja i prestara. Moramo iz trenda korišćenja kvaliteta preći u trend njege šuma i uzgojnih mjera, koje će dovesti do toga da stabilnost šuma u Crnoj Gori bude uvećana“, istakao je Kankaraš.
Jedan od problema je, kako je naveo, i bespravna sječa šuma.
Kankaraš je kazao da je jedan od načina za rješavanje tog problema represivno djelovanje – procesuiranja pojedinaca koji se bave bespravnim sječama.
U tom dijelu se, kako je rekao, u posljednje vrijeme ulažu napori, ali će takve pojave suštinski promijeniti novi koncept koji se odnosi na osnivanje državnog preduzeća za gazdovanje šumama.
Kankaraš je dodao da taj koncept podrazumijeva da kontrola bude na većem nivou, kao i da zahtijeva saradnju više nadležnih organa, pojedinaca i službi, a sve u cilju sprečavanja takvih negativnih pojava.
On je naveo da se, prema informacijama nadležnih službi, u Crnoj Gori godišnje bespravno posječe oko pet hiljada metara kubnih drvne mase.
Odgovarajući na pitanje koje mjere još treba da preduzmu nadležne institucije, a kako bi se smanjile ekološke i ekonomsko-društvene posljedice eventualnog propadanja šuma, Kankaraš je rekao da je okvir zaštite mnogo širi od donošenja samo jednog zakonskog propisa.
Kankaraš je podsjetio da je Crna Gora usvojila Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030. godine, navodeći da taj dokument sadrži komponentu koja se odnosi na klimatske promjene i zaštitu crnogorskih prirodnih resursa.
On je dodao da je Ministarstvo poljoprirode, šumarstva i vodoprirode uradilo novu strategiju razvoja šumarstva, koja čitavo poglavlje posvećuje uticaju klimatskih promjena na šume i šumska zemljišta.
„Moramo raditi na adaptaciji na klimatske promjene. Dakle, ako na nešto ne možete da utičete u smislu da izmijenite to, onda morate da se prilagođavate. Mi kroz planske dokumente u šumarstvu moramo naći mehanizme kojima ćemo odgovoriti na takve uticaje“, kazao je Kankaraš.
Govoreći o mjerama koje se odnose na prevenciju nastanka šumskih požara, on je istakao da se mora voditi računa o šumskom redu, da se broj stabala po hektaru u visokim prirodnim sastojinama mora dovesti na optimalni nivo.
„Mora se stvoriti infrastruktura, da imamo ako požar nastane adekvatan infrastrukturni odgovor i pristup šumama, u smislu presjecanja najgušćih djelova i čišćenja šumskih puteva, kao i mapiranja zona u kojima su rizici za nastanak šumskih požara visoki“, naglasio je Kankaraš.
On je kazao da preduzeće za gazdovanje šumama treba da ima jedinice sposobne da djeluju u gašenju požara u svim šumskim kompleksima u Crnoj Gori.
„I da to bude na principu brzog djelovanja, gdje će takve mobilne jedinice djelovati odmah, u fazi nastanka požara“, dodao je Kankaraš.
On je, odgovarajući na pitanje kakva budućnost čeka crnogorske šume, ako se ostvare projekcije koje se odnose na porast temperature i duže sušne periode, kazao da generalno govoreći areali šuma u Crnoj Gori neće biti smanjeni.
Može doći, kako je rekao Kankaraš, do pomjeranja u horizontalnom i vertikalnom smislu određenih vrsta šuma, prije svega smrče.
On je pojasnio da to znači da će se šume smrče pomjerati na veće nadmorske visine ili nestajati sa određenih prostora, a da će to mjesto nastaniti termofilne šume koje mogu da rastu i razvijaju se na takvim prostorima.
Govoreći o mjerama koje treba sprovoditi protiv štetnih organizama i biljnih bolesti, Kankaraš je ukazao da one moraju biti pravovremene i da zahtijevaju veće angažovanje šumarske struke.
„Moramo voditi računa i o tome da se obnove sve šumske površine, koje su degradirane požarima, ili procesima sušenja šuma. Dakle, i to je jedan od naših ključnih zadataka“, poručio je Kankaraš.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
