Podgorica, (MINA) – Radna grupa za izradu smjernica za primjenu Sporazuma o priznanju krivice biće ubrzo formirana, dogovoreno je na sastanku predstavnika Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.
Iz Vrhovnog suda saopšteno je da će članovi radne grupe biti iz tog i Apelacionog suda, Višeg suda u Podgorici, VDT, Specijalnog državnog tužilaštva, Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, kao i jedan ekspert.
Vršiteljka dužnosti (v.d.) predsjednika Vrhovnog suda, Vesna Vučković, istakla je da je izrada smjernica za primjenu Sporazuma o priznanju krivice obaveza i prema Akcionom planu Savjeta za vladavinu prava, s obzirom na to da Evropska unija ukazuje da treba izvršiti reviziju primjene sporazuma koji dominiraju u sudskoj praksi.
Ona je rekla da bi smjernice riješile pitanje blage kaznene politike sudova.
„Sporazum o priznanju krivice je dobar način da se okrivljeni za kratko vrijeme dovede pred sud. Osim što bi se ubrzao postupak, značajno bi se smanjili i njegovi troškovi”, rekla je Vučković.
Vučković je ocijenila da je pitanje samo koja je donja granica ispod koje ne smije da se ide prilikom sklapanja takvog sporazuma, odnosno da li je okrivljenom prihvatljiviji sporazum ili redovni sudski postupak.
Zato je, kako je navela, jako bitno što će u budućoj radnoj grupi učestvovati i predstavnici sudova.
V.d. Vrhovne državne tužiteljke, Maja Jovanović, predstavljajući nacrt za buduće smjernice koje je uradilo VDT, kazala je da su u tom dokumentu prepoznati problemi i nedostaci trenutne primjene Sporazuma o priznanju krivice.
Jovanović je navela da nacrt predstavlja detaljnu osnovu na kojoj će radna grupa, za veoma kratko vrijeme, moći da izradi nove smjernice.
„Jedna od preporuka je da se iz Sporazuma o priznanju krivice isključe krivična djela pranja novca i trgovine ljudima“, rekla je Jovanović.
Rukovoditeljka Višeg tužilaštva u Podgorici, Lepa Medenica, smatra da je Sporazum o priznanju krivice veoma bitan u predmetima u kojima ima više okrivljenih.
„Ako izanaliziramo koliko kod nas traju takvi postupci, očigledno je da bi sporazum značajno skratio vrijeme trajanja sudskog postupka, a ušteda vremena značila bi i uštedu finansijskih sredstava koja se troše tokom postupka“, rekla je Medenica.
Sekretarka Vrhovnog suda Ksenija Jovićević Korać, jedna od autorki Analize kaznene politike, kazala je da je taj sud aktivno radio na izradi analize.
Ona je istakla da su evropskim ekspertima tokom nedavne posjete Vrhovnom sudu detaljno predočeni razlozi koji u značajnoj mjeri uslovljavaju broj potpisanih sporazuma o priznanju krivice.
Kako je kazala, to se prvenstveno odnosi na broj sudnica i na kancelarije sudija u kojima se veoma često održavaju suđenja, ali i sudski depozit u kome se skladište oduzeti dokazi poput narkotika ili oružja.
“Tako su na praktičan način mogli uvidjeti opravdanost primjene Sporazuma, u cilju postizanja efikasnosti krivičnog postupka“, pojasnila je Jovićević Korać.
Iz Vrhovnog suda su istakli da je u posljednjih šest godina, od 480 postignutih sporazuma o priznanju krivice, odbijeno svega osam.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
