Podgorica, (MINA) – Države Zapadnog Balkana treba da imaju svoje mjesto u Evropskoj uniji (EU), do kojeg će doći nakon bezuslovno realizovanih, kvalitetnih sveobuhvatnih društvenih reformi, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović i poručio da ne vjeruje u prečice na putu ka EU.
Đukanović je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa rekao da ne vjeruje da je moguće odgovoriti zahtjevima života unutar EU bez prethodnog realizovanih reformi.
“Iz Crne Gore je i do sada poruka bila jasna – spremni smo da ispunimo uslove, prije svega u oblasti vladavine prava koja je postala ključna tačka pregovaračke agende sa EU. Nakon toga želimo da ostvarimo članstvo u EU, i mislimo da bi Crna Gora na bazi do sada učinjenog mogla biti prva sljedeća članica EU”, kazao je Đukanović.
Kako je naveo, ne treba da iznenadi deficit evropskih vrijednosti u regionu Zapadnog Balkana, prema tome i deficit u vladavini prava.
“S druge strane, mislim da je jako važno naglasiti političku spremnost reformskih vlada u našem regionu da otklanjaju te deficite i da na bazi realizovanih reformi, dakle po zaslugama, ostvare članstvo u EU”, dodao je Đukanović.
On je rekao da se ne slaže sa ocjenama da su zemlje Zapadnog Balkana “zarobljene države”.
“Smatram da je takav narativ o Zapadnom Balkanu bio uveliko inspirisan neodlučnošću EU da primi zemlje regiona u članstvo. Kao što se sjećate, kreirane su razne alternative članstvu, iako smo mi iz regiona uporno ponavljali da je svaka alternativa loša, te da za stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana našim zemljama jedino odgovara članstvo”, kazao je crnogorski predsjednik.
Kako je dodao Đukanović, ta kvalifikacija se odnosila za Crnu Goru zbog okolnosti da prethodnih trideset godina nije bilo promjene vlasti.
Đukanović je, komentarišući slučaj hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, rekao da postoje samo sumnje u njenu povezanost sa organizovanim kriminalom.
“Vidjećemo do čega će te sumnje da dovedu. Prvo treba da dovedu do optužnice, a onda eventualno i do presude”, naveo je on.
Đukanović je rekao da se ne događa prvi put da neko ko je bio predsjednik Vrhovnog suda završi u pritvoru i da smatra da Medenica nije žrtva geopolitike.
“To je pojedinačan slučaj. Siguran sam da niko nije sugerisao postupanje tužiocu u Crnoj Gori u slučaju Medenice. Dakle, tužilac je došao do određenih saznanja na osnovu kojih je pokrenuo istražni postupak”, istakao je Đukanović.
Đukanović je, komenatrišući slučaj Panami papiri, gdje se pominju njegovo ime i firme i poslovi na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, pitao šta je tu nezakonito.
On je saopštio da nema biznis na Djevičanskim Ostrvima, već da je samo registrovao firmu koja se ničim ne bavi jer je nakon toga morao da se vrati u politiku.
“Tako da ta firma nažalost nije uspjela ni da otvori bankarski račun a samim tim niti da realizuje bilo kakavu operaciju. To je sva priča o of šor biznisu”, istakao je Đukanović.
On je kazao da ima registrovane firme u Crnoj Gori koje su uredno prijavljene i gdje su upravljačka prava uvijek prenošena na druge ljude u trenutku kada bih se vratio na državnu funkciju.
“Ali ako želim da neki posao obavim izvan Crne Gore, i koji neće ni u jednom segmentu doticati Crnu Goru, zašto mislite da je ne samo nezakonito, jer definitivno nije nezakonito, nego mislite da je i nemoralno ako želim da taj posao obavim tamo gdje su porezi niži?”, naveo je Đukanović.
On je, govoreći o ratu kriminalnih klanova, kazao da nije iznenađen onim što se dešava zato što prati razvoj tog problema od prvog dana njegovog pojavljivanja.
Na pitanje da li, s obzirom na neefiskanost policije i istražnih organa u Crne Gore i Srbije, da mafijaški klanovi imaju dublji ulaz u institucije sistema od onih koji vode te države, Đukanović je rekao da ne bi na osnovu tog sudio o involviranosti tih klanova u institucije sistema.
“Ja bih kazao da to iskustvo potvrđuje jednu beskrupuloznost klanova u međusobnom obračunavanju, gdje je uvijek inspiracija novac iz narko biznisa. Jedna i druga država vode oštar rat protiv te pojave i tih ljudi. Nemojte podcjenjivati ono što su učinci na tom planu”, dodao je Đukanović.
Kako je istakao, ogroman broj ljudi iz jednog i drugog klana su u zatvorima.
“Oni koji nijesu u zatvorima su u bjekstvu. Dakle ono što se danas događa, događa se sa poručenim ubistvima iz inostranstva”, rekao je Đukanović.
On je kazao da intezivno sarađuju policije Srbije i Crne Gore, ali da postoje glavne luke koje nijesu u tim dvjema država, preko kojih se vrši tranzit narkotika iz Južne Amerike u Evropu.
Đukanović smatra da se tom fenomenu uskoro može stati na kraj.
“Nemojte da se bilo ko zanosi jer je država uvijek jača od bilo kog kriminala”, poručio je crnogorski predsjednik.
On je kazao da je saradnjasa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem tokom posljednjih godina vrlo reducirana zbog razlika u politikama koje personifikuju.
Đukanović je rekao da sumnja u evropsku politiku Vučića.
“Ako neko promoviše politiku gdje bi se država Srbija pojavljivala kao patron nad Srbima u drugim državama, to nije evropska politika. Ta politika nas je devedesetih godina, sjećate se, dovela do rata”, kazao je Đukanović.
On je, upitan hoće li biti kandidat Demokratske partije socijalista za predsjednika Crne Gore na izborima naredne godine, kazao da “ćemo to tek da vidimo”.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
