Podgorica, (MINA) – Položaj romske i egipćanske (RE) zajednice u Crnoj Gori bolji je nego ranije, ali svakodnevna diskriminacija, predrasude i društvene barijere i dalje sputavaju njene potencijale, ocijenjeno je na zasijedanju Romskog parlamenta.
Ministar ljudskih i manjisnkih prava Fatmir Đeka kazao je da romska zajednica i dalje najdiskriminisanija i najsiromašnija društvena grupa u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, romska zajednica živi na marginama društvenog života, suočena sa brojnim izazovima u obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, iako vjekovima baštini bogatu tradiciju, kulturu i doprinosi raznolikosti društva.
“Kratkoročni rezultati nijesu naš cilj. Oblasti zaštite i unapređenja ljudskih prava i zaštite od diskriminacije dugoročni su procesi i zahtijevaju ozbiljan i promišljen rad, sa dugoročnim rezultatima“, poručio je Đeka.
Kako je naveo, Vlada Crne Gore godinama unazad, kroz različite inicjative i saveze za poboljšanje položaja RE zajednice, nastoji da osigura bolji kvalitet njihov života.
„Položaj ovih zajednica jeste bolji nego što je bio, što nam daje podstrek za dalje i bolje“, rekao je Đeka.
On je istakao da su ključni zajednički rad i trud, kao i uključenost većeg broja aktivista i aktivistkinja u proces socijalne inkluzije pripadnika i pripadnica RE zajednice.
„Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava razvilo je program za borbu protiv svih oblika diskriminacije, sa posebnim fokusom na anticiganizam. Ponosno mogu reći da smo prva zemlja u regionu koja je donijala takav program“, dodao je Đeka.
On je kazao da se na polju obrazovanja, koje je prepoznato kao ključni izazov u integraciji i inkluziji, bilježe značajni rezultati.
„U predškolskom vaspitanju, imamo veću uključenost djece iz romske i egipćanske populacije za 41 odsto u odnosu na 2021. godinu, u osnovnom obrazovanju 30,46 odsto djece uspješno završava razred, a 19,79 odsto mladih završava srednju školu“, naveo je Đeka.
Govoreći o zapošljavanju Roma, on je kazao da je Vlada početkom godine usvojila nacionalni program za transformaciju neformalne zapošljenosti Roma.
Program, kako je dodao Đeka, nastoji omogućiti prelazak iz sive ekonomije u legalne tokove rada.
On je kazao da je taj program novina u regionu i da očekuje da će donijeti konkretne promjene.
„U fokusu nam je obezbjeđivanje zdravstvenog osiguranja za sve pripadnike RE populacije, kao i rješavanje pravnog statusa onih osoba iz tih zajednica koje nijesu isti regulisali“, rekao je Đeka.
On je pozvao sve državne institucije, lokalne samouprave, međunarodne i nevladine organizacije da se snažnije ujedine oko zajedničkog cilja, „jer samo zajedno možemo ostvariti društvo u kojem niko neće biti zapostavljen i zaboravljen“.
„Pitanje socijalne inkluzije RE populacije nije pitanje jedne etničke zajednice i njenog položaja, već pitanje empatije sa ljudima koji žive u izuzetno teškim životnim prilikama“, istakao je Đeka.
On je naglasio da romska zajednica ima snagu, potencijal i sposobnost da ravnopravno učestvuje u razvoju Crne Gore.
„Potrudimo se zajedno da im omogućimo da se uključe u sve aspekte društvenog i javnog života u Crnoj Gori“, istakao je Đeka.
Nacionalni koordinator za praćenje sprovođenja Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021 – 2025, Sokolj Beganaj, kazao je da romska zajednica predugo čeka da bude jednako viđena, priznata i uključena u društvene tokove.
„Nije samo broj – 5.629 Roma i 1.655 Egipćana, nije samo ni procenat od 1,17 odsto od ukupnog stanovništva. Iza tih brojeva stoje imena, osobe, porodice, djeca sa snovima, mladi sa ambicijama, stari sa iskustvima, žene sa snagom, ljudi sa željom da budu ono što jesu – ravnopravni građani ove zemlje“, istakao je Beganaj.
On je ocijenio da su Romi i Egipćani, nažalost, i dalje najviše diskriminisana zajednica u Crnoj Gori.
„Naša djeca i dalje teže dolaze do obrazovanja, naši mladi i dalje se teže zapošljavaju, a svakodnevna diskriminacija predrasude i društvene barijere i dalje sputavaju potencijale naše zajednice“, naglasio je Beganaj.
On je rekao da Romski parlament treba da bude poziv na buđenje, ne samo Romima i Egipćanima, nego cijeloj Crnoj Gori.
„Naravno, postigli smo određeni napredak u svim oblastima, i to ne sporimo, već pozdravljamo svaki napredak, ali još imamo djecu koja ne pohađaju školu, imamo pordice koje su gladne i nemaju krov nad glavom, imamo djecu koja i dalje prose“, naveo je Beganaj.
On je kazao da mnogi nemaju nikakvo zaposlenje, pa žive od socijalne pomoći ili prikupljanja sekundarnih sirovima.
„Imamo i dalje ljude koji nemaju lična dokumenta. Morate uzeti u obzir da ti ljudi možda nikada nijesu išli u školu i da zavise od drugih, a ti drugi mogu da im uljepšaju ili zagorčaju život“, dodao je Beganaj.
On je istakao da djeca iz RE zajednice zaslužuju bolji život.
„Oni zaslužuju slobodu izbor i život dostojan čovjeka. Kada mi počnemo da mijenjamo svoje živote, tada će i država i društvo vidjeti naš trud i pružiti nam ruku“, naveo je Beganaj.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da Međunarodni dan Roma, 8. april, nije samo dan sjećanja na istoriju i identitet romske zajednice, „već i podsjetnik na zajedničku odgovornost koju imamo, da gradimo društvo jednakih šansi, bez diskriminacije, marginalizacije i predrasuda“.
On je rekao da Skupština, kao najviše predstavničko tijelo, ima ključnu ulogu u unapređenju pravnog i institucionalnog okvira za ostvarivanje prava RE zajednice.
„Važno je naglasiti značaj obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, zdravstvene zaštite i političke participacije, kao ključnih stubova pune inkluzije“, naveo je Camaj.
On je rekao da bez snažne institucionalne volje i učešća same romske zajednice napredak ostaje ograničen.
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da su Romi iskusili nepravdu i nejednakost, a i sada trpe posljedice predrasuda, stigme i stereotipa koji ih prate na specifičnom životnom putu, često nesigurnom i punom iskušenja.
Prema njegovim riječima, svaki pokušaj da na stabilan i održiv način riješe svoj materijalni i stambeni status nailazi na brojne prepreke, od kojih je većina uslovljena izrazito nepovoljnim socijalnim i imovinskim položajem Roma.
„Zbog toga su, osim činjenice da se nalaze na marginama društva, romska naselja decenijama neuređena, bez osnovne infrastrukture i na rubovima urbanih naselja, a ono što posebno otežava ionako težak položaj kod stanovanja je nesigurnost, pravna i faktička, imajući u vidu da Romi nijesu vlasnici nepokretnosti na kojima se objekti i naselja nalaze“, naveo je Bjeković.
Kako je kazao, posljedice takvog stanja se ogledaju u zdravstvenim i drugim rizicima, kao što je opasnost od elektirčne struje, koja je nedavno, po ko zna koji put, u rizik dovela stanovnike romskog naselja u Tivtu.
„Nedostatak uređenih matičnih evidencija jedan je od primarnih razloga nevidljivosti jednog broja pripadnika RE populacije, bez obzira na činjenicu što se u kontinuitetu sprovode aktivnosti na registraciji i popisivanju svih članova zajednice kako bi bili uključeni u sve društvene tokove“, naveo je Bjeković.
Svi ti problemi, kako je rekao, proizvode lančanu reakciju i međusobno su povezani, odnosno uzročno posljedično utiču na položaj romske zajednice.
„Jezička barijera u kombinaciji sa nedostupnim predškolskim obrazovanjem usloviće dalje učešće u obrazovnom procesu, na način što romsku djecu dovodi u nejednak položaj, kako u pogledu pohađanja škole, tako i po pitanju kvaliteta obrazovanja koje dobijaju, dok u kasnijem fazama predstavljaju otežavajuću okolnost za nastavak obrazovnog ciklusa“, rekao je Bjeković.
Prema njegovim riječima, nerijetke pojave uvredljivog, govora mržnje i drugih oblika devijantnog ponašanja i izražavanja nalaze prostor, naročito na društvenim mrežama i u javnom prostoru.
„Ne postoje egzaktni podaci o tome u kojoj mjeri su Romi žrtve ovih delikata u odnosu na ostatak stanovništva, ali iz iskustva znamo da to nije mali broj slučajeva“, dodao je Bjeković.
Mora se, kako je istakao, odmah započeti odlučna bitka protiv govora mržnje i netolerancije.
„Uz uvjerenje da nijedno ljudsko biće ne može biti inferiorno u odnosu na druge članove ljudskog roda samo zbog boje kože, etničkog porijekla, jezika, vjere i nacije“, naveo je Bjeković.
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj je, govoreći o politčkoj participaciji Roma, rekao da je neophodno razmotriti sve mehanizme afirmativne akcije, uključujući sniženje cenzusa, ali i potencijalnu mogućnost garantovanih mjesta, kako bi se obezbijedila istinska zastupljenost romske zajednice u institucijama odlučivanja na nacionalnom i lokalnom nivou.
On je pitao Camaja da li će inicijativa za snižavanje izbornog cenzusa za političku participaciju romske zajendnice sa 0,7 na 0,35 odsto biti uvrštena u parlamentarnu proceduru i izglasana.
Camaj je odgovorio da to pitanje tretira i Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu.
On je kazao da bi izmjena izbornog zakonodavstva u tom dijelu zahtijevala izmjene Zakona koje se usvajaju dvotrećinskom većinom u Skupštini, što usložnjava sam proces donošenja takvih odluka.
„Nemam dilemu da se radi o stvari za koju će svi politički subjekti zastupljeni u parlamentu pokazati političku volju. S tim u vezi očekujem da se u narednom periodu vaše pitanje riješi na pozitivan način“, naveo je Camaj.
On je dodao da pitanje smanjenja cenzusa u cilju obezbjeđivanja autentične zastupljenosti predstavlja važan segment šireg dijaloga o izbornim reformama i inkluziji manjinskih naroda u proces odlučivanja.
Camaj je istakao da poboljšanje političke reprezentacije Roma doprinosi jačanju socijalne kohezije, povjerenja u institucije, ali i ispunjavanju međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela.
„Romska zajednica u Crnoj Gori, uprkos brojnim izazovima, pokazuje snažnu volju za doprinosom društvu, a institucipnalna podrška toj volji ključna je za ostvarivanje pune integracije i jednakih mogućnosti“, smatra Camaj.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
