Podgorica, (MINA) – Usvojenim izmjenama Zakona o predsjedniku Crne Gore ne mijenjaju se ustavna rješenja, nego se razrađuju, kao što se čini i drugim zakonima, kazala je predsjednica Ustavnog odbora i poslanica Demokratskog fronta, Simonida Kordić.
Ona je rekla da se izmjenama i dopunama tog zakona razrađuju procedure kroz koje predsjednik države obavlja Ustavom predviđene dužnosti.
Kordić je istakla da namjera zakona nije da se na bilo koji način oduzmu nadležnosti predsjednika države.
Namjera je, kako je kazala, da se kroz jasna proceduralna pravila otklone sve nedoumice, prije svega, oko postupka imenovanja mandatara za sastav Vlade.
“Kao i da se obezbijedi neometano funkcionisanje svih grana vlasti i spriječi zloupotreba ustavnih ovlašćenja od samog predsjednika”, dodala je Kordić.
Ona je ocijenila da je institucionalna kriza u kojoj se Crna Gora nalazi doživjela kulminaciju odbijanjem predsjednika države Mila Đukanovića da predloži Skupštini mandatara, iako je to njegova izričita ustavna obaveza.
Kordić je kazala da je Đukanović tako ostavio Crnu Goru bez funkcionalne izvršne vlasti i ozbiljno ugrozio demokratske procese.
Kako je dodala, odbijanje da imenuje mandatara, obrazloženo je sumnjom u postojanje većinske podrške lideru Demosa Miodragu Lekiću.
“Umjesto mandatara, predsjednik je predložio skraćenje mandata Skupštini, što je parlamentarna većina odbila, utvrđujući tako nespornu podršku mandataru”, navela je Kordić.
Ona je rekla da usvojene izmjene Zakona daju šansu Đukanovića da iskoristi svoja ustavna ovlašćenja, ispuni obaveze, imenuje mandatara i izbavi zemlju iz institucionalne krize koju je, kako je ocijenila, on uzrokovao.
Prema njenim riječima, branioci neustavnog postupka Đukanovića, u pokušaju da drže državu u stanju političkog limba, i dalje osporavaju postojanje jasne parlamentarne većine sa rezultatima lokalnih izbora.
“Ako slijedimo dalje tu, istina, izvrnutu logiku, porazom Demokratske partije socijalista (DPS) na parlamentarnim izborima 30. avgusta, morao bi da se ospori legitimitet Đukanovića i njegovo pravo da obavlja svoju funkciju”, kazala je Kordić.
Ona je dodala da, poštujući pravni sistem i demokratske procese, niko od pobjednika izbora 30. avgusta nije negirao Đukanoviću da do kraja iznese mandat, “ali mu nije priznao ni nadustavni status koji pokušava da mu se dodijeli”.
“Osnovni argument kojim se osporava zakon i brani stanje krize koju je izazvao predsjednik države je da se zakonom ne mogu mijenjati ustavna rješenja. I to je istina. No i ne mijenjaju se, već se razrađuju, kao što se čini i drugim zakonima”, navela je Kordić.
Kako je kazala, teza parlamentarne manjine, gubitnika izbora 2020. godine, je da se nijedna ustavna kategorija ne može tretirati zakonima.
To se, kako je rekla Kordić, protivi logici i samom ustavnopravnom uređenju.
Ona je navela da po toj logici ne bi smio da postoji zakon o Skupštini, o Vladi, pa ni sam Poslovnik Skupštine, kojim se detaljno uređuju procedure u kojima se realizuju ustavna ovlašćenja parlamenta.
“Naravno, Skupština bi morala ubrzo izglasati ta dva važna zakona, kao i da izvrši izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu”, dodala je Kordić.
Ona je kazala da sam Ustav jasno ograničava pravo predsjednika da za mandatara imenuje bilo koga, već ga obavezuje da predlog utemelji na volji parlamentarne većine, kroz konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
“Sjetimo se da je imenovanje (Dritana) Abazovića za mandatara predsjednik obrazložio time da se „uvjerio kroz konsultacije da on ima većinsku parlamentarnu podršku“, a mandat dao (Zdravku) Krivokapiću na osnovu potpisa poslanika”, navela je Kordić.
Ona je rekla da je, prema tome, DPS-u savršeno jasno da ovakvim osporavanjem zakona direktno stavljaju „ustavnu omču“ oko vrata svom predsjedniku.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
