Podgorica, (MINA) – Desne partije u vlasti ne mogu ugroziti put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), ocijenio je nekadašnji crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, dok je bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić apostrofirala značaj kontinuiteta pregovaračke strukture za uspjeh na evropskom putu.
Pusić i Darmanović su to kazali u proudcast-u koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) realizuje u partnerstvu sa agencijom MINA i Fondacijom Fridrih Ebert (FES).
Pusić smatra da bi za region bilo vrlo važno da Crna Gora postane članica EU.
“Crna Gora je vrlo važna za stabilnost i sigurnost cijelog Zapadnog Balkana ili jugoistične Evrope”, rekla je Pusić.
Kako je kazala, zabrinjavajuće je da, s jedne strane, neko ponavlja da je za članstvo Crne Gore u EU, a da se stalno mijenja sastav pregovaračkog tima i da se u tu strukturu “guraju” političari umjesto visokih profesionalnih državnih službenika.
Pusić je naglasila da je proces pregovora vrlo komplikovan i težak tehnički, ali i politički.
“Ako EU ne vidi da postoji jedan sistematski rad, nego da se svakih godinu-dvije promijeni cijela ekipa i sastav pregovaračkog tima, ja bih rekla da time, s jedne strane, tvrdite – mi smo za članstvo, a s druge strane radite vrlo efikasno na tome da se to ne dogodi”, rekla je Pusić.
Zato bi, smatra ona, bilo važno da se iskoristi akteulni trenutak i da se drži kontinuitet i počnu gledati one stvari koje su od značaja za Crnu Goru u pregovorima.
Pusić je navela da su te stvari, na primjer, posmatranje toga koje države su dobile izuzetke od nekih pravila koji bi odgovarali i Crnoj Gori ili koje države su dobile odgođenje rokova za sprovođenje i primjenu nekih evropskih zakona.
“Postoji niz stvari koje bi morale biti sastavni dio jednog kontinuiteta i pregovaračkog tima i samih pregovora, da bi oni imali šansu za uspjeh i da bi svi koji tvrde da jesu za ulazak Crne Gore u EU imali neku vjerodostojnost”, istakla je Pusić.
Ona je kazala da ne bi bilo prvi put da Crna Gora propusti priliku za članstvo u EU.
“Već je bilo par puta – sad ili nikad, odnosno taj prozor koji je predstavljao šansu, koji je propušten i on se zatvorio. I 2019. i 2020. godine su svi smatrali da će Crna Gora brzo biti članica EU”, rekla je Pusić.
“Dobro je da se vlast mijenja, a pitanje je samo zašto. Dakle, stara vlast nije pala zbog korupcije, iako se to puno ponavljalo, nego je pala zbog svoje proevropske orijentacije”, navela je Pusić.
Kako je kazala, to je problem u sagledavanju aktera sadašnje vlasti.
Ona je naglasila da je istina da u Crnoj Gori postoji određena politička volja.
„Ulazak u EU uključuje puno ispunjavanja kriterijuma, puno raličitih stvari, ali je to politička odluka i zemlje i zajednice, dakle i same EU”, pojasnila je Pusić.
Ona je istakla da svaka država koja u EU uđe, po sadašnjim pravilima, u Evropskom savjetu ima pravo veta.
“Svašta se tu može napraviti, kao što vidimo da Orban radi čuda po EU, skupljajući novac s jedne strane, a blokirajući mnoge odluke koje inače imaju podršku u EU. Tako da su institucije EU vrlo oprezne”, navela je Pusić.
Darmanović je, govoreći o tome da li rast desnice u Crnoj Gori može da ugrozi put ka EU, ocijenio da se to ne može desiti.
“Mislim da ne ili nadam se da ne. Kao što vidite, jedna od dvije partije koje su veoma desne tvrdi da je veliki zagovornik EU”, dodao je Darmanović.
On je podsjetio da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić nedavno slavodobitno izjavio da će Crna Gora biti sljedeća članica EU.
“Tako da i oni traže svoje puteve. U našem društvu imate više od 70 odsto podrške javnog mjenja za članstvo u EU, to je jedina ideja koja u Crnoj Gori odnosi ubjedljivu pobjedu kada je sučelite sa drugim idejama”, rekao je Darmanović.
Kako je naveo, za članstvo u EU su gotovo svi učesnici u političkom spektru u Crnoj Gori.
“Tako da se ja nadam da, ipak, desnica u vlasti neće biti faktor sprečavanja puta ka EU – ne članstva, jer smo daleko od članstva”, naglasio je Darmanović.
On je istakao da je pitanje kakav će biti uticaj iz Srbije i da li će ona aktivno koristiti svoje proksije da bi se stvari u Crnoj Gori komplikovale kada je u pitanju evropska agenda, dodajući da ne treba zanemariti ni ruski faktor.
Darmanović je rekao da je rast desnice povezan sa nekoliko faktora, koji su i globalni.
“Kriza iz 2008. godine, proces globalizacije, migratorni talas poslije arapskog proljeća, doveli su do toga da su desne stranke pokazale izvjesnu alternativu u odnosu, ne samo na centrističke partije lijeve i desne, nego da su one na neki način izazovi demokratskom poretku”, objasnio je Darmanović.
Kako je rekao, narativ desnih partija u velikoj mjeri predstavlja izazov za temeljne principe demokratskog društva.
Prema riječima Darmanovića, te stranke su ublažile stavove oko EU i nijesu više toliko “egziteri”, ali njihovi stavovi o manjinama, ženskim i LGBT pravima, politikama koji se vode na nacionalnim nivoima, mogu dovesti do ugrožavanja temeljnih demokratskih institucija.
“Američki izbori će, kad je ovo pitanje na stolu, imati veliki uticaj. Nije svejedno kako će se ti izbori završiti”, dodao je Darmanović.
On je, govoreći o promjenama u Crnoj Gori, istakao da više nema dominante partije i da nijedna stranka ne osvaja više od 25-26 odsto glasova na izborima, što, kako je naveo, tjera učesnike na pregovore, kompromise i ustupke.
“Vlade danas u Švedskoj i Finskoj zavise od desnih partija, ali to su drugačiji ambijenti, drugačije države, tamo demokratija nije dovedena u pitanje”, rekao je Darmanović.
On je, govoreći o dobijanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) u junu, rekao da vjeruje da će Crna Gora „prije dobiti IBAR, nego što neće“.
Darmanović je podsjetio da su završena neka imenovanja u pravosuđu, ističući da nema sumnje da iza nekih od tih imenovanja stoje partijski pregovori.
Prema njegovim riječima, oduvijek je imenovanje sudija Ustavnog suda bilo predmet partijskih pregovora, a od momenta kada je u Ustav unijeto da je za izbor sudija potrebna dvotrećinska većina sama vladajuća koalicija nikad nije dovoljna.
“I sad za jednu instituciju, koja treba da bude uzor nezavisnosti, jer se bavi odbranom Ustava i ustavnog sistema, imate pregovore koji otprilike, pretpostavljam, izgledaju tako da partijski predstavnici sjednu i kažu – ima sedam sudija, i vladajući predstavnici vjerovatno kažu – OK, četiri naša, tri vaša”, rekao je Darmanović.
On je dodao da se na Balkanu i u Crnoj Gori visoka sudska imenovanja često odvijaju na takav način.
“Bez obzira na to, evropska tijela su bila zadovoljna što je do tih imenovanja došla”, rekao je Darmanović.
“Mislim da EU želi, ako ikako može, bar jedan pozitivan primjer sa Balkana i da je Crna Gora u tom smislu ozbiljan kandidat”, rekao je Darmanović.
On je istakao da je rusko-ukrajinski rat otvorio oči svima da postoji opasna revizionistička sila u Evropi i da je EU vjerovatno postala više geopolitička nego ranije jer, ako je napadnuta velika država kao Ukrajina, svašta se može desiti bilo gdje u regionu.
“A Balkan je, kao i sve, naročito većinski pravoslavne, zemlje, izuzetno osjetljiv na ruski uticaj”, istakao je Darmanović.
On je ukazao da u EU postoji jedna prepreka, a to je način odlučivanja, jer svaka članica ima pravo veta, ali i podsjetio da francuski predsjednik Emanuel Makron odavno insistira na tome da se to mora promijeniti.
Kako je ocijenio, moguće da Crna Gora neće trpjeti ni u tom scenariju, jer je toliko mala da EU može da je, na neki način, prihvati u svoj sistem, ako država bude završavala “domaće zadatke”.
Darmanović je istakao da glasanja koja se tiču evropskih vrijednosti, iako nemaju praktični značaj, dosta govore, navodeći da predstavnik vladajuće stranke nije mogao da digne ruku za prijem Kosova u Savjet Evrope, jer nije smogao snage ili mu je partija tako instruirala.
“Oni će objasniti evropskim partnerima da to nema nikakve važnosti, da je to samo za unutrašnje biračko tijelo. Ali, nije baš tako”, rekao je Darmanović.
Pusić je, govoreći o značaju evropskog projekta na Zapadnom Balkanu, rekla da je najznačajniji rezultat tog projekta izgradnja države i institucija.
Kako je kazala, za EU dugo proširenje na Zapadni Balkan nije bilo tako važno.
“Mislim da je nakon agresije Rusije na Ukrajinu to značajno dobilo na važnosti. Na neki način, već je dobilo na važnosti i 2014, nakon aneksije Krima i napada na Donbas, zato što je od tog vremena Rusija počela gledati na EU kao na neprijatelja”, pojasnila je Pusić.
Prema njenim riječima, Zapadni Balkan je glavni prostor kroz koji Rusija vodi neku vrstu delegiranog sukoba sa EU.
“Kroz destabilizovanje Zapadnog Balkana, Rusija destabilizuje Evropu. To je i Evropi jasno i iz tog razloga postaje ponovo mnogo značajniji Zapadni Balkan u evropskoj perspektivi i članstvu”, ocijenila je Pusić.
U osvrtu na nedavno okončane izbore u Hrvatskoj, ona je navela da na tim izborima niko nije sasvim izgubio, niti pobijedio, uz napomenu da je rezultat nije nimalo iznenadio.
Pusić je ocijenila da je najvjerovatniji ishod da će HDZ sastaviti parlamentarnu većinu i Vladu sa Domovinskim pokretom koji je, kako je rekla, „otpadak od HDZ-a i sastoji se od ljudi koji su izašli iz HDZ-a jer im je Plenković bio previše umjeren“.
“Očekujem da će oni sastaviti većinu i vladu, i ne očekujem da će to dugo trajati”, rekla je Pusić.
Ona je kazala da je hrvatski slučaj specifičan i da će se vidjeti da li će se tako glasati na izborima za Evropski parlament, ali i podsjećajući na neke prognoze koje ukazuju da će na tim izborima vrlo dobro proći desnica.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
