Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori prošle godine nije bilo značajnih promjena po pitanju stanja ljudskih prava, a vlada nije poštovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, iako je to predviđeno Ustavom i zakonima, ocijenio je Stejt department u novom izvještaju.
Godišnji izvještaj Stejt department o stanju ljudskih prava širom svijeta danas je u Vašingtonu predstavio američki državni sekretar Entoni Blinken.
U izvještaju je ocijenjeno da vlada nije poštovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, iako je to predviđeno Ustavom i zakonima, prenosi Glas Amerike.
“Pojedine nevladine (NVO) i međunarodne organizacije i pravni eksperti tvrdili su da su na tužioce i sudije uticali politički pritisak, korupcija i nepotizam. Proces imenovanja sudija i tužioca bio je ispolitizovan”, naglašava se u izvještaju.
Navodi se i da je korupcija bila značajan problem u zemlji, a da vlada nije efikasno primjenjivala zakon koji predviđa krivično kažnjavanje slučajeva korupcije među zvaničnicima.
Stejt department u izvještaju je ukazao da su NVO kritikovale Agenciju za sprečavanje korupcije zbog nedostatka transparentnosti i ukupne efikasnosti, ali i prakse da se ne bavi slučajevima navodne korupcije prije svog osnivanja 2016. godine.
Stejt department je naveo da je Specijalno državno tužilaštvo gonilo slučajeve organizovanog kriminala i korupcije i da je sa Specijalnim policijskim odjeljenjem preduzelo niz akcija prošle godine protiv visokih zvaničnika, uključujući hapšenja ili podizanja optužnica za zloupotrebu položaja, stvaranje kriminalne organizacije i trgovinu drogom.
Prema izvještaju, izbori u Crnoj Gori su uglavnom bili fer i nije bilo zloupotreba i nepravilnosti.
Podsjeća se na izvještaj ODIHR-a o dva kruga predsjedničkih izbora prošle godine u kojem se navodi da su bili konkurentni i adekvanto sprovedeni, s poštovanjem osnovnih sloboda tokom kampanje, ali da su politizacija i nedostatak inkluzivnosti u procesu registracije kandidata smanjili javno povjerenje.
Posmatrači su, kako se podsjeća, registrovali oštru retoriku kandidata i naveli da pristrasno izvještavanje nekih medija o kampanji nije doprinijelo kapacitetu birača da donesu dobro informisane odluke.
Takođe, ocjenjuje se da su parlamentarni izbori takođe bili konkurentni i dobro spovedeni, uprkos tome to su “održani u kontekstu institucionalne i ustavne krize”.
Stejt department ocjenjuje da su stranke, koje su bile dio vlade premijera Dritana Abazovića, nastavile “raniju tradiciju korišćenja državne uprave i državnih kompanija za partijsko zapošljavanje“.
“Prema NVO, politički lideri smatrali su zapošljavanje u državnim kompanijama i službama centralne i lokalnih vlada kao značajni resurs koji može da se iskoristi za uticaj na budućim lokalnim i nacionalnim izborima”, navodi se u izvještaju.
Podsjeća se i na odluku Državne izborne komisije (DIK) da odbije predsjedničku kandidaturu lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića, zbog pitanja da li ispunjava uslove koje se tiču boravka i državljanstva, ali da su NVO i pravni eksperti to odbacili kao politički motivisani potez DIK-a.
Akcija za ljudska prava i druge NVO za ljudska prava, kako se ističe u izvještaju, kritikovali su nedostatak napretka u vladi kada je riječ o krivičnom gonjenju ratnih zločina, kao i priznavanju žrtava i odšteti.
U izvještaju Stejt departmenta navodi se da je vlada krivično gonila neke policajce i zatvorske čuvare zbog prekoračenja ovlašćenja, ali da je bilo odlaganja u tim sudskim procesima, i da neki krivični procesi nijesu rezultirali velikim kaznama.
Akcija za ljudska prava, kako se navodi, primila je izvještaje da je upotreba torture rezultirala teškim fizičkim, ili mentalnim povredama i patnjama.
Ističe se da su uslovi u zatvorima i pritvorima bili loši zbog prenatrpanosti i ograničenog pristupa zdravstvenoj njezi, a da je nasilje među zatvorenicima stalni problem.
Prema izvještajima, na koje se poziva Stejt department, nasilje u zatvoru pripisuje se dugogodišnjem konfliktu dvije najveće organizovane kriminalne grupe u zemlji sa kojima su, prema nekim optužbama, sarađivali zaposleni u zatvoru.
Prema Stejt departmentu, nekažnjivost je problem u bezbjednosnim snagama, naročito među policajcima i zatvorskim zvaničnicima, i tome doprinose korupcija, netransparentnost, nedostatak kapaciteta nadzornih tijela i politički uticaj nad tužiocima i zvaničnicima u Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova.
U izvještaju se, takođe, ukazuje na tvrdnje organizacija za ljudska prava da su vlasti bile umiješane u nelegalno prisluškivanje i nadzor, iako je to zabranjeno Ustavom i zakonima.
Kada je riječ o slobodi izražavanja, uključujući i medija, Stejt department ocijenjuje da je vlada to uglavnom poštovala, ali da tu slobodu “podriva rastući trend govora mržnje, verbalnih prijetnji i uvreda protiv novinara i građanskih aktivista, targetiranje kritički nastrojenih medija i neriješeni napadi na novinare”.
Sami mediji, kako se ocjenjuje u izvještaju, izražavali su razne političke i društvene stavove i između ostalog kritikovali vladu.
Ističe se i slučaj profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književosnost Bobana Batrićevića protiv kojeg je zatraženo pokretanje sudskog procesa, zato što je u autorskom članku za portal Antena M kritikovao Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC).
„Batrićević je optužen da je prekršio Zakon o javnom redu i miru zato što je u članku rekao da sveštenici SPC “šire srpski nacionalizam, mržnju i ksenofobiju” i da dugoročno, SPC uništava multietničku i multivjersku Crnu Goru i crnogorski nacionalni, kulturni i teritorijalni identitet”, podsjeća se u izvještaju.
Stejt department ocjenjuje i da nema izvještaja da je vlada koristila nasilje protiv medija, ali da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli atmosferi zastrašivanja.
Stejt department je naveo u izvještaju da je nastavljena istraga o ubistvu glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića 2004. godine, i da je u okviru tog slučaja ispitana bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica koja je u vrijeme ubistva bila vrhovna državna tužiteljka.
Ukazano je i na napredak u istrazi ranjavanja istraživačke novinarke dnevnika Vijesti Olivere Lakić 2018. i da je u tom slučaju optuženo 14 pojedinaca.
Novinari su, kako ocjenjuje Stejt department, bili suočeni sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja.
Izdvajaju se prijetnje smrću protiv urednika Antene M Darka Šukovića i njegove zamjenice Milene Aprcović, kao i prijetnje protiv Ljubomira Filipovića.
Ističe se da je prošle godine bila na snazi zabrana ruskog RT-a i Sputnjika, donijeta na osnovu vladine odluke da se uskladi sa EU sankcijama, ali da prema navodima nekim posmatrača, među kojima je i Forenzički digitalni centar Atlantskog saveza, vlasti nijesu u potpunosti primijenile odluku Agencije za elektronske medije da se obustavi emitovanje ili distribuiranje programa oba ruska državna medija, s obzirom na to da su i dalje bili dostupni u zemlji.
Stejt department u izvještaju ocjenjuje da je porodično nasilje bilo dugotrajan i ozbiljan problem u svim zajednicama, a da su se, prema izvještajima NVO, žrtve suočavale sa poteškoćama kada je riječ o procesuiranju njihovih slučajeva i da je to “promovisalo atmosferu nekažnjivosti” za počinioce.
Reakcija policije je takođe, kako se navodi, bila ispod standarda, a policajci su često savjetovali ženama da “oproste” svojim napadačima”, ili da ne nanesu štetu njihovim “izgledima za zapošljavanje”.
Stejt department je naveo i da vlada nije efikasno primjenjivala zakone koji štite pripadnike rasnih ili etničkih manjina protiv nasilja, i da su Romi, Aškaliji i Egipćani bili “najranjivije žrtve diskriminacije”, kao i da je među njima bila najveća stopa siromaštva.
Albanci i Bošnjaci su takođe, kako se navodi, često tvrdili da su bili žrtve vladine diskriminaciije i da su ekonomski zapostavljeni.
Pripadnici LGBTQI+ zajednice, kako navodi Stejt department, uživali su određeni stepen prihvaćenosti u društvu, ali su prevladavali diskriminacija i maltretiranje.
Takođe, ocjenjuje se da osobe sa invaliditetom nijesu imale jednak pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, javnim zgradama i saobraćaju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
