Podgorica, (MINA) – Crnogorski sudovi su u prvih devet mjeseci ove godine imali 177 krivičnih i 1.408 prekršajnih predmeta koji se odnose na nasilje u porodici, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica navodeći da je neophodno pooštiri kaznenu politiku.
Ona je na sjednici Ženskog parlamenta ocijenila da je to veliki broj predmeta za malu državu kao što je Crna Gora.
Medenica je rekla da je nasilje u porodici nazastupljeniji oblik nasilja i da broj predmeta pokazuje da je svijest žena podignuta na veći nivo, a njihova hrabrost da prijave došla do izražaja.
Ona je objasnila da djelo nasilje u porodici u pravnom sistemu Crne Gore egzistira kao prekršaj i krivično djelo.
„Kada je riječ o krivičnim predmetima pred sudovima je od početka godine do 1. oktobra bilo ukupno u radu 177 predmeta, a završeno je 105“, saopštila je Medenica.
Kada je riječ o zaštiti koja se ostvaruje kroz prekršajni postupak, Medenica je rekla da su u istom periodu sudovi imali 1.408 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
Prema njenim riječima, taj broj nije posljedica porasta nasilja u porodici, nego povećanje svijesti žena i njihove potrebe da prijave jer osjećaju da su okružene mehanizmom zaštite.
Medenica je kazala da sudovima češće preporučuje što više naloga za zaštitu, jer su nekada djelotvorniji od sankcije.
Kako je navela, Zakonom je prepoznato više zaštitnih mjera – zabrana uznemiravanja i uhođenja, zabrana približavanja, udaljavanje iz stana, obavezne mjere liječenja zavisnosti od alkohola i psihijatriski tretman, a za njihovo izvršenje je uglavnom nadležna policija.
Medenica je saopštila da je od početka godine do okobra izrečena 241 mjera.
Ona je kazala da je kaznena politika poseban izazov za sudove i pored činjenice da vrste i visina sankcija zavise od okolnosti konkretnog slučaja.
„Crnogorsko sudstvo smatra da je neophodno pooštiri kaznenu politiku“, istakla je Medenica.
Kada je riječ o predmetima porodičnog nasilja, kako je navela predsjednika Vrhovnig suda, u strukturi osuđujućih odluka značajno mjesto zauzimaju uslovne osude.
„Upoređujući podatke izrečenih osuda za krivično djelo nasilje u porodici iz 2014. godine kada je kaznena politika bila u nivou kazne zatvora od 27 odsto, sada već imamo da su 50 odsto od ukupno izrečenih snakcija kazne zatvora. Veliki pomak ali još nezadovoljavajući“, rekla je Medenica.
Ona je kazala da je od 2014. do 2016. godine samo 88 žena zatražio besplatnu pravnu pomoći i pozvala nevladin sektor da ih upućuju da što više koriste taj mehanizam.
Medenica je rekla da su vrata Vrhovnog suda otvorena za sve nevladine organizacije (NVO) koje u opsegu svog interesovanja i djelovanja imaju obradu nasilja nad ženam, djecom, sve porizašlo iz porodičnog nasilja ili trgovine ljudima.
„Sa ovim temama moramo bii široko otvoreni. Sudovi su sazreli u svijesti da aktivnost NVO sektora za ovu oblast može samo koristiti pravnom poretku Crne Gore“, rekla je Medenica i poručila da će Vrhovni sud uložiti dodatne napore kako bi borba protiv nasilja u porodici bila djelotvorna.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, kazao je da je nasilje nad ženama i u porodici neprihvatljivo u demokratskom društvu.
Kako je naveo, analize i studije pokazuju da je nasilje nad ženama i u porodici u Crnoj Gori još rašireno i izraženo, i da zahtijeva efikasniji i odlučniji odgovor nadležnih institucija i organa.
Baković je podsjetio da je Skupština ratifikovala Istanbulsku konvenciju što je, kako je naveo, veliki korak za žene u Crnoj Gori.
„Da li smo kao društvo u primjeni standarda odgovorili na sve zahtjeve Istanbulske konvencije? Ne, nijesmo“, rekao je Baković.
On je kazao da je, prema podacima Uprave policije, u prvih pola godine bilo 120 krivičnih prijava zbog nasilja u porodici, i 13 prijava za djela koja se dovode u vezu sa tim krivičnim djelom.
„Žrtve ovih krivičnih djela su 144 osobe, od kojih je 100 žena, ili 69 odsto“, precizirao je Baković.
U istom periodu, kako je naveo, prema podacima Višeg suda za prekršaje, podnijeto 617 zahtjeva za pokteranje prekršajnog postupka.
„Ovi zahtjevi se odnose na 813 žrtava, od kojih su 313 žene“, kazao je Baković.
On je rekao da je u prošloj godini podnijeto 200 krivičnih prijava zbog nasilja u porodici, i pet koje se dovode u vezu sa tim.
Prema riječima Bakovića, od 223 žrtve tih krivičnih djela, 164 su ženskog pola, ili 73 odsto.
On je dodao da je, kada su u pitanju prekršaji, u prošloj godini bilo 1.524 žrtava, od čega 919 žena, ili 60 odsto.
„Ovi statistički podaci pokazuju da je u porodičnom nasilju dominantno nasilje nad ženama“, istakao je Baković.
Kako je kazao, podaci pokazuju i da iz godine u godinu imamo blagi rast procesuiranja slučajeva nasilja nad ženama.
„Uvjereni smo da je u pitanju porast prijavljivanja slučajeva, i da su žrtve ohrabrene da prijavljuju, ali ne smijemo zaboraviti na onu tamnu brojku, a to je broj slučajeva koji nijesu prijavljeni“, istakao je Baković.
Zbog toga, kako je naveo, i Istanbulska konvencija nameće obavezu na prevenciji.
„Odnosno na podizanju svijesti i žena i ukupnog društva da se ne smijemo miriti sa nasiljem u porodici, jer je nasilje nad ženama i nad djecom težak oblik kršenja ljudskih prava“, kazao je Baković.
On je istakao da parlament ima veliku odgovornost u sprječavanju nasilja u porodici.
„I ovo je prilika da pozovemo sve nadležne organe da se odlučnije i energičnije suprotstavljaju nasilju nad ženama“, poručio je Baković.
