Podgorica, (MINA) – Državno tužilaštvo radi neselektivno, a dokaz za to je činjenica da ga za selektivnost optužuju i iz opozicije i iz vlasti, poručio je vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković.
Marković je to rekao na sjednici Skupštine, na kojoj se raspravlja o Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta (TS) i Državnog tužilaštva za prošlu godinu i Godišnjem izvještaju o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu .
On je kazao da je problem u dijalogu poslanika i tužilaca to što oni razgovaraju jezikom prava, dokaza i činjenica, a poslanici jezikom politike.
„Danas uglavnom govorimo u odnosu na konkretne predmete, a to su pitanja o kojima se ovdje ne govori. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica“, naveo je Marković.
On je rekao da je Zakon o Državnom tužilaštvu izričit i da poslanici ne mogu pozivati nijednog tužioca u Crnoj Gori da sa njima razgovaraju o konkretnim predmetima.
„Ja to neću dozvoliti, jer tako piše u Ustavu“, istakao je Marković.
On je kazao da parlamentarni nadzor, prema Zakonu, nije moguć prema Državnom tužilaštvu.
„Mi možemo samo da govorimo na osnovu činjenica. Danas su se čule informacije i stavovi, vama je lako da izađete odavde poslije onoga što ste rekli, ali nijednom tužiocu nije nimalo lako i moraju da se nose sa onim što je percepcija koju i vi ovdje stvarate“, rekao je Marković.
Kako je kazao, da li je pritvorenik dao intervju – to nema veze sa tužilaštvom.
Govoreći o curenju SKY komunikacije u medijima, Marković je naglasio da je netačno da je ta komunikacija ijednom procurjela iz tužilaštva.
On je kazao da dio opozicije i dio vlasti govori da tužilaštvo radi selektivno.
„To je dokaz da mi ne radimo selektivno“, naglasio je Marković.
On je kazao da je na kraju prošle godine u tužilačkoj organizaciji bilo 85 tužilaca, a da je predviđen 141.
„U periodu iza nas smo radili da se stanje u ljudskim resursima unaprijedi. Danas imamo 103 tužioca, a još 12 tužilaca će do kraja jula biti raspoređeno“, rekao je Marković i dodao da je prošle sedmice raspisan konkurs za dodatnih 11 tužilaca.
On je naveo da je TS prošle godine rad 32 tužioca ocijenio odličnim, a tri dobrim.
„Sprovedeno je deset postupaka dispicplinske odgovornosti, a tri tužioca su privremeno udaljena sa vršenja tužilačke funkcije“, rekao je Marković.
Kako je naveo, u prošloj godini, sa svim predmetima iz prethodnih godina, u radu je bilo 30 hiljada predmeta, od čega je 20 hiljada riješeno.
„U pogledu potvrđenosti optužnice, one su bile nešto ispod 99 odsto“, naglasio je Marković.
On je kazao da je prošle godine otvoreno 12 predmeta ratnih zločina.
“Tužilaštvo je prošlu godinu završilo u neadekvatnim prostorijama, uz nedostatak tehničke opremljenosti i vozila, kao i neadekvatan finansijski status zaposlenih“, istakao je Marković.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać rekao je da u Crnoj Gori treba da bude 304 sudija i 25 predsjednika sudova, a da trenutno nedostaju 54 sudije i tri predsjednika.
On je kazao da je u je u posljednje tri godine 106 sudija izašlo iz sudskog sistema, a prošle godine 36.
Korać je rekao da su osnovni sudovi imali 25.815 neriješenih predmeta na početku prošle godine, a taj broj je porastao na 30.039 na kraju godine.
On je kazao da je Apelacioni sud imao navjeći procentualni porast broja neriješenih predmeta – sa 31 neriješenim predmetom na početku, na 51 na kraju godine.
„Ukupno sudovi u Crnoj Gori su prošlu godinu započeli sa 51.541 neriješenim predmetom, a završili sa 67.558, što je povećanje od 31,08 odsto“, rekao je Korać.
On je kazao da je u prošloj godini procenat ukinutih presuda 19,5 odsto.
Poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović rekao je da stanje u pravosuđu “nije lijepo, ali ni alarmantno”.
On je kazao da je u odnosu na kadrovske kapacitete puno veći problem imala sudska organizacija.
„Veliki problem su i prostorni kapaciteti, na šta i rukovodioci tužilačkih i sudskih organa ukazuju duže vremena, kao i plate tužilaca i sudija koje su male u odnosu na značaj i posao koji obavljaju“, naveo je Dragović.
On je istakao da je najveći problem pravosudnih institucija hipoteka ružne prošlosti, a najveći uspjeh oslobađanje od nje.
Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić rekao je da ne vjeruju u nepristrasan pristup tužilaštva i da je parlamentarna većina, nakon promjene vlasti, postavila političi podobne ugledne pravnike, sa ciljem da obezbijedi većinu u TS-u i da se obračunaju sa prethodnim sistemom.
Nikolić je pitao da li se za tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 2020. godine.
„Sve ukazuje na to da je riječ o združenoj akciji koju pripremaju politika i mediji, a kasnije razrađuje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u svojim akcijama“, rekao je Nikolić.
Kako je kazao, DPS je, uprkos pokušaju kriminalizacije, danas najjača politička struktura u državi.
Nikolić je istakao da vide selektivnost u postupnju tužilaštva i u čitanju SKY transkripata.
Šef Kluba poslanika Nove srpske demokratije Slaven Radunović rekao je da su izvještaji korektni, ali da je stanje u pravosuđu još daleko od zadovoljavajućeg.
On je kazao da je Crna Gora bila država u kojoj je sve funkcionisalo tako da ide u korist vladajućoj partiji i šefu režima.
Radunović je rekao da smatra da je veting neophodan.
„Ako bi ga sproveli, strah me je da bi ostali bez velikog broja sudija i da ne bi imao ko da sudi“, ocijenio je Radunović.
Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović kazao je da se ne može reći da je država institucionalno uređena ako nema profesionalnu i proaktivnu tužilačku organizaciju.
On je istakao da Crna Gora i dalje nije spremna da se suoči sa prošlošću.
„Markovića ohrabrujemo da borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije dođe do rezultata, ali isto tako da pokaže proaktivnost kada je u pitanju istraga ratnih zločina“, poručio je Ibrahimović.
Šef Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović rekao je da je Crna Gora postala poligon za dva najveća kriminalna klana na Balkanu.
„Naša je obaveza da otkrijemo istinu o sistemu koji smo naslijedili, u kojem su najveći predstavnici vlasti igrali dvostruku igru balansirajući između zakona i kriminala“, dodao je Bogdanović.
On je rekao da, nakon brojnih hapšenja, određeni mediji i organizacije pokušavaju da nametnu narativ da se SDT i nova vlast revanšistički odnosi prema osobama iz bivšeg sistema.
„Ne može mi biti jasno kako hapšenje Zorana Lazovića može biti revanšizam, kada se on tereti za stvaranje kriminalne organizacije, čiji su članovi postali njegov sin Petar i Milivoje Katnić“, istakao je Bogdanović.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da je sudska grana vlasti “na samrti”, zato što se broj predmeta povećava za 20 hiljada godišnje, pa se mora vidjeti kako da se pronađe model da se odluke donose brže.
Govoreći o tužilaštvu, on je rekao da su se stvari promijenile, jer je 2021. godine promijenjen Zakon o državnom tužilaštvu.
„Da se to nije desilo, danas ne bi konstatovali nikakve rezultate, ovdje bi bili ljudi koji su bili ranije i imali bi možda neku političku borbu. Danas tužilaštvo, sa određenim promjenama koje su se desile, ipak može da dođe pred poslanike sa određenim rezultatima“, naveo je Abazović.
Kako je rekao, rezultati su najvidljiviji u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Abazović je kazao da je rješavanje slučaja ubistva Duška Jovanovića “nikad bliže” i zatražio da se tužiteljka koja radi na tom slučaju podrži slanjem još nekog tužioca.
Govoreći o slučaju Do Kvon, on je podsjetio da je krivična prijava podnijeta još prije parlamentarnih izbora.
„Ne mogu da vjerujem i mislim da je to dokaz subjektivnosti koja djelimično postoji, da do sada nemamo nikakav autput vezano za tu prijavu“, rekao je Abazović i dodao da je tužilaštvo sada saznalo da je premijer Milojko Spajić “jedan od glavnih investitora u prevarantskom fondu“.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao je da se izvještaj za prošlu godinu ne razlikuje od izvještaja u vrijeme bivšeg vrhovnog tužioca Ivice Stankovića i Katnića.
„Čini mi se da je metod rada VDT-a i glavnog specijalnog tužioca preslikan u ponašanju i djelovanju njihovih prethodnika Stankovića i Katnića, tako što redovno prave balanse nakon svake medijske kritike ili saopštenja“, rekao je Knežević.
On je kazao da se, kada god Katnić pošalje pismo iz zatvora, onda u SDT-u i VDT-u podiže atmosfera paranoje, nesigurnosti i jedno što tada znaju je da se na isti način obračunavaju sa nekadašnjim Demokratskim frontom.
Kako je naveo Knežević, ponašanje tužiteljke Jelene Protić u postupku državni udar zaslužuje direktno disciplinsku kaznu od Novovića i Markovića, koja je izostala.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da je problem Šavnika posljedica pogrešnog činjena Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima.
On je naveo da se niko ne bavi ni djelovanjem predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša.
“Nemamo informacije ni o policijskim aktivnostima na Belvederu, nijesmo dobili odgovore ko je te noći upravljao akcijama policije – Zoran Brđanin sigurno nije. Očekujem neke informacije”, kazao je Zirojević.
Poslanica Kluba Socijalistička narodna partija – Civis, Maja Vučelić, rekla je da je slučaj Zimrite Nerde bio crna slika kako pravosudni sistem funkcioniše i kako je iznevjerio one koje treba da zaštiti.
Ona je kazala da i slučaj smanjenja kazne za silovatelja sa 15 na osam godina pokazuje teške nedostatke sistema.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
