fbpx
2.8 C
Podgorica
February 8, 2023.
NaslovnicaCrna GoraKvorum u Ustavnom sudu može se brzo obezbijediti ako postoji politička volja

Kvorum u Ustavnom sudu može se brzo obezbijediti ako postoji politička volja

Podgorica, (MINA) – Kvorum u Ustavnom sudu može se veoma brzo obezbijediti ako postoji politička volja, rekao je predsjednik države i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović.

Đukanović je, u emisiji Argument na Televiziji Crne Gore, kazao da je država u dubokoj institucionalnoj, političkoj i nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi, kao i da su jedini izlaz iz te situacije vanredni parlamentarni izbori.

Kako prenosi portal RTCG, Đukanović je komentarisao i izbor sudija Ustavnog suda i poručio da je DPS spreman za dijalog.

“Mi taj kvorum možemo veoma brzo da obezbijedimo, ako postoji politička volja, ako su nam isti ciljevi, ako želimo da Crna Gora bude funkcionalna i da nastavi evropskim putem. Onda, do tog dogovora možemo veoma brzo doći”, istakao je Đukanović.

On je rekao da su, u želji da se izbor sudija učini dodatno demokratičnim kroz dvotrećinsku podršku, taj postupak dodatno politizovali.

“Učinili smo njegov ishod zavisnim od političke volje parlamentarnih partija. Danas smo, nažalost, u takvoj situaciji. Uprkos svemu, želim da podsjetim da je izbor sudija Ustavnog suda i do 2013. i nakon te godine, tokom trajanja prethodne vlasti, tekao relativno glatko, imali ste svih sedam sudija”, rekao je Đukanović.

On je ocijenio da je problem posebno eskalirao posljednje dvije godine, dodajući da nova vlast ne želi da se pridržava pravila da se kroz konsultacije dolazi do dvotrećinske podrške.

“Posljednji predlog je ispostavio Odbor za ustavna pitanja parlamenta i do njega se došlo tako što se sastavila prosta većina, odabrala četiri predloga i ispostavila ih na usvajanje opoziciji. Jasno je da to ne ide tako. I sada očekujete da vas opozicija podrži”, kazao je Đukanović.

Upitan koliko je Crna Gora daleko od dogovora po pitanju izmjena Zakona o predsjedniku, Đukanović je kazao da o tom pitanju “nema ništa novo”.

“Ukazali smo da je takvim djelovanjem parlamenta doveden u pitanje smisao funkcionisanja te institucije”, istakao je Đukanović.

On je ocijenio da je dobro što je predsjednica parlamenta Danijela Đurović odreagovala i što se dobilo vrijeme za pokušaj dogovora.

“Apsolutno smo spremni za dijalog, nijesmo se bavili ucjenama, već odgovornim traženjem rješenja za izlazak iz krize”, dodao je Đukanović.

Upitan da li on osjeća ličnu odgovornost za institucionalnu krizu u državi, Đukanović je istakao da su svi zajedno odgovorni za ekonomsku održivost i funkcionalnost institucija.

“Nijesam jedini koji tvrdi da institucija predsjednika funkcioniše u skladu sa Ustavom. Prepoznavši krizu u određenim djelovima vlasti, nijesam posegao za neustavnim potezima”, kazao je Đukanović.

On je rekao da ne bi bio dobar doprinos da i predsjednik pridruži rušenju Ustava.

“Do očiglednog urušavanja Ustava došlo je u parlamentu. Konačan i relevantan sud o urušavanju Ustava, donosi Ustavni sud, ali su neke stvari toliko očigledne da ih je nemoguće ne vidjeti”, kazao je Đukanović.

On je, govoreći o nazavisnosti pravosuđa, kazao da su sistemske pretpostavke za to jednake kao i u drugim državama.

Kako je saopštio, dio javnosti smatrao je problematičnim treći mandat Vesne Medenice na čelu Vrhovnog suda, ali i predsjednika države Filipa Vujanovića.

“Ne možemo sve relatizivirati. Ako dajemo sebi da pravo da tumačimo pravo mimo Ustavnog suda, to svakako nije doprinos demokratskom životu Crne Gore, već prilog nepoštovanju institucija i neredu. Vesna Medenica je imala potvrdu da ima pravo na taj mandat, kada je došlo do određenog neslaganja, ona se povukla sa pozicije i to pitanje je sada pase /passe/”, dodao je Đukanović.

Govoreći o konsultacijama povodom predloga kandidata za mandatara, Đukanović je kazao da nije morao pozivati sve predstavnike političkih partija.

“Ako ja pozovem Demokratski front (DF), i ako oni kažu da nema potrebe za konsultacijom i da će mi do posljednjeg dana za predlaganje kandidata, dostaviti potpise 41 poslanika, onda je besmisleno da ja tražim unutar Fronta nekoga ko bi se odazvao razgovoru”, rekao je Đukanović.

On je ocijenio da tu nema kršenja Ustava, kao i da će zaključak Ustavnog suda, kad bude funkcionisao, za njega biti neprikosnoven.

Đukanović je, govoreći o Zakonu o Vladi, rekao da se on oslanjao na mišljenje pravnika, koji su zastupali stav da to pitanje treba riješiti podzakonskim aktom.

“Neracionalno je svako malo mijenjati Zakon o Vladi. Danas se pojavljuju suprotna tumačenja, koja su rezultat krize u kojoj se nalazimo i želi se sugerisati da je problem što nemamo Zakon o Vladi”, dodao je Đukanović.

On je ocijenio da je propuštena prilika da se izabere nova Vlada, kao i da je jedino ustavno rješenje da sebi skrate mandat, da se vrati građanima i da se ide u nove parlamentarne izbore.

Prema njegovoj ocjeni, uvođenje Crne Gore u Otvoreni Balkan (OB) bilo “ravno novoj veleizdaji”.

“U trenutku kada je Vlada usvojila Temljni ugovor, to je bila legitimna Vlada. Uputio sam prigovor, vjerujem da je to bila zakulisna rabota, u korist nekih centara van Crne Gore, da je to činio premijer i da je htio to da uradi bez uključivanja stručne i laičke javnosti”, rekao je Đukanović.

On je kazao da bi danas uvođenje u OB bilo “neodgovorno i providno, slugansko u interesu nekih država, a protivno interesima Crne Gore”.

“Po meni, to bi direktno vodilo pred sud. Ako ne vjerujemo da će ova zemlja prije ili kasnije biti pravno urađena, onda ne treba ni da živimo ovdje, a ne da se bavimo ovim poslovima. Avantura i od Vlade koja je izgubila povjerenje sa pokušajem uvođenje u OB bila ravna novoj veleizdaji”, dodao je.

Istakao je i da je OB lansiran od ljudi koji su izgubili povjerenje u realnost evropske perspektive za njihove zemlje, prije svega Srbije, Albanije, pa Sjeverne Makedonije.

Prema ocjeni Đukanovića, inicijativa je samim tim “hendikepirana u odnosu na Berlinski proces”.

“Ta inicijativa nas ne priprema za život u EU, podrazumijeva saradnju po balkanskim standardima. Smatram da nam to ne treba i ne mislim da Crna Gora treba da se pridruži onima koji su izgubili povjerenje u evropsku perspektivu”, ocijenio je predsjednik Crne Gore.

Na pitanje šta bi se desilo nakon eventualnih vanrednih izbora na proljeće, Đukanović je odgovorio da mu nije u prvom planu kakav će biti partijski raspored.

“Imali smo ozbiljan hendikep uoči 30. avgusta 2020. godine, građani su poznavali samo jedan dio političke scene, vlast koja je bila u tridesetogodišnjem političkom kontinuitetu. Sada imaju bolje inpute da odluče kome će dati svoje povjerenje”, rekao je Đukanović.

Na pitanje da li će se kandidovati za predsjednika države, Đukanović je odgovorio da pametni ljudi ne otkrivaju prije vremena svoje poteze svojim političkim oponentima.

“Doći će trenutak kada ćemo opredijeliti kandidata, a to može biti svako, svaki punoljetni građanin Crne Gore”, rekao je on, dodajući da je u DPS-u u toku završna faza priprema za unutarstranačke izbore.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije