Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori, pored neformalnih prepreka za učešće žena u politici, postoje i one koje su sistemske prirode, kazala je izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP) Maja Raičević.
Ona je na panel diskusiji pod nazivom Rodna ravnopravnost i uloga žena u politici Crne Gore, koju su organizovali Centar za monitoring i istraživanje i agencija MINA, rekla da se glas žena ne čuje dovoljno.
„Čak i kada ga ima, taj glas je često razjedinjen nekim patrijarhalnim obrascima i temama koje se nameću, a kojima i danas svjedočimo“, navela je Raičević.
Prema njenim riječima, patrijarhalna politika, za koju su odgovorni partijski lideri, pravi ogromnu štetu cijelom društvu.
„Pored neformalnih prepreka političkom učešću žena, kao što su pitanje stavova, predrasuda, vaspitanja, mi imamo realne prepreke političkom učešću žena koje su sistemtske prirode“, kazala je Raičević.
Ona je navela da se ne poštuju zakoni koji garantuju i donijeti su da povećaju mogućnost žena da aktivno učestvuju u političkom životu.
Raičević je ukazala na istraživanje koje je CŽP radio 2000. godine i u kojem su se bavili time kako žene glasaju.
“Ispostavilo se da veliki broj žena glasa onako kako odluče njihovi muški članovi porodice, a bilo je i situacija kad im nije dozvoljeno da razgovaraju sa nama”, navela je Raičević.
Ona je kazala da se situacija promijenila i da danas ima više žena u politici, i to sa vrlo jasnim stavom.
„Želim da dam podršku svim onim ženama u politici koje misle autonomno i spremne su da se udružuju i budu solidarne“, istakla je Raičević.
Ona je rekla da je ne čudi što žene nerado ulaze u politiku, jer se to doživljava kao „prljavi“ posao.
„Imali smo eskalaciju govora mržnje, mislim da je to uveliko uticalo ne samo na to da se žene povlače iz politike, već i iz javnog prostora“, kazala je Raičević.
Ona je rekla da misli da mnoge žene vrlo često odlučuju da ne učestvuju u javnom životu i zbog toga da bi sačuvale lični i porodični mir.
„Kapa dolje svim ženama koje su odlučile da se bave politikom i istrajavaju u svojoj autonomiji i jasno izraženom stavu“, naglasila je Raičević.
Ona je kazala da bi bilo idealno da u Crnoj Gori kvote nijesu potrebne, da je dovoljno žena u politici i izbornim listama.
Raičević je rekla da su na posljednjim lokalnim izborima u Crnoj Gori odobrene nezakonite izborne liste koje nijesu zadovoljavale uslov da na njima bude najmanje 30 odsto žena.
Ona je navela da kontinuirano na lokalnim izborima imamo tu pojavu.
„Imamo i pojavu da partije ne izdvajaju novac koji dobijaju od Ministarstva finansija za svoje ženske organizacije. To je isto ozbiljan problem“, dodala je Raičević.
Ona je kazala da je to pitanje vladavine prava i da država mora da bude spremna da stane u zaštitu zakona koje je donijela, a koji se odnose na mogućnost žena da učestvuju u političkom životu.
Upitana da prokomentariše pomjeranja udesno širom Evrope i to što partije centra gube podršku u nekim državama, Raičević je rekla da se u Evropi žene sada mnogo više okreću desnim partijama nego ranije.
To, kako je navela, treba da zabrine sve građanske i ljevičarske aktere i navede ih da se zapitaju zašto se to dešava.
Raičević je ukazala na jednu studiju iz 2016. godine, koja je pokazala da su žene dobi od 18 do 40 godina najviše zabrinute za jednaku platu, jednake mogućnosti u profesionalnom životu i kvalitetne uslove za brigu o djeci.
Ona je rekla da nije neobično da se žene više okreću onim programima koje im nude neku finansijsku sigurnost i koji im mogu pomoći da se bolje brinu o djeci, iako je to naizgled i najčešće je populizam u pitanju.
Desne partije se, kako je kazala Raičević, krajnje populistički okreću politikama koje se tiču socijalne zaštite, povećanja nataliteta.
Upitana da li je Crna Gora spremna za liderku, ona je rekla da je pravo pitanje za kakvu liderku smo spremni.
„Iako se zalažem za prava žena na ravnopravno političko učešće, svakako ne žeim da to bude neko nalik na Đorđu Meloni. Više bih voljela da to bude neko nalik na premijerku Novog Zelanda“, kazala je Raičević.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković saglasna je da se glas žena u Crnoj Gori ne čuje dovoljno.
Ona je kazala da u Crnoj Gori nema mnogo žena na pozicijama moći, odnosno odlučivanja.
„To je problem koji sam sve vrijeme isticala, a to je da žene nijesu uspjela da razbiju takozvane staklene plafone“, rekla je Vuković.
Prema njenim riječima, tamo gdje je stvarna moć, tamo žena nema, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu.
„Statistika stalno pokazuje da se tamo gdje je takozvana meka moć biraju žene, a tamo gdje je stvarna moć, birokratska, muškarci“, navela je Vuković, dodajući da se muškarcima ostavlja prostor da budu na čelu Skupštine, države, Vlade.
Ona je rekla da bez obzira na to što se u Crnoj Gori desi da žena bude na čelu parlamenta, to obično bude neko riskantno, krizno vrijeme gdje je njena pozicija iznuđena.
Situacija za žene u politici je, kako smatra Vuković, nepovoljna.
„Naravno iz toga proizilazi položaj žena u svim drugim sferama. To je ono sa čim ne mogu da se pomirim. Očigledno smo došli u situaciju da treba hrabrost da bi se žena bavila politikom, ma kojim poslom koji je rizičan, koji izaziva pažnju, osvrte javnosti, kritiku“, rekla je Vuković.
Ona je istakla da su žene u nekim kriznim trenucima pokazale veću odlučnost nego muškarci.
Vuković je podsjetila da je na lokalnim izborima bilo lista na kojima nije bio dovoljan broj žena.
„To je nedopustivo, i ne znam kako su te liste mogle biti odobrene s obzirom na to da postoje jasni zakonoski okviri i da se zna kako se izlazi na izbore“, naglasila je Vuković.
Ona smatra da partije mogu mnogo više da urade kako bi motivisale žene da se bave politikom, posebno građanske.
Vuković je kazala da, nažalost, brojne partije u Crnoj Gori nemaju organizacije žena.
Ona je, odgovarajući na pitanje koliko jačanje desnice i konzervativnih partija u Evropi utiče na položaj žena, rekla da su nacinalizam i desničarenje oblikovani, prije svega, populistički.
„A onda kada se pobjedi na izborima, na valu takve retorike, ipak se ti ljudi u zapadnim demokratijama malo povuku, zato što su to ipak zapadne demokratije“, kazala je Vuković.
Ona je, govoreći o uticaju crkve, rekla da „upliv crkve koji imamo danas u politici vodi i otežanom položaju žena u Crnoj Gori“.
Ona je upitala kako to da jačanjem uticaja crkve u političkom životu imamo jačanje mizoginije i seksizma.
„Pa naravno zato što jača desnilo, odnosno bjesnilo, muško-centrični zatvoreni krug koji želi da sve svede na svoju mjeru odbrane takozvanih tradicionalnih vrijednosti, kako u politici, tako i u drugiim sferama“, kazala je Vuković.
To je, kako je rekla, veliki problem.
„Ako ne dođe do razrjašnjenja ove političke situacije i otklona u odnosu na uticaj crkve, moja vizija Crne Gore nije nimalo dobra. Znam šta je crkva u našim okvirima, u okvirima Crne Gore i Zapadnog Balkana“, dodala je Vuković.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora spremna da dobije liderku, kazala da smatra da bi to trebalo da bude žena koja ima obrazovanja, skoposti, savjesnosti, moralnosti da pruži otpor koruptivnostima i svim zlima koja su se događala u događaju se u društvu.
Predstavnica Centra za demokratsku tranziciju Milena Gvozdenović rekla je da je na posljednjim lokalnim izborima četvrtina od ukupnog broja izbornih lista proglašena nezakonito, uprkos tome što na njima nije bilo dovoljno žena.
U tome su, kako je navela, manje više učestvovale sve partije.
„Liste su se vraćale zbog toga što nema dovoljno potpisa podrške, nema dovoljno kandidata za odbornike, ali ne i zbog toga što nema dovoljno žena na njima“, rekla je Gvozdenović.
Suada Musić iz Bošnjačke stranke kazala je da akcenat treba staviti na osnaživanje žena.
Ona je ukazala na značaj podrške i solidarnosti među ženama.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
