Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori svaki peti srednjoškolac je bio žrtva vršnjačkog nasilja, a njih 56 odsto je svjedočilo tom negativnom obliku ponašanja, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije (NVO) Juventas.
Kako prenosi PR Centar, izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović, kazala je da se ponavljaju podaci iz ranijih istraživanja.
“U školi se u potpunosti osjeća sigurno manje od polovine srednjoškolaca, oko 50,5 odsto ih se ne osjeća u potpunosti sigurno ili ne želi da govori o tome, dok se uopšte ili uglavnom ne osjeća sigurno sigurno svaki deseti srednjoškolac”, dodala je Vujović.
Kako je dodala, istraživanje je pokazalo da preko 50 odsto srednjoškolaca smatra da se ostali učenici osjećaju sigurno u školi.
“Za 5,5 odsto srednjoškolaca smatraju da se uopšte ne osjeća sigurno, dok se uglavnom i uopšte ne osjeća sigurno skoro svaki peti srednjoškolac“, rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da je svaki peti srednjoškolac izjavio da je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
„Kada tvom podatku dodamo 9,1 odsto onih koji nijesu sigurni, jer možda ne znaju tačno šta je vršnjačko nasilje i mogu da ga prepoznaju, imamo 30 odsto srednjoškolaca koji kažu da su bili žrtva vršnjačkog nasilja ili da nijesu sigurni da li su billi žrtve nasilja“, navela je Vujović.
Ona je kazala je da srednjoškolci koji su bili žrtve vršnjačkog nasilja većinom razgovaraju sa roditeljima o tome, dok njih 26 odsto nije razgovaralo ni sa kim.
„Kada smo ih pitali za razloge zbog kojih nisu razgovarali o vršnjačkom nasilju, najviše srednjoškolaca je odgovorilo zato što su mislili da im niko neće pomoći. Nakon toga slijedi odgovor da su se osjećali posramljeno, jer su bili žrtve vršnjačkog nasilja“, rekla je Vujović.
Ona je dodala da je značajan procenat onih koji nijesu znali kome da se obrate, dok je 12 odsto srednjoškolaca reklo da su se bojali da neće dobiti podršku i pomoć i da će situacija dalje da eskalira.
Kako je dodala, većina srednjoškolaca svjedočila je vršnjačkom nasilju, njih 56 odsto.
„Imamo i podatak da nezanemarljiv broj njih kaže da je jednom nedeljno, više puta nedeljno ili svakodnevno svjedoči slučajevima vršnjačkog nasilja u svojoj školi, a 7,3 odsto je navelo svakodnevno svjedoči tim slučajevima“, kazala je Vujović.
Ona je, govoreći o nasilju u onlajn sferi, istakla da većina srednjoškolaca kaže da nije iskusila nasilje u online sferi, njih 60,5 odsto.
„Dalje, istraživanje je pokazalo da se desilo više puta, jednom ili da ne želi da odgovori 40 odsto srednjoškolaca da su se osjećali povrijeđeno, uplašeno ili potišteno zbog toga što je neko od učenika iz njihove škole napisao neki komentar ili postavio neku fotografiju na društvenim mrežama“, rekla je Vujović.
Ona je kazala je i da većina srednjoškolaca smatra da kazne nijesu dovoljno stroge kad je u pitanju vršnjačko nasilje.
„U Juventasu ne smatramo da treba prvenstveno represivno djelovati kad je u pitanju vršnjačko nasilje, već da je potrebno djelovati preventivno“, navela je Vujović.
Ona je navela da su srednjoškolci u velikoj mjeri saglasni da bi trebalo da postoji više edukacije o vršnjačkom nasilju u školi.
„Na pitanje „Šta bi savjetovao/la nekome ko doživljava vršnjačko nasilje?“, većina srednjoškolaca odogovara da treba da se obrati odrasloj osobi za pomoć“, rekla je Vujović.
Vujović je poručila da je škole potrebno učiniti potpuno bezbjednim i uvesti svrsishodne intervencije za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja.
Ona je navela da već postoje akcioni planovi, programi za suzbijanje vršnjačkog nasilja i timovi u školama.
“Ali nijesu sve škole upoznate sa postojećim programima, nijesu u svim školama zaposleni dovoljno edukovani na temu vršnjačkog nasilja i nije usupostavljena ujednačena kontrola sprovođenja predviđenih mjera za suzbijanje vršnjačkog nasilja u obrazovnim ustanovama”, upozorila je Vujović.
Istraživanje je sprovedeno tokom maja i juna na uzorku 882 učenika, u partnerstvu sa Unijom srednjoškolaca, u okviru projekta Libela – Doprinos očuvanju multinacionalnog sklada među mladima, koji je finansiralo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
