Podgorica, (MINA) – Vlada Crne Gore treba da pokrene međunarodnu arbitražu u vezi sa izgradnjom hidroenergetskih objekata na Cijevni, saopštili su iz nevladine organizacije Grin houm /Green home/, navodeći da se u prekograničnom dijelu sa Albanijom intezivno grade dvije hidroelektrane ozbiljnih kapaciteta.
Iz te NVO kazali su da su njihovi predstavnici u subotu tokom terenske posjete rijeci Cijevni u prekograničnom dijelu sa Albanijom svjedočili intezivnoj izgradnji hidroenergetskih objekata.
Izvršni direktor Grin Houma Nataša Kovačević, kazala je da je Riječ o dvije hidroelektrane ozbiljnih kapaciteta.
“Očekujemo od Vlade Crne Gore da organizuje hitnu stručnu posjetu terenu, pokrene međunarodnu arbitražu i iskoristi sve druge mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi se spriječili i sveli na najmanju moguću mjeru uticaji koje će mHE donijeti zaštićenom području Cijevne u Crnoj Gori”, navela je Kovačević u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
Ona je objasnila da je jedna hidroelektrana u gornjem toku, Cijevna Selčanska, započeta prema podacima sa informativne table 15. maja ove godine, i da će njena izgradnja trajati dvije godine uključuje dva glavna vodozahvata i nekoliko dodatnih preusmjerenja pritoka.
Kovačević je rekla da druga hidroelektrana nizvodno, koja je u finalnoj fazi, naselje Tamara, koristi protočnu tehniku bočnog zahvatanja voda, koja se koristi za idroelektrane od 5-10MW instalisane snage i veće.
“U postavljene cijevi promjera oko 130cm, na dužini oko 2,3 kilometra i više zapremina vode iznosi oko tri hiljade metara kubnih vode, što će i tokom vodnog perioda zahvatati gotovo svu količinu vode iz Cijevne (prosječni višegodišnji proticaj na mjernoj stanici Trgaj iznosi 24,9m3/s)”, upozorila je Kovačević.
Ona je kazala da tu nijesu uključene mHE na drugim pritokama, poput Cijevne Vuklitske, koje dodatno multiplikuju uticaje na donji tok te rijeke.
“Poražavajuća je činjenica da nadležna ministarstva i stručne institucije Crne Gore, nakon godinu, ne žele da pokrenu ozbiljne postupke na međunarodnom nivou a protiv albanskih institucija koje otvoreno krše propise o prekograničnim uticajima na životnu sredinu i informisanju javnosti”, smatra Kovačević.
Ona je rekla Vlada i resorna ministarstva imaju sve mehanizme u rukama – polazeći od mogućnosti iniciranja međunarodne arbitraže u skladu sa Okvirnim Sporazumom o vodoprivrednim odnosima između Crne Gore i Albanije, otvaranja slučaja ispred Sekretarijata Energetske Zajednice ili slučajeva ispred Sekretarijata Bernske ili ESPOO Konvencije.
Kovačević je podsjetila da je Green Home, na Ministarskom sastanku o prelasku država Zapadnog Balkana na čistu energiju, u februaru ove godine uputio otvoreno pitanje predstavniku Ministarstva Infrastrukture i Energije Albanije o razvoju malih HE na Cijevni.
Ona je navela da su na to dobili odgovor da su svi radovi obustavljeni jer je dokumentacija za projekte bila nedostatna i da će procjene uticaja ovih zahvata na životnu sredinu jednom kad budu urađene, biti poslate Crnoj Gori.
“Informacije do danas nismo dobili, dok radovi ne staju. Cijevi su već ukopane u koritu rijeke, postavljene na noseće mostove, betonirani zahvati i brana, te se izvode radovi na mašinskoj zgradi nakon čega će se rijeka konačno ucijeviti”, kazala je Kovačević.
Ona je poručila da je izuzetno važno da se pristupi hitnom utvrđivanju hidrološkog, fizičko-hemijskog i ekološkog nultog stanja rijeke Cijevne na najuzvodnijem dijelu kao referentnog stanja za monitoring osjetljivih podzemnih i površinskih voda, kojima sa isušivanjem dijelova rječnog korita prijeti nestanak.
