Podgorica, (MINA) – Nadležni u Crnoj Gori treba da utvrde odgovornost onih koji ne postupaju po zakonu, urade podrobnu analizu propusta institucija u slučajevima femicida i na osnovu njenih rezultata kreiraju nove efikasne politike, poručila je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Ona je u izjavi za Pobjedu navela da je to jedini ispravan način da se prevaziđe stanje strukturalne diskriminacije žena i djece žrtava nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković ranije je najavila da će ta partija predložiti Skupštini da se femicid ubuduće tretira kao posebno krivično djelo za koje je predviđena kazna minimum 15 godina zatvora, pa sve do kazne dugotrajnog zatvora.
Raičević je podsjetila da je ideju o uvođenju femicida kao posebnog krivičnog djela najavio i premijer Dritan Abazović prisustvujući Osmomartovskom maršu.
Zakon, kako je istakla, treba da prepozna mizoginu prirodu tog zločina, odnosno rodnu motivaciju koja stoji iza ubistava žena i problema nasilja nad ženama, ali isto tako i iza ubistava i nasilja prema gej, nebinarnim i transrodnim osobama.
Raičević je rekla da je tačno da bi uvođenje femicida kao krivičnog djela dodatno ukazalo na uzrok nasilja koji leži u nejednakosti između muškaraca i žena.
Ona je kazala da je posebno brine što su istraživanja, koja su rađena u južnoameričkim državama koje su uvele to krivično djelo, pokazala da takvo zakonsko rješenje nužno ne garantuje napredak u prevenciji i istrazi femicida, niti garantuje zaštitu žrtava.
“Manje me zanimaju zakoni koji će se primjenjivati onda kada je žena već ubijena, u odnosu na one koji omogućavaju efikasnu prevenciju, istragu i pristup žrtava pravdi, a takve manje-više imamo, ali se ne primjenjuju kako treba”, navela je Raičević.
Ona je podsjetila da Krivični zakonik već propisuje da se pri odmjeravanju kazne kao otežavajuća okolnost cijeni ako je krivično djelo učinjeno iz mržnje.
Prema riječima Raičević, potrebno je insistirati na shodnoj primjeni te opšte odredbe na djela nasilja nad ženama i druga rodno motivisana krivična djela.
“Imamo i član 144 „teško ubistvo“, koji se, takođe, može proširiti na način da obuhvati ubistva počinjena zbog pola ili rodnog identiteta žrtve”, rekla je Raičević.
Osim toga, kako je poručila, potrebno je povećati minimalne kazne za sve oblike nasilja koje prepoznaje Istanbulska konvencija, unaprijediti procjenu rizika i primjenu hitnih zaštitnih mjera, koje su dobar alat za prevenciju nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
Prema riječima Raičević, potrebno je poboljšati administrativnu evidenciju i napraviti registar femicida, koji će omogućiti evidentiranje tih slučajeva kako bi se oni analizirali i prevazilazila loša praksa u zaštiti žrtava.
“Ni pored velikog broja femicida za malu Crnu Goru, nijedan naš apel prema prethodnoj vladi nije rezultirao konkretnom akcijom, što ukazuje na to da pitanja života žena i djece nijesu bila u njenom fokusu. Na potezu je sadašnja Vlada”, rekla je Raičević.
Ohrabruje, kako je navela, inicijativa aktuelne vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović da u saradnji sa civilnim sektorom uradi smjernice za efikasnije postupanje tužilaštva.
“A primjećujemo i da među novoimenovanim mladim sudijama i tužiocima ima onih koji su spremni da revnosno rade na suzbijanju tog problema”, navela je Raičević.
Članica Ženskog kluba Skupštine Božena Jelušić Pobjedi je kazala da veliki broj femicida u maloj Crnoj Gori otkriva slabosti ukupnog sistema.
Rješenje za nemile događaje koji su prečesti u Crnoj Gori, a u kojima je žena prebijena ili čak ubijena, Jelušić vidi u nultoj toleranciji na nasilje u porodici, osobito prema djeci i ženama.
Ona je navela da su pooštrene kazne, ali se slabost tužilaštva i sudstva ogleda kako u kvalifikacijama djela, tako i u najnižim kaznama po težini.
“Tek kad se kredibilitet sudstva, tužilaštva i policije u postupanju povrati, moći će da se govori o promjenama”, kazala je Jelušić.
Ona je ocijenila da socijalni centri u Crnoj Gori nemaju dovoljno kapaciteta, često ni znanja da pomognu, a uz to su izloženi pritisku nasilnika.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
