Podgorica, (MINA) – Femicid je zločin koji ne smije biti posmatran kao napad na samo jednu ženu, već na cjelokupno društvo, poručeno je na zasijedanju Ženskog parlamenta koje je danas održano u crnogorskom parlamentu.
Zasijedanje Ženskog parlamenta, na temu „Femicid u crnogorskom zakonodavstvu”, organizovao je skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da se u posljednje vrijeme svjedoči porastu nasilja nad ženama koje u mnogim slučajevima završava smrtnih ishodom.
On je podsjetio da je u toku javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika (KZ), kojim se prvi put u crnogorsko zakonodavstvo uvodi femicid kao krivično djelo.
„Članom 3 Nacrta zakona, u okviru krivičnog djela teško ubistvo, propisana je nova tačka koja se odnosi na to da će se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom ko ubije ženu iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti“, rekao je Božović.
On je dodao da se propisivanjem femicida u okviru teškog ubistva iskazuje volja Ministarstva pravde da se ubistvo žene iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti, prepozna kao jedno od najtežih krivičnih djela za koje je moguće izreći kaznu zatvora do 40 godina.
Božović je rekao da će Radna grupa u toku sedmice razmoriti sve predloge na Nacrt zakona.
„Ovim izmjenama Crna Gora se priključuje državama koje su uvrstile femicid u svoje zakonodavstvo, prateći preporuke međunarodnih institucija, uključujući Istanbulsku konveneciju, ali i praksu Evropskog suda za ljudska prava“, kazao je Božović.
On je pozvao sve da podrže izmjene KZ.
„Nažalost, ne možemo biti potpuni optimisti samo izmjenama KZ, ali svi prisutni znaju koliko je ovo teška, mukotrpna borba i za nju nam je potrebna podrška svih“, naveo je Božović.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić rekla je da je femicid okrutan, ekstreman i tragičan napada na temeljne vrijednosti drustva, na jednakost, sigurnost i ljudsko dostojanstvo.
„Ovaj zločin ne smije biti posmatran kao napad na jednu zenu, već kao napad na cjelokupno društvo. Zato smo, kao sistem i kao društvo, dužni da mu pružimo najbolji mogući otpor, djelujući preventivno, ali i najbolji mogući sudski krivičnopravni odgovor, djelujući represivno“, poručila je Pavličić.
Ona je kazala da je uloga sudstva ključna u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.
„Pravosudni organi moraju djelovati efikasno bez odlaganja i sa pristupom usredsređenim na žrtve, uz puno razumijevanje situacije u kojoj su se žrtve nalazile kako bi se one zaštitile dvostruke viktimizacije“, rekla je Pavličić.
Ona je kazala da će se, kao predsjednica Vrhovnog suda, potruditi da kroz odluke tog suda obezbijedi zakonitost sudskog rada, ujednačene primjene prava prilikom donošenja oduka sa odgovarajućim sankcijama.
„Ali ovo ne možemo sami kao sudska grana vlasti. Ovo nije samo naša borba, već cijelog drustva za standard koji zahtijeva sinhronizovane aktivnosti na svim nivoima, što podazumijeva da moramo obezbijediti da policija, pravosuđe, socijalne službe, ali i obrazovne ustanove, intenzivno sarađuju kako bismo na vrijeme prepoznali rizike i spriječili tragične ishode“, navela je Pavličić.
Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da je femicid eskalirao u svijetu, i da procjene od prije nekoliko godina govore da se praktično svakog dana oko 130 žena nalazi u poziciji žrtve.
Bjeković je, govoreći o Istanbulskoj konvenciji, rekao da su njeni ciljevi zaštita žena od svih oblika nasilja, eliminacija diskriminacije, promocija rodne jednakosti i međunarodne saradnje u borbi protiv nasilja, kao i podrška izvršavanju zakona i integrisani pristup borbi protiv nasilja u porodici.
On je istakao da bez primjene Istanbulske konvencije nema pokazatelja da će se moći postići uspjeh u borbi protiv svih oblika nasilja, uključujući i borbu za život žena kroz utvrđivanje femicida kao posebno krivičnog djela.
Bjeković je kazao da, u državi u kojoj godinama ne dolazi do pada broja predmeta u oblasti porodičnog nasilja, u kojoj nema statistike, ne samo u oblasti femicida, nešto mora biti promijenjeno.
„Ili bolje rečeno, sve mora biti promijenjeno“, poručio je Bjeković.
On je naveo da u prošloj godini broj prekršajnih predmeta nije bitno smanjen u odnosu na prethodnu.
Kako je kazao, u prošloj godini je bilo 2.047 predmeta, u odnosu na 2.331 u prethodnoj godini, od čega je riješeno 1.317.
“Broj krivičnih predmeta je povećan, sada je 796 u odnosu na prethodni izvještajni period 443, od čega je riješeno 381“, rekao je Bjeković.
On je kazao da je pritisak na sudove, tužilaštvo i policiju povećan, a resursi Centra za socijalni rad i drugih organa bitno zaostaju za potrebama žrtava, policije i pravosuđa.
„Da li je uvođenje krivičnog djela femicida jedini odgovor, ako nemamo pripremljenu društvenu i institucionalnu podlogu za to? Da li je moguće preventino djelovati bez resursa, da li je moguće osnažiti osobu u riziku bez adekvatne podrške kroz servise“, upitao je Bjeković.
Predsjedavajuća Odbora Jelena Andrić kazala je da predlog o uvođenja femicida u Krivični zakonik skreće pažnju na činjenicu da je nasilje nad ženama jedno od najraširenijih i najrazornijih kršenja ljudskih prava u svijetu.
Andrić je rekla da je i danas u Crnoj Gori, kako stoji i u dokumentima Ujedinjenih nacija, nasilje prema ženama, pa i femicid, jedan od osnovnih mehanizama kojima se žene prisiljavaju da budu u podređenom položaju u odnosu na muškarce.
„Nasilje nad ženama je prepreka u postizanju jednakosti, razvoja i mira“, kazala je Andrić.
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović kazao je da femicid nije napad na pojedinca, nego na cijelo društvo.
„Nažalost Crna Gora je bila suočena sa brutalnim licem ovog zločina. Od 2017. do 2024. godine 19 žena je izgubilo život, najmlađa žrtva imala samo 18, a najstarija 84 godine“, rekao je Pejović.
Prema njegovim riječima, te brojke nijesu samo statisitka, već neizbrisive rane na savjesti društva.
„Svaka od njih je imala pravo na život, da ne strahuje. Danas smo ovdje da poručimo da se to mora promijeniti, pravna regulativa mora biti efikasna, pravda mora biti dostižna, a nasilnici osjetiti punu snagu zakona“, poručio je Pejović.
On je kazao da se moraju pronaći adekvatni pravni mehanizmi koji će, ne samo sankcionisati, nego i prevenirati nasilje.
„Društvo koje ne zaštiti žene ne može se nazvati pravednim. Pravni okviri nijesu dovoljni ako ne promijenimo svijest. Moramo graditi društvo u kojem će svaki pojedinac razumjeti da je poštovanje ne samo moralna, već i civilizacijska obaveza“, rekao je Pejović.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP) Maja Raičević rekla je da analiza te nevladine organizacije, koju objavljuju svake godine, pokazuje da je kaznena politika i dalje blaga, naročito u slučajevima seksualnog nasilja.
Ona je dodala i da je nedovoljno izricanja mjera bezbjednosti udaljenje iz stana i zabrana približavanja, kao važnih mehanizama u zaštiti žrtava.
Raičević je rekla da je CŽP Ministarstvu pravde u toku javne rasprave dostavio predloge za unapređenje KZ, kojima su bliže definisali pobude zasnovane na rodnoj pripadnosti, kako bi se izbjegle poteškoće u kvalifikaciji femicida.
„Predložili smo da taj oblik teškog ubistva obuhvati isti opseg osoba koje se smatraju članovima porodice i porodične zajednice“, rekla je Raičević.
Ona je kazala da je CŽP predložio i dva nova člana kako bi se prevazišao problem koji su uočile u praksi – da osuđene osobe odbijaju postavljanje elektronskog nadzora (nanogice) za praćenje primjene izrečene mjere zabrana prbližavanja.
“Predložile smo da se propiše obaveza osuđenog da se podvrgne elektronskom nadzoru, da odbijanje elektronskog nadzora predstavlja kršenje mjera bezbjednosti i da se za kršenje ovih mjera propiše zatvorska kazna, bez mogućnosti izricanja novčane“, dodala je Raičević.
Prema njenim riječima, uvođenje femicida kao oblika teškog ubistva predstavlja važan pomak u smislu veće vidljivosti i prepoznavanja strukturne prirode i posljedice nasilja nad ženama.
„Kad promijenimo ovaj oblik zakona to znači da smo već zakasnile, da je neka žena i djevojčica već izgubila život, jer se nasilje ne dešava samo u trenutku ubistva, ono je obično posljedica dugotrajnog emocionalnog, fizičkog i psihološkog zlostavljanja koje prema ženama najčešće vrše njihovi partneri“, rekla je Raičević.
Ona je kazala da je su prošle godine ubijene tri žene, iako je u jednom slučaju bila izrečena mjera zabrane približavanja.
„Prava promjena koja vodi prevenciji nasilja desiće se kada promijenimo kulturu, kada prestanemo da pravdamo agresiju, da umanjujemo ozbiljnost nasilja i strah koje žene i djeca osjećaju i prijavljuju, kad prestanemo da tolerišemo nasilnike na javnim funkcijama“, poručila je Raičević.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić rekao je da je, u cilju unapređenja socijalne dječije zaštite, formirana radna grupa za donošenje novog zakona koji će osigurati bolju uslove za zaštitu žrtava nasilja, ali i svih drugih korisnika.
On je kazao da se preporuke najviše odnose na materijalna davanja za žrtve nasilja koje su u postupku razvoda braka, postupak licenciranja, osnivanja kriznog centra za žrtve silovanja i podršku za žrtve naskon izlaska iz skloništa.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
