Podgorica, (MINA) – Argumenti trgovaca da je obilježavanje proizvoda na Brajevom pismu skupo i tehnički neizvodljivo su neopravdani, kazali su iz Saveza slijepih Crne Gore i dodali da očekuju da zakonska norma kojom je to propisano neće biti ukinuta na štetu ljudskih prava.
Zakonom o zaštiti potrošača se propisuje obaveza obilježavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu.
Pravilnik o listi i načinu obilježavanja proizvoda je više puta revidiran i posljednjim izmjenama je proširen broj proizvoda na sredstva za ličnu i higijenu prostora.
Pravilnik je stupio na snagu krajem jula, ali je nedavno na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet najavljen amandman kojim bi ta norma bila izbrisana iz Zakona.
Izvršni direktor Saveza slijepih, Goran Macanović, rekao je agenciji MINA da će povodom amandmana razgovarati sa crnogorskim poslanicima i dodao da očekuje da Ministarstvo ekonomije neće prihvatiti ukidanje zakonske norme.
„Ali znate kako se kod nas stvari dešavaju, privreda ima ekonomsku moć i ne bi me začudilo da to prođe na uštrb ljudskih prava“, dodao je Macanović.
Generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača, Jovo Rabrenović, rekao je da Ministarstvo nije za, niti protiv te norme, nego samo za zaštitu potrošača.
On je rekao da razumije opterećenje trgovaca da na ogromnom broju proizvoda istaknu obavještenje, ali da je, sa druge strane, riječ o ljudskim pravima koja su nedjeljiva, bilo da je u pitanju jedan potrošač ili hiljade.
Rabrenović je kazao da nijesu zvanično dobili amandaman i da će se izjasniti kada vide njegovu sadržinu.
On smatra da su u ovom trenutku potrošači mnogo važniji od dodatnog prihoda trgovina za koji smatraju da će izgubiti i da je najvažniji razgovor između trgovaca i potrošača.
„Jedino rješenje je kompromis koji će biti odgovarajući i jednoj i drugoj stranu i do njega je uvijek moguće doći ukoliko postoji volja. Svako rješenje koje će brisati nešto potpuno na štetu jedne ili dodatno opteretiti drugu stranu nije održivo i ne može dugo da traje“, istakao je Rabrenović.
Ta norma je u Zakon o zaštiti potrošača došla 2013. godine amandmanskim djelovanjem poslanika Liberalne partije (LP) Andrije Popovića.
Popović je rekao da vjeruje da najavljena inicijativa Privredne komore za podnošenje amandmana na izmjene Zakona o zaštiti potrošača i o normi koja obavezuje trgovce da informacije o proizvodima obilježavanja na Brajevom pismu, neće dobiti većinsku podršku u Skupštini.
„Bilo bi katastrofalno da se taj dostignuti standard ukine, i ponovo dovedu u neravnopravan položaj osobe sa invaliditetom“, ocijenio je Popović.
Macanović je podsjetio da Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom i Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom propisuje obavezu da se informacije učine dostupnim OSI, u ovom slučaju sa oštećenim vidom.
„Tako da ta norma nije suprotna nekim prinicipima ljudskih prava“, istakao je Macanović i dodao da su tražili da na Brajevom pismu bude obilježen širi krug proizvoda, ali da im je prihvatljivo da to budu i sredstva za higijenu.
On je rekao da je analiza koju su u Savezu uradili pokazala da su trgovici od početka 2017. godine do danas prosječeno trošili po manje od 100 EUR mjesečno za obilježavanje proizvoda.
„To pokazuje da ne stoji priča da je to finansijski teret za njih, i da je sa druge strane tehnički neizvodljivo“, rekao je Macanović.
Prema njegovim riječima, trgovci odbijaju da pričaju o tehničkoj izvodljivosti.
„Ako se mogu izrezbariti razni natpisi i oblici na ambalaži, mogu se napraviti i da na njemu budu natpisi na Brajevom pismu, ali oni to ne žele ni da uzmu u obzir. Kao prelazno rješenje smo ponudili štampanje samoljepljivih naljepnica na kojima je naziv proizvoda na Brajevom pismu koje su providne, ne narušavaju izgled ambalaže, a cijena se kreće od 1,5 do 2,8 centi“, objasnio je Macanović.
On je rekao da su za prethodnih dvije i po godine domaći distributeri potrošili 47 hiljada EUR za 2,3 miliona obilježenih prozivoda.
Savez slijepih, jedini koji posjeduje tehničku opremu za štampanje, odštampao i izvezlao u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju oko milion naljepnica.
Macanović je kazao da su Ministarstvu ekonomije poslali zahtjev za slobodan pristup informacijama kako bi dobili podatke da li je bilo prigovora zbog nepoštovanja Zakona i Pravilnika i da li su inspekcijski organi postupili po tim pritužbama.
Kazne za neobilježavanje proizvoda su oko 1,5 hiljada EUR uz zabranu prodaje istih.
Macanović je ukazao da je Crna Gora jedina država u Evropi koja je pitanje obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu zakonski regulisala i da je to još jedan argument koji trgovci koriste.
On je istakao da su u nekim državama na Brajevom pismu obilježeni i prehrambeni proizvodi, odnosno da ta praksa postoji kod društveno odgovornih komapanija i bez zakonske obaveze.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.
